S obzirom da se očekuje nekoliko hiljada posjetilaca na manifestaciji „Bokeška noć“, a u cilju smanjenja gužvi iz Kulturnog centra „Nikola Đurković“ apeluju na vozače da vozila parkiraju do 20 sati i to na parkinzima kod starog „Autoremonta“, kod gradskog groblja, iznad i ispod stadiona „Bokelj“ (Puč), na platou nekadašnjeg „Auto-mota“ (od Kliničko-bolničkog centra prema Peluzici), kao i na parkinzima na Benovu i kod ŠC „Kamelija“. U Dobroti, vozila se mogu parkirati na Svetom Stasiju i kod Svetog Matije.
Preduzeće BELLA BOKA organizuje prevoz solarnim brodovima, po promotivnoj cijeni od 3,00 eura, dok je za djecu do 10 godina gratis. Jedan brod kreće ispod „Kavalina“ u Dobroti u 18h i u 19.30h i pristaje na dok kod crkve Svetog Matije. Odatle su polasci prema rivi u 18.20h i u 19.40h.
Drugi brod u istim terminima (u 18h i u 19.30h) polazi sa prčanjske rive, pristiže na Muo i prema rivi kreće u 18.20h i u 19.40h.
Oba broda iskrcavaju putnike u velikom Gradskom parku.
Povratak iz Gradskog parka zakazan 23.30h i u 01h.
Zbog nesmetanog postavljanja koridora, sva plovila iz akvatorijuma moraju se izmjestiti do 16 sati.
Skrećemo pažnju na ograničenje brzine vožnje u zalivu, jer će plovna jedinica sa uniformisanim licem kažnjavati sve nesavjesne vozače, koji mogu da oštete ukrašene barke-učesnice povorke, saopštavaju iz kotorskog Kulturnog centra.
Organizator ove manifestacije je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, uz suorganizaciju lokalne Turističke organizacije i pokroviteljstvo Opštine Kotor.
ČEČUR: KULTURNO NASLJEĐE TEMA TREĆEG FESTIVALA ETNOLOŠKOG FILMA RISAN 2024 (AUDIO)
Treći Festival etnološkog filma-RISAN 2024, u organizaciji NVO “Medaur”-Društva za njegovanje kulturne baštine Risna, biće održan od 30. avgusta do 05. septembra, najavila je u emisiji Ljetnje priče, izvršna direktorica Festivala, mr Jelena Čečur.
,,Tema ovogodišnjeg Festivala je Kulturno nasljeđe, u okviru koje ćemo kroz selekciju od 10 filmova, publici predstaviti različitu kulturnu baštinu iz više krajeva svijeta, od Holandije, Irana, Srbije, Crne Gore, Kosova. Kroz naš prateći program imaćemo jedno stručno predavanje na temu kulturne baštine, o načinu istraživanja kulturne baštine govorićemo na promociji knjige, a potrebu za aktualizacijom pitanja valorizacije kulturne baštine Risna, prikazaćemo kroz izložbu fotografija”, kazala je Čečur.
Kako ističe, centralni dio programa traje od 30. augusta do 3. septembra, dok će eho Festivala biti 4. i 5. septembra na dvije lokacije u zaleđu Boke.
,,Kada je u pitanju glavni dio programa, na repertuaru će biti deset filmova. Prvi film koji će biti prikazan je U potrazi za enok, reditelja iz Holandije, to je strednjemetražni film u kojem je predstavljeno odvažno i čestito sučovanje jednog čovjeka sa kolonijalnom prošlošću svoje zemlje, kroz pretraživanje porijekla i kritike kolonijalizma. Krošnja film reditelja iz Srbije, rezultat je dvogodišnjeg rada na objedinjavanju građe o krajputašima, tradicionalnim nadgrobnim spomenicima u Srbiji. Zatim, film Doline je crnogorski film u kojem je prikazan uzgoj duvana u Lješanskoj nahiji kroz sve faze. Film Susret reditelja iz Irana prikazuje tradicionalni način života u jednom iranskom selu, gde je prikazana jedna neumorna radnica, usamljena starica i kratka posjeta njenih otuđenih potomaka iz grada. Film Zavještanje danske i holandske produkcije je film o jednoj surovoj tradiciji ubijanja kitova na Farskim ostrvima”, navodi ona.
