U službeni posjet Hrvatskoj stigla je predsjednica Vlade Finske Sanna Marin. Sastala se s predsjednikom Zoranom Milanovićem na Pantovčaku, nakon čega ju je u Banskim dvorima primio premijer Andrej Plenković. Među temama razgovora bili su želja Finske, kao i Švedske, za ulaskom u NATO i situacija u BiH.
Plenković je nakon sastanka rekao da su između ostalog razgovarali o njenim dojmovima nakon posjeta nekoliko država jugoistoka Europe.
– Bilo je vrlo lijepo čuti snažnu potporu Finske hrvatskom članstvu u europodručju, hrvatskom članstvu u schengenskom prostoru, rekao je Plenković.
Razgovarali su i o situaciji nakon ruske agresije na Ukrajinu. Plenković je rekao da je invazija stubokom promijenila međunarodne odnose i sigurnosne ugroze na europskom kontinentu, koja je imala teške posljedice po ukrajinski narod, ali je za posljedicu imala i rast cijena energenata i hrane.
Plenković je istaknuo da su raspravili i situaciju u BiH.
– Objasnili smo finskoj premijerki posebno važnost izmjene izbornoga zakona kako bi izbori koji se trebaju održati u listopadu bili pravedni, kako bi i hrvatski narod kao konstitutivni narod u BiH bio u poziciji, kao i druga dva, da je ravnopravan i da Hrvati biraju svoje predstavnike u predstavnička i najviša tijela BiH, rekao je Plenković.
Dodao je da Hrvatska godinama ima jasnu poziciju podrške Bosni i Hercegovini u dobivanju statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
– Smatramo da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, a da se pritom, naravno, napravi korak koji je ključan, a to je da se postigne dogovor o izmjenama izbornoga zakona i ograničenim ustavnim reformama koji bi omogućio da svi narodi u BiH i drugi građani budu ravnopravni, rekao je Plenković.
Rekao je i da je Marin prenijela želju Finske da postane članica NATO-a.
– Mi poštujemo taj izbor Finske, poručio je hrvatski premijer, ističući važnost NATO-a u situaciji nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Plenković je naveo da su razgovarali i o gospodarskim odnosima.
Marin je rekla da cijeni hrvatsko prijateljstvo i suradnju, a razgovore je ocijenila vrlo važnima, dodavši kako vjeruje da će Hrvatska i Finska uskoro biti saveznici u NATO-u.
– Nema tješnjeg odnosa nego biti članom ovakvog jednog savezništva gdje branimo jedni druge. Ruski brutalan rat protiv Ukrajine zaista je promijenio sigurnosno okruženje, rekla je Marin, naglasivši važnost podrške Ukrajine.
Rekla je da članstvo u NATO-u uživa veliku podršku finskih građana.
– Mi pružamo sigurnost, naše obrambene snage su među najsnažnijima u Europi i već sada mogu funkcionirati besprijekorno s NATO-om. Zahvaljujemo Hrvatskoj na podršci, poručila je.
Marin je također izrazila zadovoljstvo što će Hrvatska sljedeće godine usvojiti euro.
– Zaista možete biti sigurni i u našu podršku kad je riječ o ulasku u schengenski prostor, rekla je.
Marin je, odgovarajući na novinarska pitanja nakon izjave s Plenkovićem, rekla i da je imala dobar razgovor s Milanovićem, koji je već prije poručivao da bi podršku ulasku Finske u NATO trebalo uvjetovati rješavanjem situacije u BiH.
– Važno je iz perspektive NATO-a da dvije zemlje koje ispunjavaju sve kriterije postanu članice i bilo bi bolje prije nego kasnije, rekla je.
– Vjerujem da Hrvatska podržava naše članstvo u NATO-u i nisam dobila nikakve druge informacije na današnjem sastanku, dodala je.
Predsjednik Milanović očekuje podršku za hrvatske interese
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je finskoj premijerki Sanni Marin kako se ne protivi načelno prijemu Finske u NATO, ali joj je istodobno ukazao na težak položaj Hrvata u BiH te na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne situacije u toj zemlji.
Nakon sastanka nije bilo izjava nego samo priopćenje Ureda predsjednika koje prenosimo u cijelosti.
Na sastanku održanom u Uredu Predsjednika Republike razgovarali su o odnosima dviju država koje povezuje članstvo u Europskoj uniji, zatim o NATO summitu koji će se održati u Madridu idućeg tjedna, kao i o sigurnosnoj i političkoj situaciji u jugoistočnoj Europi s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
Budući da je Finska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, predsjednik Milanović upoznao je premijerku Marin sa svojim stavovima vezanim uz širenje NATO-a. Pri tome je pojasnio kako se načelno ne protivi ulasku Finske u NATO i da razumije sigurnosne razloge zbog kojih je Finska aplicirala za članstvo, ali je finskoj premijerki istodobno ukazao na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne političke situacije u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Milanović detaljno je pri tome informirao svoju sugovornicu o teškom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini kojima je uskraćeno demokratsko pravo biranja svojih legitimnih predstavnika.
Nadalje, predsjednik Milanović prenio je predsjednici finske Vlade svoje uvjerenje kako je potrebno nastaviti proces širenja EU. U tom je kontekstu ponovio svoju podršku za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldovi, ali je upozorio kako se status kandidata istovremeno mora osigurati i Bosni i Hercegovini, te započeti pregovore s državama jugoistočne Europe koje su ispunile tražene uvjete za to.
Istaknuvši kako su stabilnost Bosne i Hercegovine i ravnopravnost Hrvata u toj državi posebno važni za Hrvatsku, predsjednik Milanović rekao je premijerki Marin kako od partnera iz EU, uključujući Finsku, očekuje više razumijevanja i podrške za interese Republike Hrvatske jer je međusobna podrška smisao savezništva kako u EU, tako i u NATO-u, stoji u priopćenju Ureda predsjednika poslanog medijima nakon sastanka.
Finska premijerka Sanna Marin nakon razgovora s predsjednikom Hrvatske u Banskim se dvorima susrela s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Podsjetimo, Vlada Hrvatske je na strani toga da Finska i Švedska trebaju postati članice, dok Milanović ističe da Hrvatska treba iskoristiti situaciju i ne biti za ulazak dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH, to jest dok Hrvati ne dobiju mogućnost da mogu birati svoje predstavnike.
Predsjednik Milanović i u ponedjeljak je rekao da bi BiH trebalo dati signal da su dobrodošli u Europsku uniju, posebno nakon navoda da bi napadnuta Ukrajina i njoj susjedna Moldavija mogle dobiti kandidatski status.
– Ja sam za to da se cijelog BiH ne samo Hrvatima da taj signal da su dobrodošli jer bit će jako teško, da ne kažem nemoguće objasniti kako to da Ukrajina i Moldova mogu biti kandidati, u teškom stanju u kojem se nalaze, mnogo težem od BiH, a BiH ne može. te priče da je Komisija nešto predložila to možete mačku o rep, Komisiji uvijek netko migne, ona nije autonomna, rekao je./mmportal.net
