Home BIH Dobra vijest iz Bruxellesa, HDZ će se ovim podacima sigurno pohvaliti

Dobra vijest iz Bruxellesa, HDZ će se ovim podacima sigurno pohvaliti

126
0

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU smanjila se i u studenom, a Hrvatska je uz Dansku i Švedsku bilježila najveći rast na godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

 

Proizvodnja je daleko najviše porasla u Danskoj, za 14,4 posto. Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u studenom za 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U skupini s najvećim rastom izdvojena je i Švedska s rastom proizvodnje od 3,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom porasla za 2,6 posto u odnosu na listopad kada je pak bila smanjena za 1,4 posto prema mjesecu ranije.

Najviše je pak u studenom porasla industrijska proizvodnja u Danskoj, za 9,1 posto. Slijede Slovenija i Portugal s rastom proizvodnje za 3,7 odnosno za 3,4 posto. Slijedi  Estonija s rastom proizvodnje od 2,7 posto, a Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar.

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u studenom, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,3 odnosno za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. U listopadu bila se smanjila za 0,7 posto u eurozoni i za 0,5 posto na razini Unije.

Snažniji pad na godišnjoj razin

Na oba područja najviše je pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju i to za dva posto u eurozoni i za 1,8 posto u EU.

Slijede kapitalni proizvodi s padom proizvodnje na oba područja za 0,8 posto. Smanjena i još proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 0,6 posto u eurozoni i za 0,7 posto u Uniji prema mjesecu ranije.

Najviše je pak porasla proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,2 posto u eurozoni i za 1,7 posto u Uniji. Slijedi proizvodnja energije, povećana za 0,9 odnosno za 0,7 posto u odnosu na listopad, pokazuju tablice.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u studenom na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Grčkoj, za 4,1 posto. Slijede Slovačka i Belgija, s padom za četiri odnosno 3,8 posto.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU smanjena i u studenom, za 6,8 odnosno 5,8 posto, prema podacima Eurostata. U listopadu je pala za 6,6 posto u eurozoni i za revidiranih 5,4 posto u Uniji. Na godišnjoj razini najviše je na oba područja ponovno smanjena proizvodnja kapitalnih dobara, za 10,3 posto u eurozoni i za 8,7 posto u EU.

Četiri zemlje sdvoznamenkastom stopom pada

Oštro je pala i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za osam posto u eurozoni i za 8,4 posto u Uniji. U proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju pad je iznosio 6,9 posto u eurozoni, a u EU 3,8 posto. Proizvodnja je smanjena i u sektoru intermedijarnih proizvoda, za 5,2 odnosno za 5,6 posto. Porasla je samo proizvodnja energije, i to za 0,8 posto u eurozoni i za jedan posto u Uniji u odnosu na studeni prethodne godine.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je i u studenom Irska, za 30,4 posto. Dvoznamenkasti pad bilježile su još Belgija, Bugarska i Nizozemska, od 11,6 posto, 10,9 odnosno 10,3 posto.

Hina/Foto: mpgi.gov.hr

Previous articleU Širokom Brijegu predstavljanje eko-slikovnice o fra Petru Krasiću
Next articleObilježena 30. obljetnica 3. gardijske brigade HVO-a