Za formiranje Vijeća ministara (VM) nije bilo potrebno formirati treći blok, već zajednički blok na početku, tvrdi u intervjuu “Jedan” predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, napominjući da četiri ili pet mjeseci postoje svi preduvjeti za formiranje Vijeća ministara.
Predsjednik Čović kaže da ne vjeruje da će biti promjena u raspodjeli ministarskih funkcija u Vijeću ministara koje su Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) nedavno dogovorili.
“Ovih dana će biti ponovo razgovori između predstavnika pobjedničkih stranaka na proteklim Općim izborima, između mene, gospodina Izetbegovića i gospodina Dodika. Što se tiče strane koju ja predstavljam u tom pregovaračkom procesu, mislim da su pregovori potpuno završeni, da su dali odgovor na sva pitanja koja je trebalo dati, i da trebamo ići sa implementacijom izvršne vlasti”, kaže dr. Čović.
Izborni zakon uvjet za formiranje Vlade Federacije
Vijeće ministara odmah, Vlada Federacije onog trenutka kada bude izmijenjen Izborni zakon BiH u skladu s presudama Ustavnog suda BiH, koje se odnose na popunu izaslanika u Domu naroda Federalnog parlamenta i izbore za Grad Mostar, poručuje predsjednik HDZ-a BiH. Čović inzistira i na rješenju pitanja izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
“Ja sam rekao i gospodinu Izetbegoviću (Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije op.a.) prije desetak dana kada smo razgovarali: “Bakire daj bilo koje rješenje. Nemoj se uopće libiti da kažeš da postoje neka rješenja. Daj potpuno novo rješenje koje će osigurati legitimno predstavljanje tri konsitutivna naroda”. I to je to. Hoće li to rješenje biti direktni izbori kada je u pitanju Predsjedništvo, indirektni, vjerujte mi, sasvim je svejedno. Mi moramo osigurati legitimnog predstavnika jednog, drugog i trećeg naroda u Predsjedništvu”, rekao je dr. Čović.
BiH nema budućnosti osim euroatlantske
BiH nema druge budućnosti do euroatlanske, ocjenjuje dr. Dragan Čović. Smatra da nova vlast treba napraviti jasan plan kako da sustigne susjedne zemlje, Srbiju i Crnu Goru, kada je riječ o euroatlanskim intergracijama.
“Kako ćemo postati dio tih integracijskih procesa, to je do naše vještine. Kako riješiti te naše unutarnje nesporazume, različita gledanja na pojedine procese kako bi to što prije išlo, do sada se nismo tu pokazali. Što se mene tiče, kada je u pitanju NATO, odnosno MAP, sve što je trebalo donijeti u smislu odluka, rješenja, transformacije, preuređenja, mislim da smo napravili. Ne vidim nikakvog razloga zašto bi danas davali bilo kakvog motiva bilo kome, pa i predstavnicima SNSD-a, da otvara ta pitanja. Hajdemo sjesti za stol i napraviti jednu dinamiku da nešto radimo, a ne, da se stalno okrećemo iza sebe”, ocjenjuje dr.Čović.
BiH baštini dio tekovina Herceg-Bosne
Kometirajući posljednji izvještaj visokog predstavnika Valentina Inzka pred Vijećem sigurnosti UN-a, u kojem se navodi da „hrvatske stranke uporno odbijaju presude međunarodnih sudova koje se odnose na njihovo ratno rukovodstvo i nastoje revitalizirati strukture tadašnje paradržave“, dr. Čović tvrdi da BiH baštini, u jednoj mjeri, “ono što netko još uvijek zove takozvanim”.
“Čak i danas vrijede neki zakoni Herceg-Bosne koji se nisu nadomjestili nekim novima zakonima. To je daytonska kategorija. Ako je naš Ustav daytonski, Aneks IV, sa popravcima koji su bili, a bili su vrlo simbolični, onda bi mogli kazati da Bosna i Hercegovina u jednoj mjeri baštini ono što netko još uvijek zove takozvanim. Ja sam rekao gospodinu Izetbegoviću da samo neogdovorna bošnjačka politika može napraviti treći entitet. Ako hrvatski narod osjeća, kao jedan od tri konstitutivna naroda u BiH, da treba imati i informiranje na svom jeziku, što imaju nacionalne manjine u EU, kako onda može biti vitalni nacionalni interes Bošnjaka u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) da hrvatski narod nema kanal, ili dio kanala, kako već funkcionira sistem javnog emitiranja na razini BiH. E, to su te neodgovorne poltike i naravno one jačaju. Nedavno smo imali Sabor HZHB, koji je ostao kao udruženje građana koje nema nikakvih sadržaja, ali i to je nekome nešto zasmetalo”, tvrdi predsjednik Čović.
Nema “prelivanja” kriza s Kosova na BiH
“Ne može biti prelivanja krize s Kosova na BiH, jer ako mi znamo što hoćemo, kriza se ne može preliti”, tvrdi dr. Čović. Smatra da postoji globalni interes oko Kosova, ali i želja Europe da pomogne u rješavanju problema između Srbije i Kosova, o čemu svjedoči i nedavni sastanak koji su organizirali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
“BiH tu ne bi smjela imati neki svoj pretjeran uticaj ili doprinos, ako to ne traže dvije strane, odnosno Republika Srbija, čiji se ustav na neki način mora uvažavati. Ja sam uvijek govorio da ćemo uvažavati ono što je stav Beograda. U suprotnom, mi imamo probleme sa srpskim narodom u BiH, imamo problem sa Republikom Srpskom u BiH”, ocjenjuje dr. Čović.
Ruski uticaj ne postoji
Predsjednik HDZ-a BiH dr. Čović kaže da “netko krivo informira bh. javnost kada je u pitanju ruski uticaj”, te da u Federaciji BiH uopće ne postoji ruski uticaj. Predsjednik HDZ-a BiH zlonamjernim ocjenjuje pisanje medija o tome da se tajno sastaje s nekim ljudima u Hrvatskoj i da je, navodno, eksponent ruske politike u BiH za ulazak ruskog kapitala u tvrtke poput mostarskog Aluminija.
“Znači taj uticaj, ja bih rekao ne postoji uopće u značajnom dijelu BiH. Kad pogledate naše okruženje vidjet ćete da to nije ni izbliza onako kako to netko želi predstaviti. Taj uticaj do jedne značajne mjere postoji u Republici Srbiji, ali i tamo ne u punini. Kada je u pitanju Aluminij, siguran sam da takvih ideja nema, jer smo ovih dana zaokupljeni nekim strateškim interesima koji dolaze s američkog prostora, s izraelskog, arapskog, hrvatskog prostora. Baš nema nitko s područja Rusije. A zašto bi smetalo da netko ima s područja Rusije? Nažalost, nema”, poručuje dr. Čović.