Kako dodaje, Most od filigrana je film o trojici filigrana iz Prizrena, koje spaja zanat i prijateljstvo.
,,Ukrajinski film Čamur takođe će biti predstavljen, u njemu je prikazan zanimljiv običaj okupljanja ljudi u ukrajinskom selu naseljenom Bugarima. Interesantno je da smo u dosadašnjim selekcijama oba puta imali film australijske produkcije. Ove godine biće projekcija filma Zvuk mog telefona, film o aboridžinima, satjeranim i zatvorenim u rezervate, gdje oni na svoje mobilne telefone kao pozivni ton ubacuju zvuk iz rodnog kraja. Takođe, na programu je ruski film Zemlja Kereka, koji govori o jednom dalekom ruskom kraju, sjeveroistoku, Arktiku i narodu čijih je pripadnika ostalo još samo četvoro. Ono što naša publika uvijek jedva čeka je film našeg selektora i sugrađanina Vlada Perovića, ovog puta biće prikazan film o njegovim rodnim Cucama pod nazivom Život. On je van konkurencije za nagradu publike, dok će publika biti u prilici da ocjeni ostale filmove, da porazgovara sa rediteljima koji su se odazvali gostovanju i na kraju odluči koji je to film prirastao njihovom srcu i zaslužio nagradu publike za najbolje stvaralašto iz ove selekcije”, navodi Čečur.
Kada je u pitanju prateći program, kako dodaje, ove godine je planirano predavanje, promocija knjige i izložbu fotografija.
,,Biće predstavljena knjiga o istraživanju porodice Kordić, Branislava Brana Kordića iz Risna, kapitana duge plovidbe, koji je više godina istraživao u arhivima Boke Kotorske podatke o svojoj porodici. Na promociji će govoriti Tamara Lepetić, doktorantica antropologije, i naša uvažena arhivistkinja Snezana Pejović, koja će predstaviti značaj njegovog istraživanja. Janko Paunović, doktorand prava na Univerzitetu u Beču će održati predavanje na temu Pravo miraza u Statutu Kotora iz 1616. godine. Dakle, to će biti 02. septembra u popodnevnim časovima u dvorištu kuće Kordića u nasleju Bujevina, koja je svojevrstno kulturno nasljeđe Risna. U okviru pratećeg programa biće prikazana i izložba fotografija Risna pod nazivom Risan nekad i sad. Izložba ima dva segmenta, predstavlja neke ključne i zanimljive lokacije Risna kako su izgledale nekada, na osnovu materijala koji se čuva u arhivima i muzejima širom Boke Kotorske, kao i u kućama starih Rišnjana, a onda na osnovu tih starih fotografija biće prikazane iste pozicije danas, zabilježene objektivom našeg sugređanina fotografa Ranka Maraša”, kazala je Čečur, ističući da je cilj da se tom izložbom ukaže na potrebu za valorizacijom kulturne baštine Risna.
“Želimo da iniciramo jedan dugoročan plan valorizacije i da predstavimo što to Risan ima da ponudi iz oblasti kulturnog nasljeđa, da pokažemo kako je Risan nekada prije zemljotresa bio ljepši i uređeniji, a da se za vrijeme od zemljotresa pa do danas malo uradilo na polju aktualizacije, valorizacije i predstavljanja kulturne baštine, i da se možda čak pošlo korak unazad. Nažalost, brojna dešavanja u posljednje vrijeme govore nam da mnogi koji su na pozicijama odlučivanja nemaju viziju razvoja Risna u dijelu kulturne baštine, da prosto se opredjeljuju za neke projekte iz oblasti turizma i izgradnje u turističke svrhe, a da se malo okrećemo onom što je zaista vrijedno i onom što Risan treba da ponudi kako posjetiocima, tako i svojim sugrađanima kao posebnu vrijednost”- zaključila je Čečur.
Emisiju možete poslušati na liku Ljetnje priče.
Tekst: Tamara Vuković
Foto: Privatna arhiva
