Gore lijevo: Crkva Gospe od Zdravlja, čije je temelje 21. ožujka 1981. godine blagoslovio širokobriješki župnik i gvardijan fra Zdenko Galić. Prva sveta misa u crkvi slavljena je na blagdan Gospe od Zdravlja, 21. studenoga 1982. godine, a crkvu je blagoslovio provincijal fra Jozo Pejić.
Gore desno: Osnovna škola u Turčinovićima djelovala je od 1950. do 1956. godine, kada su učenici iz Turčinovića nastavili pohađati nastavu u Osnovnoj školi u Mokrom. Od 1961. godine nastava je ponovno organizirana u Turčinovićima, u sastavu OŠ Mokro, a 1962. godine škola postaje područno odjeljenje OŠ Lištica.
Turčinovići se spominju davne 1864. u listu Domobran od 11. lipnja 1864. na stranici br. 2. Prenosimo dio originalnog teksta:
…Još ćemo nješto reći o kmetih i agah. Znano vam je, da je Gjevdet Effendia izvanredni povjerenik carski pogadjao kmete s njihovimi agami i to na ovaj način: Kmetovi su morali pristati na sve, što su age predložili, a naravski aga neće predložiti ništa, što njim neide u prilog i to mastan; meg-liz t. j. državno vieće kao naš sud izreče nad onimi kmetovi, koji aginskim predlogom prosvjedovaše, da se mahom sa onoga zemljišta dižu, na kom su do sada stanovali, koja su dakako sami iz kamena pretvorili u stanja kroz punogodišnji tečaj. Tako su iz medju ostalih protjerali iz vieća seoskoga kneza iz Turčinovića s njegovimi seljani, te su nakon toga dojezdili u velikom broju Turci u Turčinoviće, medju kojimi je bilo množtvo Hadjomerovićah, koji su na svojih biesnih konjih u njivu seoskoga kneza Bubala uliegli i volove sobom doveli, te jih u njivu pustili na pašu govoreći “neprepuštajmo zemlji ploditi više.” Opet u drugoga je seljaka Šeaga Hadjomerović sav posadjeni duhan počupo, pak u istoj njivi za sebe posadio. Ah Bože dragi! hoćeli već jednoć konac doći tomu turskomu nasilju, toj kletoj djavolskoj drzovitosti? Hoćemo li već jednoć i mi slobodu okušati, za kojom toli silno uzdišemo.
Datum: oko 1983.
Lokacija: Turčinovići, Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina
Autor fotografije: fra Ante Marić
Arhiv: privatni arhiv, fra Ante Marić
