U povodu utemeljenja Hrvatske demokratske zajednice BiH i 30. obljetnice izaslanstva HDZ-a RH i HDZ-a BiH skupa su položili vijence na zagrebačkom groblju Mirogoju. Ovom prigodom stranačka izaslanstva posjetili su grob prvog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana i grob ministra obrane Gojka Šuška.
Izaslanstvo HDZ-a BiH predvodio je dr. Dragan Čović, skupa s zamjenicom predsjednika Borjanom Krišto, dopredsjednicima Marinkom Čavarom, Zdenkom Ćosićem i Josipom Jerkovićem te predsjednikom Kluba utemeljitelja HDZ-a BiH Željkom Ragužom, dok su izaslanstvo HDZ-a RH predvodili zamjenik predsjednika Tomo Medved, potpredsjednica Zdravka Bušić, glavni tajnik Krunoslav Katičić, međunarodni tajnik Davor Božinović.
„Hrvatska demokratska zajednica BiH nastavlja tražiti jednakopravnost i osjećati se kao kontitutivan narod u Bosni i Hercegovini, a HDZ kao stožerna stranka hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini bez koje se ne može promišljati politički život mogla obilježiti 30 godina. Istina, to ćemo obilježiti dosta skromnije nego je planirano, ovo je jedan od događaja u sklopu obilježavanja naših obljetnica“, kazao je predsjednik Čović okupljenim medijima danas u Zagrebu.
Na upit, je li kasno nakon 30 godina tražiti prava i zaštitu konstitutivnost, predsjednik Čović je kazao: „Ovo je za političke prilike maraton. Mislim da ćemo mi još dugo raditi na tim događajima koji su obilježili nastajanje Bosne i Hercegovine, najnovijoj formi potpisa Daytonskog i Pariškog mirovinskog sporazuma. Puno je elemenata sporazuma koji su uspijeli zaustaviti rat, a nisu na najracionalniji i najprimjereniji način uredili Bosnu i Hercegovinu i zbog potreba našeg pristupanja EU i NATO savezu kako bismo započeli s boljim životom u BiH moramo tražiti racionalna rješenja, a istovremeno zaštiti konstitutivnost Hrvatskog naroda sa druga dva konstitutivna naroda i osigurati legitimno predstavljanje. To je proces koji traje od Daytona do danas, punih 25 godina, imamo svoje ambicije i planove koje ćemo realizirati“.
Hrvatska demokratska zajednica BIH nastala je kao izraz višestoljetne težnje hrvatskog naroda za ostvarenjem svoje nacionalne samobitnosti i opstojnosti u povijesnim okolnostima rušenja totalitarne komunističke vlasti te kao izraz povijesnih težnji hrvatskoga naroda za ostvarivanjem demokratskog sustava, nacionalne slobode, jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH.
U tim okolnostima program Franje Tuđmana i Hrvatske demokratske zajednice snažno je utjecalo na Hrvate u Hercegovini, Središnjoj Bosni i Posavini. Prvi inicijativni odbor u Bosni i Hercegovini sastao se 26. veljače 1990. u Grudama, nakon čega dolazi do osnivanja općinskih odbora u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Grudama, Posušju i Tomislavgrada te ovi općinski odbori 22. travnja 1990. osnivaju Koordinacijski odbor HDZ BiH zapadne Hercegovine. Prvi veliki javni skup održan je 30. lipnja 1990. u Grudama, iako ga je MUP Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine zabranio. U lipnju iste godine u svim krajevima Bosne i Hercegovine gdje žive. U Sarajevu 18. kolovoza 1990. godine održan je I. sabor Hrvatske demokratske zajednice BIH kojim je službeno osnovana HDZ BiH.
