Austrijska biskupska konferencija (ABK) nema nadležnost za misu na Bleiburgu jer je ona u nadležnosti nadbiskupije Gurk-Klagenfurt, kazao je predsjednik ABK i bečki nadbiskup Christoph Schönborn. Istodobno je pozvao na suradnju HBK i Hrvatski sabor i formiranje zajedničkog tijela koje bi raspravilo o Bleiburgu.
– U Austriji je to fašistički skup, u Hrvatskoj je Bleiburg povijest naših predaka. Dobio sam pismo čovjeka koji kaže kako mu je djed ubijen na Bleiburgu. Kompleksna je to tema, a njezinu političku instrumentalizaciju ne žele ni ABK ni Hrvatska biskupska konferencija (HBK) – kazao je Schönborn.
Misa na Lojbaškom polju kraj Bleiburga bila je tema četverodnevnog zasjedanja ABK-a.
– Nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK-a, pisao mi je i dugo smo telefonski razgovarali. Podsjetio sam ga da su biskupije nadležne za to pitanje. To nije u nadležnosti ABK-a. Taj komemorativni skup u Hrvatskoj u nadležnosti je Sabora i HBK-a, a u Austriji je drukčije i pravno je nadležna samo biskupija Gurk-Klagenfurt – objasnio je bečki nadbiskup. Kako je uobičajeno, biskup koji je trebao voditi misu zatražio je dopuštenje od biskupije Gurk-Klagenfurt, ali mu ono nije dano.
– Biskupija Gurk-Klagenfurt, naravno, ne može zabraniti ljudima da tamo dođu. Riječ je samo o misi – istaknuo je Schönborn.
Nadbiskup je kazao kako su o toj temi intenzivno razgovarali i na prijašnjim konferencijama.
– Imam sugestiju za HBK. Mislim da nam treba kultura procesuiranja povijesti. Bleiburg je bolno razdoblje u hrvatskoj povijesti s mnogo tisuća mrtvih, ali istodobno je povijest kompleksna. Osobno sam Nijemac iz Češke. Nijemci su iz Češke bili proganjani i tek smo sada, 70 ili 80 godina nakon toga, u situaciji da o tome možemo iskreno razgovarati. Pozdravio bih kad bismo inicirali proces između Austrije i Hrvatske, možda uz povjesničare, kao što smo napravili s Češkom kad smo u Pragu donijeli zaključke na tu temu – zaključio je Schönborn.
Odbili održavanje mise
Biskupija Gurk-Klagenfurt 8. ožujka odbila je dati dopuštenje za održavanje ovogodišnje mise na Lojbaškom polju pokraj Bleiburga jer se ona politički instrumentalizira, poručili su iz te austrijske biskupije.
Hrvatska biskupska konferencija zatražila je odobrenje za misu koja bi se trebala održati 18. svibnja. Nakon toga je austrijska biskupija napravila detaljnu analizu prošlogodišnje komemoracije koja je bila dopuštena samo pod određenim uvjetima, koje je postavio biskup Alois Schwarz. Zatraženo je da se ne nose političke oznake, da ne bude transparenata, da se ne nose odore ili odjeća koja podsjeća na odore te da se ne nosi odjeća s inkriminirajućim natpisima. Zabranili su postavljanje šatora i točenje alkohola.
– O tome hoćete li se pridržavati ovih uvjeta, ovisi hoćemo li u budućnosti dopustiti služenje misa – jasno su lani poručili iz austrijske biskupije.
Detaljna je analiza prošlogodišnje manifestacije pak pokazala da većina tih uvjeta nije bila ispunjena, što je u pismu hrvatskoj biskupskoj konferenciji istaknuo tajnik biskupije u Klagenfurtu monsinjor Engelbert Guggenberger. On kaže kako je Sveta misa na Bleiburgu “dio manifestacije koja se politički instrumentalizira i dio je političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju povijesti”.
Događaj na Lojbaškom polju pokraj Bleiburga šteti ugledu Katoličke crkve, kaže se nadalje u pismu.
– Cjelovita slika ove manifestacije šteti ugledu Katoličke crkve i mogla bi s pravom poslužiti kao osnova da se, u slučaju da se dopusti održavanje mise, Katoličkoj crkvi u Koruškoj s pravom predbaci toleriranje instrumentalizacije mise u političke svrhe i nedostatak distancije prema fašističkim idejama – stoji u pismu.
Austrijska je vlada lani prihvatila novelu zakona o zabranjenim simbolima totalitarnih režima, među kojima su i dva ustaška simbola, a koja stupa na snagu ovog mjeseca. Isticanje zabranjenog znakovlja tretirat će kaznom do 4000 eura i zatvorom do mjesec dana. U slučaju ponavljanja djela, kazna se penje do 10.000 eura i šest tjedana zatvora.
Hrvatska biskupska konferencija (HBK) odmah je izrazila duboko neslaganje s odlukom Katoličke crkve u Koruškoj da ove godine ne dopustiti slavljenje mise zadušnice na polju pokraj Bleiburga te je u cijelosti odbacila i razloge koji se navode za takvu odluku.
“Dijecezanski upravitelj biskupije Gurk-Klagenfurt mons. Engelbert Guggenberger odlučio je ove godine ne dopustiti slavljenje mise zadušnice na polju pokraj Bleiburga. Hrvatska biskupska konferencija sa žaljenjem je primila tu odluku i izražava svoje duboko neslaganje s razlozima koji se navode za takvu odluku i u cijelosti ih odbacuje”, ističe se u priopćenju Tiskovnog ureda HBK.
Smatraju da “uskraćivanje mogućnosti molitve za žrtve te velike tragedije hrvatskoga naroda znači nepoštivanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih”.
“Svih proteklih godina, a napose prošle 2018. godine, euharistijsko slavlje protjecalo je dostojanstveno, kako i priliči toj najuzvišenijoj molitvi Crkve”, naglašava u priopćenju HBK.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković ponovio je u Splitu da će Sabor biti pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, dodavši da su tamo ubijeni ljudi bez suda i presude, da se radilo o zločinu i tragediji i podsjeća se na žrtve.
– Mi smo dužni iskazati poštovanje prema žrtvi, tamo su ubijeni ljudi bez suda i presude, radilo se o zločinu i tragediji i moraju svi prihvatiti tu povijesnu istinu. I oni na ”lijevoj” strani političkog spektra moraju shvatiti da se tamo dogodio zločin. Ne mogu prihvatiti one koji govore o tome da je to bila odmazda, da je to bilo nešto što je prihvatljivo. I poraženi vojnici zaslužuju suđenje, oni su ubijeni bez suda, dakle radi se o zločinu i mi smo kao država dužni komemorirati tu žrtvu – rekao je predsjednik Hrvatskog sabora i glavni tajnik HDZ-a Jandroković.
