Izborni zakon BiH je diskriminatoran prema manjinskim zajednicama, čije pripadnike onemogućava u kandidiranju ili pružanju mogućnosti da budu mizabrani na pozicije u Predsjedništvu BiH i gornjem domu parlamenta, tvrdi Čović 
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragana Čovića obratio se na sesiji na visokoj razini 37. zasjedanja Vijeća za ljudska prava UN, govor prenosimo u cijelosti: – Čast mi je danas se obratiti na segmentu visoke razine sesije Vijeća za ljudska prava. Osobita mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas danas ovdje u Palači naroda i po prvi puta u mojoj političkoj karijeri govoriti na sesiji zasjedanja Vijeća za ljudska prava. Ovo je izvrsna prigoda da govorim o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, te unapređenju i zaštiti istih, kako na državnoj tako i globalnoj razini. Prije nego vas ukratko upoznam s aktualnom situacijom u vezi s ljudskim pravima u BiH, dopustite mi da uputim čestitku veleposlaniku Vojislavu Šucu na preuzimanju važne pozicije predsjednika Vijeća za ljudska prava, kao i da još jednom potvrdim našu punu potporu njegovom radu. Također, zahvaljujem povjereniku Zeidu i njegovim suradnicima za kontinuiranu posvećenost promidžbi i zaštiti univerzalnih prava i sloboda. U godini kada obilježavamo 70. obljetnicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, svim ćemo se složiti kako se radi o dokumentu koji predstavlja prekretnicu i temelj međunarodnog prava u tom području. Isti taj dokument nam daje trajnu inspiraciju da se nastavimo zalagati za postizanje najviših vrijednosti, standarda i načela sadržanih u Povelji UN, te ostalim relevantnim dokumentima. Pa ipak, daleko smo od toga da budemo zadovoljni. Svjedočimo svakodnevnom brutalnom nasilju i teškim povredama ljudskih prava u dijelovima svijeta zahvaćenim ratnim sukobima. To od svih nas, koji smo nositelji dijela odgovornosti unutar međunarodnog poretka i institucija zaduženih za pitanje ljudskih prava, zahtijeva da mnogo više ulažemo napore na prevenciji koja je među glavnim prioritetima Vijeća za ljudska prava. Cijenimo kako su promptne i odgovarajuće reakcije na situacije ugrozbe ljudskih prava ključne za njihovu učinkovitu promidžbu i zaštitu. Stoga je za sve nas veoma važno da u potpunosti surađujemo s Uredom povjerenika za ljudska prava, primjenjujemo standarde UN i mehanizme ljudskih prava, tijela, te jačamo sustave specijalnih procedura. U tom smislu vlasti BiH su pozvale specijalnu izvjestiteljicu za promidžbu i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma da posjeti BiH u 2018. godini. Želimo nastaviti i dodatno intenzivirati našu suradnju sa svim relevantnim segmentima sustava UN za zaštitu ljudskih prava, a istodobno jačati naš državni strateški okvir u ovom za sve nas iznimno značajom području. BiH je zemlja koja se u skorijoj prošlosti suočila s najtežim oblicima kršenja ljudskih prava tijekom rata/oružanih sukoba. Ukidanje njihovih širih društvenih posljedica veoma je značajna pretpostavka pomirenja, a potom unutarnje stabilnosti. Vraćanje povjerenja i poticanje boljeg života u zajedništvu ključni su ulog za budućnost naših društava, jer samo društvo temeljeno na jednakosti, uvažavanju različitosti i poštivanju ljudskih prava može biti prosperitetno i zdravo društvo. U tome nam puno pomaže suradnja s tijelima i mehanizmima UN, kao što pokazuje primjer nedavnog posjeta specijalnog