Nema sela koje je toliko utjecalo na tokove i trendove suvremene povijesti kao Davos. Davos je uistinu selo u švicarskim Alpama, koje su hoteli izgrađeni za zimski turizam promovirali u gradić, a Svjetski ekonomski forum Davos, koji se održava svake godine u posljednjim danima siječnja, učinio ga je globalno poznatim. Svi koji nešto znače u svjetskoj politici ili biznisu i žele biti viđeni, posljednji tjedan u siječnju rezerviraju za Davos.
U vrijeme hladnog rata su i svi oni koji su imali realnu moć, kako u politici, tako i u biznisu, a nisu željeli biti viđeni, krajem siječnja također dolazili u Davos. I dok se u službenom programu u središtu Foruma prikazivala predstava za javnost, u okolnim hotelima su se u potpunoj diskreciji, koju su jamčile švicarska organizacija i švicarska policija, susretali bliski saveznici i ljuti protivnici iz svijeta politike i krupnog biznisa, ondje su se sklapali dogovori i vukli potezi koji su mijenjali svijet. Ono što je u političkom smislu za slom komunizma u Europi i kraj hladnog rata bio Washington, a u duhovnom smislu Vatikan, u sferi političko-ekonomskih poteza iz sjene bio je – Davos.
Vrući doček
Sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je naoko sve postalo javno, transparentno i demokratizirano, i Forum Davos je zapao u krizu, da bi se koncem devedesetih u njega uselio novi trend: globalizacija i neoliberalizam. Također je stigao iz Washingtona, u vrijeme drugog mandata Billa Clintona. Zaštitni znakovi Foruma postali su prvaci nove ideologije: Al Gore, Tony Blair, Carl Bildt i iznad svih dakako veliki burzovni mešetar i navodni filantrop – George Soros.
Međunarodni ekonomski forum Davos postao je njihova multi-kulti pozornica na kojoj su promovirali globalizaciju bez granica, svoje novostvorene lidere diljem svijeta, demokratizaciju čija pravila oni propisuju, nadziru i presuđuju. Nešto kao onaj veliki kadija, koji i tuži i sudi.Najavljuje li dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa na Forum Davos novi trend povratka nacionalnim državama i tradicionalnim vrijednostima u svijetu? Bio bi to u ovom trenutku suviše smion zaključak. Ali nije sporno da je izazov velik, da ga je Donald Trump sa sebi svojstvenom tvrdoglavošću prihvatio, sletjevši izravno u protivničko gnijezdo i da su iskazani otpori i otvoreno neprijateljstvo prema njemu također iznimno veliki.
Priprema je počela već u SAD-u. Prigodna političko-tračerska knjiga o prvoj godini Donalda Trumpa u Bijeloj kući “Vatra i bijes” (Fire and Fury),Michaela Wolffa, trebala je skrenuti pozornost s impresivnih ekonomskih rezultata Trumpove prve predsjedničke godine. Pokazati ga kao psihički nestabilnog luđaka, koji maltretira i vrijeđa svoje najbliže suradnike. Potom je na red došao Trump kao preljubnik, koji je varao Melaniju s pornozvijezdama. Pa se onda kao Melania naljutila, kad su joj novinari otkrili da ju je prije deset godina muž prevario, i u srdžbi odbila poći s njime u Davos, iako je već imala rezerviranu kartu za Air Force One.
Vrući globalistički i novinarski doček priređen je američkom predsjedniku u Davosu. Globalni i bazično američki CNN je tom prigodom predstavio aktualnog američkog predsjednika kao bivšu zvijezdu reality showa. I to me podsjetilo na Ronalda Reagana, čija je ekonomska politika (zasnovana na smanjenju poreza, deregulaciji i smanjenu troškova državne uprave) u osamdesetim godinama prošlog stoljeća učinila Ameriku gospodarskom supersilom, politički dovoljno snažnom da postane predvodnica u rušenju bankrotiranog komunističkog bloka u Europi. U tadašnjim jugoslavenskim medijima Reagana su često nazivali – neuspješnim glumcem u trećerazrednim hollywoodskim kaubojskim filmovima. Ili kraće – propalim hollywoodskim glumcem. Sličnost tadašnje Reaganove i današnje Trumpove ekonomske politike i političke doktrine je velika. U čemu je razlika? Pa u tome što danas Donalda Trumpa u bazično američkim medijima predstavljaju kao – zvijezdu reality showa. I to u vrijeme kada SAD ponovno bilježi vidan gospodarski rast.
Vrhovni arbitar
No i to je također stečevina globalizacije: istočni totalitarni običaji su kroz globalizaciju i otvorena društva duboko ušli u zapadni svijet, pretendirajući na poziciju vrhovnog arbitra. I upravo iz te pozicije Vrhovnog Arbitra, George Soros je s govornice Foruma Davos Trumpovu administraciju proglasio: opasnošću za svijet. U blažoj su varijanti opoziciju prema Trumpovoj politici iznijeli njemačka kancelarka Merkel (opasnost protekcionizma) i francuski predsjednik Macron (pozvao na dijeljenje zajedničke odgovornosti među državama).
No sudeći prema otvorenom i velikom divljenju s kojim je vječiti direktor Foruma Davos Klaus Schwab najavio završno obraćanje Donalda Trumpa, čestitavši mu na “povijesnoj poreznoj reformi”, novi globalni trend je na pomolu. Donald Trump je označio kao: mir, sigurnost i prosperitet. I objasnio da to znači povratak političke moći i sadržaja u nacionalne države, uvođenje reda u globalnu trgovinu i poslovanje, sprečavanje monopola na opskrbu energijom, ulaganje u sigurnost i obranu. Klaus Schwab je, pak, uvijek bez greške prepoznavao nove trendove. Sudeći po Schwabu u Davosu, Soros je “out”, a Trump “in”.
