Dr. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, kandidirao se za još jedan mandat hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Dvadesetak dana prije izbora za portal Klix.ba komentirao je dosadašnju kampanju, upućene pozive “braći Bošnjacima”, govorio o političkoj konkurenciji, scenarijima ako ne bude izabran, Dodiku i Planu B, Vučiću i Kosovu…
Nakon barem godinu i pol razmjene teških riječi s liderima Bošnjaka, serije ozbiljnih kriza, na početku kampanje kazali ste da s “braćom Bošnjacima” treba graditi državu. Sada su neke nove okolnosti, nova strategija ili se samo sprema teren za koaliciju poslije izbora?
Naš slogan “Zajedništvo” odnosi se na zajedništvo unutar Hrvata, ali i na zajedništvo s Bošnjacima, naravno i na zajedništvo sa srpskim narodom. Te poruke su vjerodostojne, bez obzira na to kako se u javnosti doživljavaju, tako je bilo i posljednje četiri godine. Bez obzira na to kakav izborni rezultat bude nijedan projekt ne može zaživjeti ako nemamo suradnje i to na mnogo većoj razini nego smo je imali do sada.
Moje su poruke jasne i išle su prema braći Bošnjacima, isto tako Srbima, ali i Hrvatima, moramo napraviti zajedništvo u ključnim idejama o kojim se razumijemo. Netko će to doživjeti iskreno, netko neće, ali ja sigurno nikad nisam dao izjavu, a da nisam mogao stajati iza nje do kraja. Sinoć je bila promocija moje knjige izabranih govora koja najbolje govori u tom smjeru. To su govori koji nisu dorađivani, posljednjih petnaestak godina, a takva je poruka i ovog našeg razgovora, kada je riječ o Bošnjacima, jednostavno naše zajedništvo mora rezultirati boljim životom ovdje, moramo pokrenuti projekte, moramo stvoriti ambijent za vladavinu prava, da mladost ostaje ovdje. To se ne može uraditi bez zajedništva…
Ima li razloga da mladost ostaje?
Itekako, ako ljudi danas ne vide razloga da ostaju ovdje, onda taj problem nije samo politički problem. Mogli ste kroz posljednjih sto godina bezbroj puta biti razočarani politikama i relnostima života, ali vi morate voljeti svoj narod, svoju domovinu. I to je jedna od poruka koja ide na plakatima uz moju sliku – Narod i domovina. Mi živimo u Bosni i Hercegovini i moramo imati odnos prema njoj, a mladi, ako ne vide svoju priliku, imaju prilike kroz ciklus izbora u raznim političkim opcijama da daju svoj doprinos da bi život bio bolji. Iz ove pozicije dvadesetak dana pred izbore ja vjerujem da će naši mladi ljudi imati itetako razloga da ostaju ovdje.
Kako ocjenjujete četiri godine koje su iza nas? Što je uradilo Predsjedništvo, što vlast u cjelini? Koliko se moglo bolje u ovim okolnostima?
Neupitno je da se moglo bolje. Što se tiče Predsjedništva i naših ustavnih ovlasti tu možemo dati prolaznu ocijenu jer ništa nije ostalo nezavršeno. Predsjedništvo je često slalo loše poruke, istina političke. Mi smo kroz svoje brojne sjednice riješili sva pitanja koja su dio naših aktivnosti i ni o jednom pitanju nije bilo preglasavanja. Problem je da smo mi uz sve to predsjednici stranaka, predvodnici neke politike u ime naroda i što se tiče toga u posljednje dvije godine nismo odradili posao primjereno. Dali smo priliku da neki drugi nadvladaju, a mogli smo doći pred vrata Europske unije. Siguran sam da smo uspjeli promijeniti izborni zakon da bismo u tome i uspjeli.
Retorika koju smo kao predsjednici stranaka i predvodnici naroda slali često nije bila na razini institucije Predsjedništva BiH, jer smo mi prije svega njegovi članovi. S te strane je trebalo biti malo više komunikacije i zajedničkih izlazaka u javnost.
Reformska agenda je nešto što smo mi kroz aktivnosti Predsjedništva poticali, iako je jasno da to nije naš posao… Posljednje dvije godine smo imali ozbiljan zastoj jer često nismo imali kapacitet pozicije koji je prije četiri godine dogovoren. Taj kapacitet se bio izgubio na razini države i entiteta. To je lekcija i za ove izbore, kuću treba graditi od temelja. Od pobjednika s nižih razina treba graditi vlast, strukturu, da se izbjegne čudna situacija iz prethodnih godina da su pojedine zakone u Parlamentarnoj skupštini BiH više podržavali zastupnici iz opozicije, nego oni koji su nominalno sačinjavali vlast.