izaslanika glavnog tajnika za prevenciju genocida Bosni i Hercegovini. BiH je potpisnica svih najvažnijih međunarodnih pravnih instrumenata u području prevencije i zaštite ljudskih prava. Tako smo 2016. godine uspješno prezentirali inicijalno Izvješće o implementaciji odredbi Međunarodne konvencije za zaštitu svih osoba od prisilnog nestanka, a prošle godine smo također uspješno predstavili: Izvješće o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Treće periodično izvješće sukladno Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, te šest periodičnih izvješća prema Konvenciji o sprečavanju mučenja. U 2018. godini nastavljamo ispunjavati naše obveze kroz izvještavanje i razmatranje izvješća po različitim konvencijama. BiH gore navedenu suradnju ne doživljava samo kao obvezu koja proističe iz međunarodnih pravnih instrumenata, već s punom vjerom primjenjuje njihove standarde u cilju unapređenja našeg društva. U tom smislu od ključnog je značaja iskorijeniti svaki oblik diskriminacije i netolerancije, te jačati uzajamni dijalog. Potrebno je naglasiti da je načelo nediskriminacije ugrađeno u Ustav Bosne i Hercegovine i da je Bosna i Hercegovina usvojila sveobuhvatan zakon o sprečavanju svih oblika diskriminacije u našoj zemlji. Kao multinacionalna, multireligijska i stoga multikulturalna zajednica, BiH je posvećena poštivanju načela ljudskih prava i temeljnih sloboda jačanjem demokracije, multikulturalnog dijaloga i poštivanja etničke, kulturne i vjerske raznolikosti, te borbom protiv svih oblika diskriminacije i netolerancije. Jačanjem uzajamnog dijaloga kao sredstvom povezivanja različitosti, jačamo razvoj tolerancije u društvu. Stoga naglašavamo poštivanje ljudskih prava kao važnu odrednicu za normalizaciju odnosa u postkonfliktnim društvima, čime vraćamo povjerenje među građane i pridonosimo razvoju demokracije. Ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u Bosni i Hercegovini za nas su također od velikog značaja. Trajna predanost poboljšanju položaja žena je način postizanja prosperiteta društva, osnaživanja obitelji, te općeg dobra. Bosna i Hercegovina snažno podupire provedbu Agende 2030, što se očituje kroz predanost promicanju održivog, djelotvornog, stabilnog gospodarskog rasta i postizanju pravednog društvenog okruženja kroz funkcionalne demokratske institucije. Budući da globalna zajednica danas ima velika očekivanja od provedbe Agende 2030, kolektivna odgovornost država članica je ostvariti ove ambiciozne ciljeve kroz nove inovativne načine razvoja. Stoga u svim aktivnostima u vezi s provedbom Agende 2030, snažno surađujemo s tijelima UN i agencijama djelatnim u našoj zemlji, a kroz svoje članstvo u Ekonomskom i socijalnom vijeću Ujedinjenih naroda (ECOSOC) nastojimo poticati razmjenu iskustva u različitim aspektima implementacije Agende. U okviru našeg europskog puta BiH aktivno surađuje s Vijećem Europe u području zaštite i promidžbe ljudskih prava, što je neizostavno u kontekstu naše aspiracije za članstvom u EU, kojem čvrsto težimo. Europska konvencija za ljudska prava je integrirana u naš ustav, temeljem čega su ljudska prava definirana kao jasna ustavna obveza. Postoji i niz odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koje je BiH dužna provesti, a koje se u najvećoj mjeri odnose na zaštitu prava na sudjelovanje u političkom životu zemlje koje se ostvaruje kroz slobodan i pravičan izborni proces.
