Luka Mišetić hrvatsko-američki je odvjetnik za međunarodno kazneno pravo, najpoznatiji kao glavni branitelj generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom.
Sudjelovao je u jednom od najznačajnijih pravnih postupaka vezanih uz Domovinski rat, zbog čega se njegove analize međunarodnog i kaznenog prava često prate i izvan Hrvatske.
Upravo se Mišetić oglasio nakon što je protiv predsjednika HDZ-a 1990. Ilije Cvitanovića podneseno više kaznenih prijava zbog njegovih izjava o navodnom negiranju udruženog zločinačkog pothvata (UZP).
Prema Mišetiću, zakon u Bosni i Hercegovini ne zabranjuje poricanje UZP-a, nego isključivo poricanje temeljnih međunarodnih zločina – poput genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina – i to samo ako je takvo poricanje vjerojatno potaknuti nasilje ili mržnju prema konkretnoj skupini.
Govoreći o slučaju Ilije Cvitanovića, Mišetić je ustvrdio:
“U BiH zakon ne zabranjuje poricanje UZP-a, već samo temeljnih zločina, i to ako poricanje ‘vjerojatno’ potiče na nasilje ili mržnju prema konkretnoj skupini. Cvitanović niti je porekao zločine, niti je Kovačevićeva tvrdnja o ‘vjerojatnom nasilju’ prema Bošnjacima utemeljena. Tvrdnja nije samo glupa, nego i opasno neodgovorna.”
Podsjetimo, cijeli slučaj otvoren je nakon televizijskog gostovanja Ilije Cvitanovića, tijekom kojeg je izjavio da je HVO bio časna vojska te iznio svoje viđenje presuda i pravnih kvalifikacija vezanih uz UZP.
Nakon toga uslijedile su kaznene prijave i političke reakcije, među kojima i one Slavena Kovačevića.
Mišetićeva objava izazvala je veliku pozornost jer dolazi od odvjetnika s dugogodišnjim iskustvom u međunarodnom kaznenom pravu. Njegova je osnovna tvrdnja da je potrebno razlikovati politički ili pravni stav o institutu UZP-a od poricanja međunarodnih zločina, jer prema njegovom tumačenju to nisu iste stvari niti ih zakon tretira na isti način.
O tome hoće li kaznene prijave protiv Ilije Cvitanovića imati pravni epilog odlučivat će nadležna pravosudna tijela Bosne i Hercegovine.
