Joško Klisović, zastupnik SDP-a u Hrvatskom saboru, ocijenio je kako su Programskom deklaracijom SDA kodificirani stavovi za koje se ta stranka već duže vrijeme zalaže.
“Pokušaj brze realizacije političkih ciljeva iz Platforme neće doprinijeti bržem konsolidiranju i boljem funkcioniranju BiH kao države već će dodatno homogenizirati političke snage koje ne dijele navedene stavove u borbi protiv tih stavova. Smatram da je svaki jednostrani pokušaj mijenjanja Ustava BIH tj. Daytonskog sporazuma, bez dogovora glavnih parlamentarnih stranaka i tri konstitutivna naroda, neprihvatljiv i može voditi ozbiljnoj destabilizaciji države”, izjavio je Klisović za Dnevnik.ba.
Prema njegovim riječima, Programsku deklaraciju SDA vidi isključivo kao polaznu osnovu SDA za pregovore o budućnosti BiH te njezinoj političkoj i ustavno-pravnoj reformi, koju će ta stranka, u političkom procesu koji slijedi, morati uskladiti sa stavovima drugih relevantnih političkih faktora, a radi postizanja zajedničke, održive i kompromisne vizije budućnosti BiH.
“Vizije na čijem će ostvarivanju svi raditi, a nitko je tiho ili glasno potkopavati i minirati, kao što to neki čine danas”, kazao je Klisović.
Unitarno, odnosno, građanske uređenje BiH, u kojem bi Hrvati izgubili konstitutivnosti, prema Klisovićevoj ocjeni, nije primjenjiv.
“Taj model nije primjenjiv u BiH. Svaki pokušaj njegovog nametanja samo bi bio uvod u političku krizu nesagledivih razmjera, vjerojatno i u nove oružane sukobe”, kazao je.
Prema njegovim riječima, građanska država europskog tipa koja počiva na visokim demokratskim standardima i u kojoj su učinkovito i potpuno zaštićena pojedinačna i kolektivna, uključujući nacionalna, ljudska prava, dugoročni cilj kojem treba težiti.
“No, inzistiranje na građanskoj državi, kako to zamišlja SDA, u današnjim političkim uvjetima u BiH je kontraproduktivno i percipira se kao pokušaj ostvarivanja dominacije i prevlasti najbrojnijeg naroda nad ostalima te kao ostvarivanje bošnjačkog nacionalnog projekta”, ocijenio je Klisović.
Razvoj BiH prema građanskoj državi europskog tipa, smatra Klisović, morat će proći kroz najmanje dvije faze, koje su posljedica posebnosti BiH kao društva i države.
“U prvoj fazi morat će se otkloniti dvije ključne prepreke koje onemogućuju razvoj prema takvoj građanskoj državi. O brzini ispunjavanja ta dva uvjeta ovisit će i brzina kretanja prema građanskoj državi”, kazao je.
Prema njegovim riječima, prvi uvjet je stvaranje subjektivnog osjećaja sigurnosti kod svih građana i naroda u BiH da će njihova individualna i nacionalna prava biti u potpunosti zaštićena te opstojnost i identitet osigurani, a drugi uvjet je funkcionirajuće državne institucije utemeljene na visokim demokratskim standardima i iskrenoj predstavljenosti građana i naroda, i što je najvažnije, koje uživaju puno povjerenje građana BiH.
“Postojeće nepovjerenje između konstitutivnih naroda u BiH posljedica je povijesnog nasljeđa i nedavnog rata. Na to nepovjerenje veže se mobilizacija i homogenizacija na strahu od druga dva naroda koje političari u sva tri naroda vješto potiču i koriste za svoje osobne i stranačke koristi”, kazao je.
Ocijenio je kako je dovoljna jedna zapaljiva izjava Bošnjacima da će se BiH raspasti ili će njezine institucije biti blokirane u odlučivanju; Srbima da će izgubiti RS; ili Hrvatima da će nestati kao politički narod i biti svedeni na nacionalnu manjinu, pa da svaki od tih naroda munjevito zbije redove iza svog vođe.
“Dok su razina nepovjerenja i intenzitet straha ovako veliki, a nacionalne političke elite koje žive i preživljavaju na sukobu, napetostima, latentnom polukriznom ili kriznom stanju eksploatiraju to stanje za osobne i stranačke svrhe, građanska država u čijem je središtu građanin pojedinac, a ne i konstitutivni narodi, neće se moći uspostaviti. No, takvoj modernoj građanskoj državi ne bi smetalo da počiva i na pojedincu i na konstitutivnim narodima”, izjavio je.