Snažnu parlamentarnu većinu nismo osjetili do posljednje sjednice kad se jednoglasno donosi Zakon o izmjenama zakona o kaznenom postupku. Da smo tako pripremali većinu sjednica imali bismo samo u ovoj godini pedesetak novih zakona.
Trećina kampanje je iza nas, tek predstoji ono glavno. Možete li nam dati komenatar do sada viđenog te uporediti s onim što HDZ nudi biračima?
Upravo sam s partnerima iz HNS-a radio analizu dosadašnjeg dijela kampanje i mi smo zadovoljni. Nismo zadovoljni komunikacijom s našim biračkim tijelom da izlaznost bude veća. Iz više razloga imamo zamor, nije to samo kod naših birača, tako je i kod Bošnjaka i Srba. Moramo jače istaći tu kritičnu masu, koliko je bitna ta demostracija demokracije na izborima, da se neke stvari promijene. Tu je bitna izlaznost i što se mene tiče na tome ćemo najviše raditi unutar hrvatskog glasačkog tijela.
Što se tiče mene kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, među Hrvatima stojim vrlo dobro. U ovom trenutku možemo biti zadovoljni učinjenim, posebno što je ta kampanja uljuđena, nemate nijednog predstavnika koji će nešto ružno kazati, slijedimo i kodeks koji smo usvojili. Želimo naše poruke okrenuti Bosni i Hercegovini, našoj budućnosti, zaštititi pozicije hrvatskog naroda i to možemo reći lijepim riječima, bez vrijeđanja drugih.
Kako ocjenjujete konkurenciju? Zelenika i HDZ 1990 najviše se bave kritikom rada HDZ-a, obećanjima i onim što je ispunjeno. Komšić pak vašim odnosom s Miloradom Dodikom…
Činjenica je da ovaj put imamo pet kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. Trebamo voditi računa da dva kandidata dolaze iz političkog ozračja gdje su uglavnom glasačko tijelo i struktura tih stranaka dominantno bošnjački. Mislim na gospodina Komšića i gospodina Falatara. S druge strane imamo gospodina Lijanovića i gospođu Zelaniku. Ne želim se baviti njima, svatko ima pravo iznijeti svoje stavove i predstaviti se glasačima. Mislim da kada nešto kažemo prije svega govorimo o sebi pa tek onda o nekom drugom. Žao mi je da se konkurencija, kako ste je vi nazvali, više bavi drugima, a manje onime što bi oni ponudili i uradili da budu bolji od prethodnika ili mene osobno.
O njima ja mislim sve najbolje, bez riječi kritike. Siguran sam da će glasači znati prepoznati svaku riječ koju mi izgovorimo, kako se ponašamo, jer svatko od nas ima svoju povijest. Tu glasača ne možete prevariti.
Kolege Komšić i Falatar igraju na dominantno bošnjačko glasačko tijelo, nažalost izborni zakon nismo promijenili što se tiče legitimnosti predstavljanja i tu ne možete pretjerano utjecati. Povremeno znam poslati poruku u vezi s tim, ali ne na način da bih na bilo koji način kritizirao bilo koga od kolega. Zadržat ću taj stav i sutra kad budem ponovo hrvatski član Predsjedništva apsolutno nikad neću komentirati kolege. Ja ću i narednih dana raditi ono što je dio plana i naše strategije, neću se baviti konkurencijom i siguran sam da će to donijeti rezultat.
Pojedini mediji pišu o tome kako Hrvatske pošte u Hrvatskoj rade nelegalne aktivnosti u vezi s glasanjem u inozemstvu, sve preko tamošnjeg HDZ-a u korist HDZ-a BiH. Kako to komentirate?
To je još jedan od spinova koji netko naručuje da bi teret ozračja Bosne i Hercegovine preselio negdje drugo. Ne vidim koristi od svega toga. Na prošlim izborima od 128 tisuća glasova samo dvije tisuće su bile od onih koji su glasali poštom. Naravno, mi u Hrvatskoj imamo sestrinsku stranku koja kao i do sada nastoji pomoći, ali uvijek to mora biti u skladu s najoštrijim zakonskim odredbama, tako inzistira i gospodin Plenković. O tome da li su birački spiskovi korektni ili nisu postoji SIP da to provjeri…
Iz vaše perspektive, što bi za ovu državu značila pobjeda Željka Komšića? Kako bi se postavio HDZ poslije izbora?
