Velikim komemorativnim skupom u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski HDZ će u srijedu obilježiti 25. obljetnicu smrti Gojka Šuška, ratnog ministra i najbližeg suradnika prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Skup bi trebao okupiti više od 2000 ljudi, kojima će se obratiti predsjednik HDZ-a, premijer Andrej Plenković, njegov zamjenik Tomo Medved, predsjednik HDZ-ove Zajednice branitelja koja nosi Šuškovo ime Miljenko Filipović, predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a Mario Kapulica, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, dok će u ime obitelji govoriti kći pokojnog ministra Katarina Šušak.
Ova najava govornika pokazuje da je riječ o dosad najvećem komemorativnom skupu kojim se HDZ prisjeća svog ratnog ministra, premda je obljetnica njegove smrti redovito obilježavana, s izuzetkom nekoliko godina Sanaderove “detuđmanizacije” tijekom koje je Šuškovo ime nerado spominjano u stranačkim redovima. Jer, premda je nesporno da je Šušak bio među najzaslužnijima za stvaranje i oslobađanje Hrvatske u prvoj polovici 1990-ih godina, kao i da je odigrao ključnu ulogu u pripremi “Oluje”, u to je vrijeme simbolizirao sve od čega se vrh HDZ-a želio odmaknuti.
Šuška su otpočetka pratile kontroverze vezane uz politiku prema Bosni i Hercegovini, pri čemu mu se najviše zamjeralo konstituiranje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB) i hrvatski vojni angažman protiv armije BiH, zbog čega je stekao reputaciju glavnog zagovornika podjele susjedne države. Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, povjesničar Ante Nazor uvjeren je, međutim, kako osnivanje HZHB Šušku treba ubrojati među zasluge. Hrvatska zajednica Herceg Bosna je, tvrdi ovaj povjesničar, 18. studenoga 1991. osnovana u skladu s odredbama Ustava BiH i iz nužde.
– Osnovana je nakon što su srpske snage početkom listopada 1991. spalile etnički hrvatsko selo Ravno u istočnoj Hercegovini, kad je postalo očito da vlast u Sarajevu nije mogla zaštititi hrvatski narod od velikosrpske agresije. Jednako tako, i HVO je 8. travnja 1992. godine utemeljen iz nužde, radi obrane Hrvata i građana od velikosrpske agresije u trenutcima nemoći legalne vlasti Republike Bosne i Hercegovine i raspada njezinog obrambenog sustava – tumači Nazor.
A kad je riječ o ratu između HVO-a i Armije BiH u dijelu BiH ističe kako se radilo o tragičnoj epizodi, kako za Hrvate tako i za Bošnjake, od koje su najviše koristi imale srpske snage. Osporava, međutim, tezu da su za taj sukob krivi isključivo Hrvati. – Percepcija da su Hrvati izazvali i započeli sukobe s Armijom BiH, koju je bošnjačko-muslimanska strana uspjela u medijima nametnuti, zanemaruje činjenicu da su sukobi između Bošnjaka i Hrvata u pravilu započinjali u mjestima gdje su Bošnjaci, odnosno odnosno Armija BiH, bili nadmoćniji, te da su se iz središnje Bosne preko Konjica proširili u Hercegovinu, a ne obrnuto – naglašava Nazor.
Zaključuje stoga da je Šušak je kao hrvatski političar, a posebice kao ratni ministar obrane RH imao pozitivnu ulogu u najtežem razdoblju za cjelovitost Hrvatske i opstojnost Hrvata u BiH tijekom prve polovice 1990-ih. A prisjećanju na tu ulogu doprinos će ovih dana dati i Hrvatska pošta, prigodnom markicom s likom ratnog ministra obrane.