Dozvolite mi da vas ukratko upoznam s aktualnim izazovima s kojima se BiH suočava na planu ljudskih prava u svom političkom životu. Prema sadašnjim odredbama, Izborni zakon BiH je diskriminatoran prema manjinskim zajednicama, čije pripadnike onemogućava u kandidiranju ili pružanju mogućnosti da budu izabrani na pozicije u Predsjedništvu BiH i gornjem domu parlamenta koje su rezervirane za pripadnike konstitutivnih naroda. Istodobno neustavne odredbe Izbornog zakona narušavaju simetriju u pravima između konstitutivnih naroda države BiH, stavljajući ih u nejednaku poziciju u smislu mogućnosti izbora svojih političkih predstavnika, čime se ograničava i ugrožava njihovo ravnopravnost u sudjelovanju i suodlučivanju unutar institucija sustava. Takvi primjeri teškog kršenja ustavnog mirovnog sporazuma i samog Ustava ne mogu se promatati izvan konteksta zaštite ljudskih prava, čiji puni razmjer i pojavne oblike možemo sagledati samo unutar konkretnog ustavnog kontesta. To jasno uvećava potrebu za praćenjem ljudskih prava u kontekstu izbora u smislu poštivanja temeljnih standarda i prava specifičnih skupina, kako bi se umanjio prostor za diskriminaciju, isključenje i majorizaciju, odnosno neopravdano ograničavanje prava na sudjelovanje u javnopolitičkom životu. To je moguće ostvariti samo kroz pravične i slobodne izbore, ali i poštivanje temeljnih načela predstavničke demokracije, koja jamče prava na demokratsko odlučivanje kroz političko predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama. Te odnose je posebno važno razumjeti i uvažiti u višenacionalnim državama kakva je i BiH, gdje postoji opasnost da pripadnici manjinskih zajednica budu trajno isključeni iz javnopolitičkog života. Stoga, iako je pitanje izbornog zakonodavstva i njegove ustavnosti unutardržavno pitanje, važno ga je sagledati, razumjeti i eksponirati iz perspektive ljudskih prava, kako bi se kroz unapređenje vladavine prava i ključnih demokratskih procesa unaprijedio i ambijent pogodan za zaštitu ljudskih prava, osobito građanskih i političkih, te preveniralo njihovo kršenje. Ekscelencije, Nadalje, jedna od dubokih zabrinutosti koje smo svi svjedoci jeste borba protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koja vodi ka terorizmu. Bosna i Hercegovina želi učiniti sve kako bi pridonijela naporima UN i njegovih država članica da se nose s izazovima s kojima se suočavaju naša multikulturalna društva, temeljeći naše djelovanje na poštivanju ljudskih prava. Bosna i Hercegovina podržava univerzalne instrumente protiv međunarodnog terorizma koji su razrađeni u okviru sustava Ujedinjenih naroda, s posebnim naglaskom na sprečavanje terorizma, koji se, između ostalog, odnosi i na strane borce. Uvjet za učinkovitost po ovom pitanju je suradnja među državama. Također, vrlo važno područje zaštite ljudskih prava su migracije. Bosna i Hercegovina je odnedavno postala migracijska ruta i spremni smo pomoći jer je to naša i moralna obveza, ali to, nažalost, nije dovoljno za rješavanje onoga što bi se moglo dogoditi ako naša društva ne djeluju zajedničkim snagama. Snažno podržavamo glavnog tajnika g. Guterresa i predsjednika Opće skupštine UN g. Lajčaka u njihovoj odlučnosti da do konca ove godine mobiliziraju sve snage u cilju finaliziranja i usvajanja „Globalnog kompakta za uređene i sigurne migracije“. Također smo potpuno svjesni značaja njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima, usvojene 19. rujna 2016. godine, kao čvrstog političkog orijentira koji ima za cilj unapređenje načina na koji međunarodna zajednica reagira na izazove velikih izbjegličkih i migrantskih kretanja, te dugoročnih izbjegličkih situacija. Želim naglasiti da Bosna i Hercegovina podržava inicijativu za unapređenje rada Vijeća za ljudska prava, a koja će imati za cilj da se olakša rad Vijeća i osigura veća uključenost država članica. Na kraju želim naglasiti da BiH čvrsto vjeruje u ulogu Vijeća za ljudska prava kao jednog od ključnih tijela sustava UN u području izgradnje mira i stabilnosti na globalnoj razini. Želim vam uspješan rad i rezultat 37. sesije Vijeća za ljudska prava. Hvala”.
Pročitajte više na: https://www.vecernji.ba/vijesti/neustavne-odredbe-izbornog-zakona-narusavaju-simetriju-u-pravima-izme-u-konstitutivnih-naroda-1228917 – www.vecernji.ba
