Godina 2024. bit će jedna od najvažnijih godina u novijoj političkoj povijesti Hrvatske države, samim time, nazvana je i “superizbornom godinom” jer građane očekuju tri vrste izbora – europski, parlamentarni i predsjednički. Ovo je prilika da se izaberu političari koji će zastupati interese hrvatskih građana. Naime, nedavno se umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs oglasio oko mogućnosti sastavljanja nezavisne izborne liste za predstojeće izbore. Ova Rojsova izjava izazvala je značajan interes i spekulacije među političkim komentatorima. Mogući povratak generala Rojsa u hrvatsku politiku tema je rasprava u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj političkoj zajednici. Što nam to sprema pitaju se i u HDZ-u. Poznavajući djelovanje lukavog generala, Rojs im neće još otkriti izbornu listu na kojoj se navodno nalaze zvučna imena iz političkih stranaka i pojedinaca koji su obnašali vlast te koji će se kandidirati na predstojećim izborima. Ova Rojsova objava ključni je korak njegove lukavosti u izbornom procesu jer javnosti ne daje jasnu predodžbu o tome tko će se kandidirati.
Zaštita Hrvata u Bosni i Hercegovini dugo je problem, uz zabrinutost oko njihove političke zastupljenosti i sigurnosti. General Rojs, bivši saborski zastupnik, poznat je po svojoj ulozi u Domovinskom ratu i bio je kontroverzna osoba hrvatske politike.
Zaštita Hrvata u Bosni i Hercegovini je stalna briga. Među pitanjima koja se odnose na njihovu zaštitu je želja za jamstvom koje bi osiguralo da general Rojs kao zastupnik bude izabran u područjima pod hrvatskom većinom. Ne može se zanemariti potencijalni utjecaj povratka generala Rojsa u hrvatsku politiku na ovo pitanje. Sa svojim vojnim iskustvom i iskustvom vođenja Hrvatske vojske, mogao bi imati potrebnu stručnost za rješavanje problema vezanih uz zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Uz to, njegov povratak u politiku mogao bi ponovno privući pozornost na ovo pitanje i potaknuti djelovanje hrvatske vlade. Stoga je važno ispitati potencijalne implikacije povratka generala Rojsa u hrvatsku politiku na zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini, posebice u odnosu na pitanje osiguranja biranja budućeg hrvatskog člana Predsjedništva u područjima s hrvatskom dominacijom.
Za Rojsa HDZ i dalje jedini izbor?
“Ne samo da sam odani glasač nego i jedan od utemeljitelja. Možete me izbaciti iz HDZ-a, ali HDZ nikad nećete izbaciti iz mene. S nekim sam kandidatima nezadovoljan, ima ih dosta, zato smo izgubili izbore. Ne samo da glasam za HDZ nego slikam s osobnom iskaznicom za uspomenu. Ne može me nitko ukrotiti, ali nisam zločest”, govorio je general Rojs na pitanje je li se smatra HDZovim biračem.
Rojs često najavljuje povratak u hrvatsku politiku u kojoj neće biti “Pupovca i SDSS-a”.
“Ja sam član HDZ-a dr. Tuđmana, a ne ovog briselskog, bože sačuvaj. Andrej Plenković koalira s Pupovcem. Da sam išta u vlasti, Pupovac nikad ne bi koalirao. Imamo mi dosta stranaka. Srbima jamčimo prava kao u ostalim demokratskim zemljama.” Ali, evo, mene mnogi guraju, ali ja ću izaći kad ja odlučim i to će biti uragan”. Da se ja vratim u Sabor, nikakav Pupovac. Vratit ću grb HVO-a i povjerenje naroda kojima branitelji mogu i žele pomagati. Do groba ne odstupam od politike predsjednika svih Hrvata dr. Franje Tuđmana. Do groba ne odstupam ni od politike ministra Gojka Šuška i ostat ću vjeran i nikad neću napustiti tu politiku.
Kakav je Rojs bio zastupnik puno toga se može napisati, a mi vam dajemo uvid u samo dijelić njegova političkog života.
Rojs je kao HDZ-ov zastupnik znao “brcnuti” po nosu tadašnjeg zastupnika IDS-a Dinu Debeljuha koji ga je prozvao u raspravi o Mirku Norcu.