Prema njegovim riječima, povjerenje građana u državne institucije i njihov kvalitetan rad koji im beskompromisno osigurava i štiti željenu razinu osobnih i kolektivnih prava dugo se gradi, a u ovom dijelu EU može značajno pomoći.
Na Programsku deklaraciju SDA koja je u suprotnosti sa slovom i duhom Daytona, reagirala je srbijanski državni vrh, a u Beogradu je održan i sastanak predsjednika srpskih političkih stranka u BiH s predsjednikom te države, Aleksandrom Vučićem. Državni vrh Republike Hrvatske nije reagirao na Deklaraciju, kao ni Veleposlanstvo Hrvatske u BiH. Programsku deklaraciju SDA osudili su i iz Ureda visokog predstavnika u BiH.
Klisović je ranije na svom Facebook profilu naveo kako “ ovakva politička platforma neće doprinijeti bržem konsolidiranju i boljem funkcioniranju BiH kao države već će dodatno homogenizirati političke snage koje ne dijele navedene stavove u borbi protiv tih stavova”.
“Iz perspektive Republike Hrvatske svaki jednostrani pokušaj mijenjanja Ustava BIH (Daytona), bez političkog dogovora parlamentarnih političkih stranaka i tri konstitutivna naroda, je neprihvatljiv i može voditi ozbiljnoj destabilizaciji države”, naveo je ranije Klisović.
Reagirao je, kako je kazao, jer smatra da je važna u kontekstu pristupanja BiH EU, jer ima potencijala destabilizirati zemlju ako se poročne trenutno i agresivno provoditi.
“Svaka destabilizacija BiH gura je sve dalje od EU, a ja držim da EU daje najbolji okvir u kojem se BiH može nastaviti razvijati na dobrobit svih svojih građana i naroda.I sam sam u Hrvatskom saboru upitao premijera Plenkovića za stav, ali mi nije odgovorio. Vjerojatno Deklaraciju drži stranačkim dokumentom koji nema utjecaj na stvarnost te ga stoga ne treba komentirati”, kazao je.
U Programskoj deklaraciji SDA navedeno je, između ostalog, i kako “Hrvatska sa svojim velikodržavnim pretenzijama sprječava normalizaciju života u BiH“. Klisović to ocijenio kao zlonamjernu tezu sračunatu da pojača napetost s Hrvatskom.
“Oblik mobiliziranja i homogeniziranja naroda kako bi ga se bolje politički kontroliralo. U strahu su ljudi puno poslušniji”, kazao je.
Odgovarajući na pitanje je li Hrvatska učinila dovoljno u kontekstu zaštite političkih prava hrvatskog naroda u BiH, Klisović je kazao kako se moglo i može više, te da Hrvati u BiH to i očekuju.
“Ipak, Hrvatska kontinuirano pomaže tehničkom i razvojnom pomoću te političkim senzibiliziranjem ključnih međunarodnih čimbenika glede legitimnih zahtjeva hrvatskog naroda u BiH, kao i kroz bilateralne kontakte s BiH”, kazao je.
Podsjetio je i kako se zalagao da hrvatski narod u BiH postane glavna politička snaga i glavni motor reformi i pristupanja EU i NATO-u te tako ostvari potpori EU i SAD dok je bio zamjenik ministrice vanjskih poslova.
“Ako ne možete potaknuti reforme s partnerima na unutarnje političkom planu, ako vas ti partneri sustavno ignoriraju ili nadglasavaju, onda pokušajte stvoriti pogodan međunarodni okvir i podršku za reforme i kroz njih pokušajte poboljšati svoj položaj u zemlji. Pristupni pregovori za EU i NATO tome daju gotovo idealan kontekst. I Hrvatska je napravila golemi reformski posao kroz pristupanje euroatlantskim integracijama”, kazao je.
Zoran Milanović, kandidat SDP-a za predsjednika Hrvatske i bivši premijer Vlade RH, nekoliko se puta nedvojbeno izjasnio i oko fenomena Komšić.
“G. Milanović je uvijek imao jasan stav oko BiH i položaja hrvatskog naroda, kao i oko Komšića. Kada je bukvalno gorjelo, prvi je doletio u Mostar da stavi situaciju pod kontrolu. S HDZ-om nikada ne znaš na čemu si”, zaključio je Joško Klisović, SDP-ov saborski zastupnik u razgovoru za Dnevnik.ba.