Mislim da Željko Komšić neće dobiti dovoljan broj glasaova Bošnjaka, jer bi to bila loša poruka za čitav izborni proces, za legitimno predstavljanje. Bila bi to loša poruka za Bosnu i Hercegovinu i na kraju mogla bi izazvati krizu nesagledivih razmjera za samu državu. To bi uvelo dosta problema u funkcioniranje svih razina vlasti, a pošto mislim da se to neće dogoditi, ne želim tome davati pretjerani značaj. Šteta je što su te političke opcije krenule tim putem, ali su dovele do toga da nas malo više uozbilje, natjeraju da više radimo.
Dok imamo ovaj ustroj Bosne i Hercegovine, dok imamo bošnjačkog, hrvatskog i srpskog člana Predsjedništva, kako piše u Ustavu, dok imate klubove Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih, vi morate to načelo uvažavati i time dati priliku da Bosna i Hercegovina zaživi kao država. Čak i oni koji zagovaraju građanstvo, a jedan od njih je i gospodin Komšić, moraju uvažavati instituciju legitimnog predstavljanja, jer preko nje se teško prelazi. Suprotno bi značilo da bi jedan narod, bez obzira na to kako on malobrojan bio, bio eliminiran iz sustava odlučivanja u svojoj domovini Bosni i Hercegovini.
Ako dobijete povjerenje glasača, šta možemo očekivati u naredne četiri godine, posebno po pitanju reformske agende te našeg europskog puta?
Prioritet su euroatlantske integracije, radili smo posljednjih godina na tome i došli do samog čina da imamo kandidatski status. Gospođa Mogherini i gospoda Tusk, Juncker i Hahn su govorili, ne pojedinačno u četiri oka, već kad smo svi skupa, da kad usvojimo izborni zakon imat ćemo kandidatski status, aktiviranje akcijskog plana kada je riječ o NATO-u. U tome nismo uspjeli i to postaje jedna nova reformska agenda za koju ću dati jednu novu dimenziju u sadržaju i dinamici. Moramo uskladiti sve ono što nismo uspjeli uraditi i kada je riječ o socijalnoj, ekonomskoj problematici, pravnoj državi i to će biti naglasak svih naglasaka hrvatskog člana Predsjedništva i ja vjerujem da mi moramo uhvatiti korak s prvim susjedima. Crna Gora je već u NATO-u, Makedonija nek promijeni ime i odmah će dobiti pristup NATO-u… Moramo se uključiti, a to neće ići bez potpunih reformi u BiH, a inzistirat ću, kad se bude formirala vlast na svim razinama, da nam to bude prioritet svih prioriteta u vezi s kojim nema nadmudrivanja. Da definiramo ključne reformske aktivnosti koje ćemo morati uraditi već naredne godine. Da napravimo jasan plan koji ćemo svi potpisati, svi koji žele biti vlast od države do entiteta.
Tko su priželjkivani partneri u vlasti? Je li istina da biste ovaj put više željeli SDP i SBB nego SDA?
Svako ima neke simpatije i s nekim se bolje ili slabije slaže, ali u osnovi to odlučuju glasači. Kao što ja želim da legitimni predstavnici Hrvata budu u vlasti, logično je da ista pravila trebamo postaviti i kada je riječ o predstavnicima Bošnjaka ili predstavnicima srpskog naroda. Drugim riječima, ne smije nam se dogoditi ono što smo imali posljednje četiri godine. Onaj tko dobije vlast u Republici Srpskoj mora biti do vrha vlasti, a tko će to biti odlučuju predstavnici Republike Srpske. Isto vrijedi i u Federaciji, onaj tko dobije većinu po toj logici mora biti u vlasti i na državnoj razini. Ne možemo imati jednu vlast na razini županija, drugu na razini entiteta, ako znamo kako su podijeljene nadležnosti. Da ne kažemo na razini države da imamo neku treću vlast, morat ćemo se oko toga dogovarati.
Ono što ja priželjkujem neka ostane za mene, ipak smo dvadesetak dana do izbora. Na kraju ćemo uvažavati onaj rezultat koji dolazi s terena i nemamo niti jedan razlog da partneri ne budu oni koji dobiju podršku glasačkog tijela i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH.
