– Dvadesetšesto izdanje Mostarskog proljeća Dana Matice hrvatske otvoreno je u četvrtak izložbom Sofije Naletilić Penavuše iz fundusa Franjevačke galerije i muzeja u Širokom Brijegu.
U sljedeća dva mjeseca mostarska publika imat će prigodu uživati u više od dvadeset kulturnih programa.
– Kao i svake godine imat ćemo bogat kazališni program. Gostuju nam Gala teatar iz Zagreba, Teatar Gavran, Narodno pozorište RS iz Banjaluke s krasnom komedijom „Čelične magnolije“, bit će predstavljanja knjiga, imamo set likovnih izložbi akademskih slikara, večer dalmatinske pjesme i još mnogo tog – kazala je predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić.
Ona je posebno istaknula Dječji dan, koji će ove godine biti upriličen 18. svibnja.
– Djeca će imati prigodu pogledati predstavu i sudjelovati u radionicama jer nama je cilj da mladi znaju za Mostarsko proljeće, za očuvanje kulture hrvatskog naroda, riječi, glazbe, naravno uz uvažavanje svih drugih jer mi za vrijeme Mostarskog proljeća imam brojne goste iz cijele Bosne i Hercegovine i regije – dodala je Ostojić.
Na otvaranju ovogodišnjeg Mostarskog proljeća postavljena je izložba radova Sofije Naletilić, poznatije kao baba Penavuša, samouke kiparice iz Mokrog pokraj Širokog Brjega.
Na izložbi su predstavljene 23 skulpture koje je Penavuša izradila ilustrirajući svijet oko sebe.
– Radi se o neobičnoj ženi koja je svoje ljudske tuge liječila tako što je oblikovala drvo od minijatura do totemizma za koji ona nikada u životu nije čula niti je znala što je totem – kazao je novinar i književnik Dragan Marijanović.
Baba Penavuša je bila samouka, a svoj stvaralački put započela je sasvim slučajno u 63. godini života kada je za svog unuka izrezbarila pticu za školski projekt. Od tada pa sve do smrti izradila je oko 7.000 skulptura, od minijatura do grandioznih djela.
– Penavuša je bila začudna pojava. Ona je sjedila u svom dvorištu, a oko nje je frcalo drvo. Fratri Vendelin Karačić i Ante Marić pokazali su neke njezine skulpture književniku Dubravku Horvatiću i tako je počela globalna priča o Sofiji Naletilić Penavuši. Kritičari nisu znali u koju vrstu umjetnosti bi uopće smjestili to što ona radi. Govorili su da je to naiva, pa da nije naiva, onda je smješteno u pokret new primitives koji je 80-ih godina bio dosta dominantan u bh. kulturi, osobito u glazbi – kazao je Marijanović.
Po njegovim riječima, teško je doći do podataka gdje se većina Penavušinih dijela danas nalazi.
– Nadam se da će netko u ovoj zemlji shvatiti da je vrijeme da se razmisli o formiranju instituta koji bi proučavao njezinu ostavštinu – zaključio je Marijanović.
Sofija Naletilić Penavuša rođena je 1913. u Mokrom pokraj Širokog Brjega. Djetinjstvo je provela u roditeljskoj kući Penavić, djevojaštvo kod starije sestre u Brotnju radeći težačke poslove.
U Drugom svjetskom ratu ostala je udovicom, 1976. godine počela je izrađivati drvene kipove, a preminula je 1994. godine.
Njezini radovi izlagani su na 20 samostalnih i približno isto toliko skupnih izložbi.
Posmrtno je dobila Grand Prix INSITA ‘94. u Bratislavi.