“Ma, čim sam ga brcnuo, meni je bilo žao! Da sam ga zaista šakom sastavio, on se ne bi ustao s poda. Nas smo dvojica već za sat vremena popili kavu i sve izgladili. A brcnuo sam ga rukom po nosu jer je za Mirka Norca rekao da je ratni zločinac, a ova ekipa danas u Saboru je deseta liga! Najjači sastav Sabora bio je od 2000. do 2004. godine, Valentić, Pašalić, Mateša, Kostović, Ljerka Mintas Hodak. Od tih se ljudi imalo što naučiti”, rekao je Rojs u jednom intervjuu za Večernji list.
Kao saborski zastupnik HDZ-a od 2000. do 2003. Rojs je izabran s liste za dijasporu te je poručio u Saboru tadašnjem premijeru Ivici Račanu: „Sad ste na vlasti, ili kaznite sve profitere ili podvucite crtu, pa ko’ je jamio, jamio“. U Saboru se često sukobljavao s drugim zastupnicima komunističke ideologije. Kritizirao je i bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera. 2005. godine je nastupio na predsjedničkim izborima. Osvojio je 1,85 posto glasova između 13 kandidata. Istupio je iz HDZ-a te se pridružio stranci Jedino Hrvatska – Pokret za Hrvatsku da bi se kasnije ponovo vratio u HDZ.
Osebujni general Rojs je rođen 20. veljače 1958. u mjestu Batin kod Posušja, u BiH. U osnovnoj i srednjoj školi bio je prosječan učenik. Rano je ostao bez oca pa se s 19 godina počeo brinuti za mnogobrojnu obitelj. Zbog pjevanja tada zabranjenih hrvatskih pjesama često je završavao u komunističkom kazamatu. U Zagreb se doselio 1984. Zaposlio se kao vozač autobusa u „Croatiabusu“. Vozio je na međunarodnim linijama, najčešće u Njemačku. Izvanredni studij na Prometnom fakultetu u Zagrebu upisao je 1989. Diplomirao je 12 godina kasnije zbog sudjelovanja u obrambenom Domovinskom ratu. Nakon demokratskih promjena 1990. prešao je u Antiterorističku jedinicu Lučko. Šira javnost ga je upoznala kada je na „krvavi Uskrs“ 1991. vozio autobus koji je doveo hrvatske redarstvenike na Plivice. Tada je tromblonska mina udarila u njegov autobus, ali na svu sreću nije eksplodirala. Uskoro upoznaje ministra obrane RH Gojka Šuška i prelazi u ministarstvo obrane kao pomoćnik ministra. Bio je glavni operativac za opskrbu Južnog bojišta. Uoči oslobodilačke VRO Oluje njegova je mehanizacija probijala ceste na planini Dinari kuda su potom išli tenkovi. Preko tvrtke „Monitor“ iz Gruda je s mehanizacijom Hrvatske vojske gradila ceste po Hrvatskoj. Poslove je izvodila 66. inženjerska pukovnija koja je imala oko 2 tisuće ljudi. Sjedio je i u Nadzornom odboru Hercegovačke banke. Imao je čin general pukovnika. Nakon dolaska SDP-a na vlast 2000. razriješen je s dužnosti u Ministarstvu obrane. Predsjednik Stjepan Mesić ga je umirovio 2000. kada je potpisao pismo dvanaestorice visokih vojnih časnika koji su tražili prestanak kriminalizacije Domovinskog rata. Nedugo potom rasformirana je i 66. pukovnija. Dobitnik je 12 odličja iz Domovinskog rata.
Mogući utjecaj povratka generala Rojsa u hrvatsku politiku na zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini tema je, jer se ne zna, hoće li to biti nezavisna ili HDZ-ova lista. Kontinuirana briga za zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini otvara pitanje povratka generala Rojsa u hrvatsku politiku po ovom pitanju, te kako i na koji način misli sastaviti listu za Dijasporu. Posebno je aktualno pitanje može li se Rojs vratiti u hrvatsku politiku i pružiti zaštitu Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Sve u svemu, uskoro ćemo u poznatom bombaškom stilu saznati Rojsove izborne namjere.
“Jake ličnosti djeluju na vas i onda kad ih doživljavamo kao protivnike ideja ili naravi same.” (Franjo Tuđman)
Piše: Božidar Bebek/ Totalno HR/ Foto: Screenshot/ Ilustracija/ Totalno HR
