|
Kada kažemo Veliki četvrtak znamo kako je spomendan na posljednju Isusovu večeru. Po predajama baka na taj se dan moli 100 križića, a molite ju ovako: „ Dušice grišna, budi viri kripna. Kad budeš hodila uskim dugim klancem srest će te duh nemili, duh nečisti i pitat će te Čija si ti dušice grišna jesi li moja ili Božja? A ti mu reci: Nisam tvoja nego Božja, ja sam rekla Bogu da ću na blagdanak na Veliki četvrtak izreći 100 Križić, 100 Jezusa, 100 Amena i 100 se puta prikrstit“. Moli se i 12 Očenaša, 12 Zdravo Marija i 12 Slava Ocu, za sjećanje na 12 Isusovih apostola. Do Velikog četvrtka sav puk bi se trebao ispovjediti, a na Uskrs pričestiti. Na Veliki četvrtak jede se i zelje. Uskrs je hodajući blagdan. Tako da je ove godine u selu još jaka zima, a i put je loš ne može se prometovati na posušku ili „širokobrišku“ pijacu po zelen. Prinuđeni smo prilagoditi se prirodi i potražiti u suncu koprivu i škripac, ušac, slačicu ….
 Ubrano zelje se čisti i kuha na tradicionalan način. Neke obitelji pripremaju na suho, a većinom se radi na čorbicu sa suhim rebrima. Ove godine na mojoj seoskoj trpezi nalazi se i jedna i druga verzija. Čovjek se ne može odlučiti što je ukusnije. Uz zelje se pije i čašica od 1dcl crnog vina jer kako kažu predaje vino se na Veliki četvrtak pretvara u krv! Pomalo popiju svi pa i djeca. Na Veliki četvrtak kada svećenik dođe s posvete ulja iz Mostara u 18 sati slavi svetu misu s pukom u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Sutini. Sve je svečano i posebno jer slavimo Misu večere Gospodnje. Ovim obredom počinje i Vazmeno trodnevlje.
Na Veliki petak se spominjemo Isusove muke i smrti. Posebno se sjećamo strašne osude, muke, trpnje koju podnosi na križu naš Gospodin. Na Veliki petak se služi misa u večernjim satima bez euharistijskog slavlja. Vjernicima se propisuje strogi post i nemrs. A moli se 5 Očenaša, 5 Zdravo Marija i 5 Slava Ocu na čast pet rana Isusovih. Netko moli i Isusovu krunicu.
 Kad se porade poslovi oko kuće ide se na sveti obred Velikog petka koji započinje u večernjim satima. Oltar je bez križa, bez svijećnjaka, cvijeća i oltarnika. Sve to simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća. Isus je izdahnuo na križu oko 15 sati. Zbog toga se u popodnevnim satima puk okuplja u crkvu na slavljenje obreda Velikog petka. Čita se Sveto pismo i navještaj muke, zatim poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Kada se poklanja križu svećenik otkriva pokriveni križ pjevajući „Evo drvo križa, na kojem je spas svijeta visio“! Na što puk izgovara „Dođite, i poklonimo se“. Lagano vraćajući se iz crkve molilo se Spasitelju svijeta
 i preporučivalo svoje ukućane, molilo se za spas duše, za dobar urod za blagoslove i napredak, a pogotovo za svoje umrle od kojih smo naslijedili sva dobra. Pjesme nije bilo. Strogo je zabranjeno pjevanje u ove velike dane.Običaj je da se na Veliki petak do podne ne radi oko zemlje, a popodne bi ljudi palili vatru gdje će sijati kupus kako bi zemlja bila mekša. Nije se ništa radilo osim nužnog.
Velika subota je posebna. Dan tišine i molitve. Kad tko može od vjernika posjećuje crkvu i posebno prilaze Isusovu grobu koji je napravljen u crkvi. Razmišlja se o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Za Veliku subotu istaknuto je Vazmeno bdijenje, a slavi se noću. Započinje oko 19 ili 20 sati. Na ulazu u crkvu pali se oganj kojeg svećenik blagoslovi. Tim plamenom pali se svijeća, a predstavlja Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. Jer je Isus početak i svršetak!
 Domaćice i domaćini po kući rade od samog jutra pripremaju tradicionalna jela, kolačići i dječju radost-uskrsna jaja. Jaja su se ukrašavala na prirodan način ,bojanje jaja u ljusci od luka. Na jaja su se stavljali cvjetovi, mladi listovi razno bilje dobro stezali nekom tkaninom ili u novije vrijeme jaje bi se stavljalo u najlon čarapu kako bi se oslikali razni motivi dok se kuhaju. Neki bi jaja kuhali u crnom vinu kako bi dobila posebne šljokice. Za pisanje voskom nije se imalo puno vremena zbog stočarstva koje je bilo primarna djelatnost koritskog i rakitskog kraja. Od jela pripremala se obvezno sarma ili kiseli kupus sa suhim mesom, peklo meso, a sve se služilo s mladim lukom. A od slatkih ponuda nije se ništa posebno isticalo. Ako je tko sačuvao suhe smokve, nešto voća iz ambara (jabuka i kruška), oraha, lješnjaka, patišpanja stavili bi na stol. … Ukrašavanje jaja zamijenilo je slatku gastro ponudu.
Na obred Velike subote nosi se i hrana na blagoslov koju bismo ujutro na Uskrs jeli. Obično su se nosila jaja i kruh.
 Na sam Uskrs, najveću katoličku svetkovinu služilo se jutarnje i pučko misno slavlje. Važno je napomenuti kako je Isus samim uskrsnućem održao obećanje da će ustati od mrtvih. Uskrsnuće nam daje sigurnost da će vladar Božjeg kraljevstva biti živi Krist. Samo Isusovo uskrsnuće daje nam nadu kako ćemo i mi uskrsnuti. Božja sila koja je vratila Isusa iz mrtvih dostupna nam je kako bi vratila duhovno mrtve u život. Slavimo Gospodinovo Uskrsnuće!
Dragi čitatelji, koji slavite, želim Vam uputiti iskrene čestitke za nadolazeći blagdan. Neka Vam svima ovi dani koji su ispred nas budu ispunjeni mirom, ljubavlju i nadom. Uskrs je vrijeme promišljanja i vrijeme kada spoznajemo milosti koje nam je Bog udijelio i spustio u naš život. Moja je želja da dobijete priliku iskusiti najveće čudo i milost, Njegovu vječnu ljubav.
Sretan Uskrs! Radujmo se u Gospodinu!
 
|
|