Što zaista stoji iza vašeg odnosa s Miloradom Dodikom i što je zapravo famozni Plan B? Je li istina da će zbog njega većina Srba u Federaciji glasati za vas kao člana Predsjedništva?
Famozni Plan B je već realiziran, to je opet nečija politička potreba da ga se komentira na poseban način. On se pojavio kad nismo usvojili izborni zakon. Da smo usvojili izborni zakon naše ponašanje bi bilo drugačije, naše liste bi bile drugačije. Imali bi zaštićen izbor unutar hrvatskog glasačkog tijela i siguran sam da bi bar pedeset posto imali novih mladih imena. Kad se to nije dogodilo, onda se sjelo i dogovorilo kako u ovim uvijetima dobiti maksimum i spasiti situaciju, kako za Bosnu i Hecregovinu, tako i za hrvatski narod. I to je taj Plan B. Sve drugo je nešto što nekom zatreba u određenom trenutku, da komentira… Plan B je završen onda kad smo predali liste, prilagodili smo se tom ambijentu i počeli raditi posao kako ga sada radimo.
Što se tiče gospodina Dodika, bar tri puta se više sastajem u toku jedne godine s gospodinom Ivanićem, nego sa Dodikom. Ali kad se sastajem s Ivanićem onda to nikoga ne zanima, ali kad se sastanem s gospodinom Dodikom onda su puni mediji tobožnjih naših zaključaka i strategija. Nikad se nije desilo, odgovorno to tvrdim, da sam ja s bilo kim dogovarao nešto na štetu neke druge ili treće strane. Nema ni razgovora na taj način. To je preuveličavanje opet za nečije potrebe. Gospodin Dodik ima jedan specifičan izričaj u komunikaciji kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, posebno medijima u Sarajevo ili mojim protukandidatima je to zgodno vezivati u jedan čvor koji ruši Bosnu i Hercegovinu. Ako netko drži i čuva Bosnu i Hercegovinu, smatra je svojom domovinom, u svakodnevnom radu i izričaju, onda je to HDZ i Dragan Čović. Tako je to zadnjih petnaest godina i tako će se nastaviti.
U pogledu političkih aktivnosti posljednju godinu i sastanaka s predsjednikom Vučićem, zanima me vaš komentar njegovih posljednjih izjava, posebno ovog u Mitrovici? Koliko je to kompromitiralo vaš odnos s njim?
Mi moramo biti svjesni da gospodin Vučić ima izuzetno težak zadatak ispred sebe i on ima svoju strategiju i viziju kako ga ostvariti – pitanje Kosova. Naravno da će koristiti sve instrumente koje politčar tog kalibra ima, da bi ostvario svoj interes. Kako bi ono što je ponudio svom narodu zadnjih godina i realizirao. Taj proces će se završiti i mislim da ćemo mi u cijelini sačuvati ovaj prostor.
Nama je bitno čuvati mir u Bosni i Hercegovini koja mora ostati cjelovita. To nije ni pitanje ni podpitanje, ni dio neke ozbiljne rasprave, bez obzira što će tko u kampanji kazati, jer mu to može donijeti koji glas. Na isti način mislim kad je u pitanju Makedonija, Crna Gora, Srbija i Kosovo. Pitanje imena Makedonije ide polako kraju, a onda ostaje ključno pitanje Kosova, koje bi trebalo da bude rješeno prije izbora za Europski parlament. Ako se ta kriza riješi kvalitetno onda mi imamo drugačiji vjetar i mislim da čak u paketu imamo pristup Europskoj uniji.
Kako komentirati sankcije Nikoli Špriću, bojite li se da bi neki političar HDZ-a mogao završiti isto kao on? Generalno, pojačava li Amerika nazočnost u BiH?
Nažalost, većina velikih sila svoj interes u Bosni i Hercegovini stavlja u neki treći plan, jednako je to i sa SAD-om. Oni su naši veliki prijatelji i teško da bismo mi danas o svemu ovom pričali da nije bilo Washingtonskog ili Daytonskog mirovnog sporazuma.
Što se tiče sankcija, ne vjerujem da su one rješenje bilo kojeg problema. Konkretan slučaj ne bih komentirao, jer neznam na osnovu čega se dogodio. Zanimljiv mi je vremenski okvir kad se to uradilo. Što se tiče HDZ-a, apsolutno svaki naš član može mirno spavati kada je riječ o bilo kakvim sankcijama, jer radimo pravu stvar za svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, svoj hrvatski narod i to je sve u duhu zakona koji vrijede.
(klix.ba)
