Na pojedinim izbornim razinama kandidati HDZ-a BiH međusobno su se nadmetali za naklonost birača, pa su visoki pojedinačni rezultati postali i pokazatelj njihove snage unutar stranke
Polako se slažu i posljednji podaci s posljednjih izbora, uključujući dopisne glasove koji su pristigli, no već je poznato tko je na izborima u Bosni i Hercegovini privukao najviše osobne potpore među hrvatskim kandidatima. Prema obrađenim podacima, uvjerljivo je prvi Predrag Kožul, zastupnik u Zastupničkome domu Parlamentarne skupštine BiH, s 12.064 preferencijalna glasa.
Na drugom je mjestu Toni Kraljević s 8070 glasova za Parlament Federacije BiH, a treća je Marija Buhač, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, koja je bila na čelu liste za Parlament FBiH, sa 7997 glasova.
Preferencijalni glasovi
Na četvrtom je mjestu Marinko Čavara sa 7346 glasova za državni Parlament, a peti Marko Novak, koji je na izborima za Skupštinu HNŽ-a osvojio 5613 glasova. Slijede Lidija Bradara s 5313 glasova za Parlament FBiH, Blagica Leko s 4532 glasa za Skupštinu Zapadnohercegovačke županije. Ovim HDZ-ovcima približio se čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović s 4248 glasova za državni Parlament. U prvih 15 još su Kristina Šimović s 3862 glasa, Andrijana Katić s 3535, Tomislav Martinović s 3484, Antea Čilić s 3432, Borjana Krišto s 3263, Milan Ševo s 3259 i Franka Leko s 3213 glasova. Riječ je o kandidatima HDZ-a BiH za različite razine vlasti. Pa se broj glasova na razini županije s istim brojem glasova može smatrati boljim rezultatom nego, mandat na državnoj razini koja, primjerice, obuhvaća dvije županije, piše Večernji list.
Pogled po županijama otkriva dodatne zanimljivosti. U Posavskoj županiji najviše je glasova osvojio Đuro Topić – 3038, u Zeničko-dobojskoj Tanja Radoš Kosić s 2572, a u Srednjobosanskoj Mirjana Plavčić s 3181 glasom. U HNŽ-u prednjači Marko Novak s 5613 glasova, u ZHŽ-u Blagica Leko s 4532, a u Hercegbosanskoj županiji Mate Omazić s 2126 glasova. Zanimljivo je pogledati i tko je osvojio najviše preferencijalnih glasova na pojedinim stranačkim i koalicijskim listama. Na državnoj listi HDZ-a BiH i partnera prednjači Kožul, a na federalnoj Kraljević. Među kandidatima Hrvatske petorke za državni Parlament najviše je glasova dobio Ilija Cvitanović, 4248. Na listi koalicije HDZ-a 1990., HRS-a, HDS-a i HSS-a za Parlament FBiH najuspješniji je Slaven Raguž s 2533 glasa, dok je na listi Hrvatskog nacionalnog pomaka prvi Petar Galić s 2113 glasova. Među ostalim listama izdvajaju se Anto Bilić, koji je na koalicijskoj listi HDZ-a 1990. za središnju Bosnu osvojio 1497 glasova, Nediljko Rimac na samostalnoj listi HDZ-a 1990. s 1230 glasova, Tomislav Bandić na listi Hrvatske republikanske stranke s 1188 te Anđa Ćosić na listi Hrvatske nezavisne liste s 809 glasova. Zvonko Jurišić predvodi listu Hrvatske stranke prava BiH sa 766 glasova, a Marko Ćurčić koalicijsku listu HDZ-a 1990. i HSS-a za HNŽ sa 749 glasova. Na listi Humske snage pravaša najviše je dobio Sandro Jurković (622), a na listi Hrvatskog proljeća Mara Anđelić (440). Neovisni kandidat Joso Oršolić osvojio je 736 glasova za Skupštinu Posavske županije.
Primjer Petorke
Osobni rezultat ipak ne jamči ulazak u Parlament. To pokazuje i primjer dvojice čelnika Hrvatske petorke, Marija Karamatića i Ive Tadića, koji prema radnom izračunu raspodjele mandata Sainte-Laguëovom metodom nisu prošli u Parlament. Karamatić je na redovitoj listi za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u izbornoj jedinici 2A osvojio 2650 preferencijalnih glasova, ali nije dobio izravan mandat, a prema izračunu mu nije pripao ni mandat s kompenzacijske liste. Tadić je za Parlament FBiH u izbornoj jedinici 5 osvojio 630 glasova, no nije osvojio mandat ni redovitim putem ni kompenzacijom. Rezultati pokazuju izrazitu dominaciju HDZ-a BiH, čiji su kandidati ostvarili najviše osobnih glasova na više razina vlasti. Istodobno, unutar stranke vidljiva je i svojevrsna utrka za što bolji osobni rezultat. Na pojedinim izbornim razinama kandidati HDZ-a BiH međusobno su se nadmetali za naklonost birača, pa su visoki pojedinačni rezultati postali i pokazatelj njihove snage unutar stranke. Dok Kožul prednjači na državnoj, a Kraljević na federalnoj razini, županijski rezultati otkrivaju i lokalne favorite, čiji uspjeh potvrđuje da se politička potpora ne raspoređuje jednako ni unutar najveće hrvatske stranke u BiH.
www.abcportal.info
Facebook komentari
