Home Ekonomija Slavoniji su presudili poticaji

Slavoniji su presudili poticaji

506
0
SHARE

Socijalizam propale države najdublje je ukorijenjen na selu i u poljoprivredi; ideologija društvenog vlasništva još se itekako „njeguje“ u tranzicijskim vremenima suverene hrvatske države. Hrvatsko selo je još briga države na jedan nekaradni način zaostalog samoupravljačkog mentaliteta.

Slavonija se gasi, a svi upiru pogled u ovu i sve Vlade prije ove i prozivaju državu na red. Poljoprivrednici ne žele shvatiti gdje se zaista smjestio problem sa selom i što učiniti da se zemlja najbolje iskoristi, a poljoprivreda procvjeta?

Nigdje u normalnom svijetu i uređenoj državi ne postoji poticaj po veličini posjeda, veličini stada, dužini broda, veličini mreže… tj. mjerna jedinica za poticaj nije veličina vlasništva bio to hektar, broj stabala (voćki) ili grla stoke, ali isto tako ne postoji način da država izmigolji i ne održi zajamčenu cijenu otkupa. U sređenim državama jedini kriterij isplate poticaja je po jedinici uroda, tj. po urodu – isključivo po donesenom urodu i ništa nikome unaprijed.

Davanje državnog (i lokalnog) poticaja po prijavljenoj veličini posjeda/imanja svodi se na prevarantsku pljačku države/proračuna i potkradanje lošeg sustava poticaja. Još ako se tome doda selektivno-klijentelistički najam državnog zemljišta, na djelu je pravi organizirani kriminal lokalne i državne vlasti s odabranim tzv. poduzetnicima sumnjivih poslovnih načela. Pritom se namjerno zasadi monokultura (ili se ne zasadi doslovno ništa) na koju se potroši ne više od tridesetak sati godišnje po hektaru i cijelo se vrijeme pije pivo i bećari u mjesnim kafićima ili pred dućanom. Prinosi u razvijenim poljoprivrednim zemljama dvaput je i triput veći po hektaru, ali to baš nikoga nije briga, poticaj je po hektaru!? Onda se od poticaja kupuju nepotrebno predimenzionirani radni strojevi i luksuzni traktori od preko 150 000 eura i investira u gradnju apartmana po Jadranu.

>>Poticaji ex ministra Jakovine: Medijskog djelatnika pretvorio u fiktivnog “kralja stočara”

Slavonija se prazni, jer se ne stimulira visoka proizvodnja tržištu potrebnih poljoprivrednih proizvoda nego se potiče prevarantska i laku zarada nekolicine dobro umreženih s lokalnom i državnom vlašću. Alkohol i žalopojke po lokalnim kafićima brzo dosade pa se onda duga zima „presječe“ traktorskim protestima i traktorskim kolonama nezadovoljnika zakrče prometnice i to subvencioniranim plavim dizelom. Apartmani sami po sebi dovoljno i bez velikog angažmana rade i zarađuju; zelena se Slavonija preselila na plavi Jadran, kupanje i rentiranje idu ruku pod ruku, a monokulturna ljetina brzo se požanje. I tako se iz godine u godinu isisavaju poticaji.

Bez osmišljene poljoprivredne politike koja uključuje intenzivno navodnjavanje i pomni odabir tržišno konkurentnih poljoprivrednih kultura, Slavonija se pretvara u područje dokonih i bezidejnih nezadovoljnika kojima ne preostaje drugo nego odlazak na more kao pomoćno bijelo osoblje ili to isto konobarenje odraditi negdje u zapadnoj Europi. Sve se svodi na prezimiti u lokalnim kafićima do novih sezonskih “radnih pobjeda”.

Godinama pogrešnim kriterijem dodjeljivani poticaji u poljoprivredi uništili su poljoprivrednu tradiciju Slavonije, a Slavonace pretvorili ih u rentijere i profitere državnih poticaja i raznih drugih stimulacija. Dokolica ispunjena nezadovoljstvom prepravila je Slavoniju.

>>Hrvatski političari moraju djelovati po obrazcima primjerenim 21. stoljeću

Nema drugog riješenja nego da se Slavonija okrene radu na zemlji i osmisli kvalitetnu poljoprivrednu politiku. Istodobno, država treba organizirati i izgraditi sustave navodnjavanja. U protivnom, Slavoniji nikakvi poticaji neće pomoći – upravo suprotno, samo će je još više razboljeti. Ako sama ne osmisli i nađe riješenja, morat će potražiti pomoć znalaca, a to je svakako država Izrael koja je u poljoprivrednim rezultatima u svjetskom vrhu i čije tvrtke imaju dobar uvid u plasman poljoprivrednih proizvoda. To je prije svega sustav melioracija i odabira optimalnih poljoprivrednih kultura s obzirom na tlo i podneblje kao i s obzirom na lokalno i svjetsko tržište.

Ne smijemo zaboraviti da je Slavonija bila žitnica ovog dijela Europe, ali samo do 1918. dok su njezina polja obrađivali vrijedni i marljivi folksdojčeri, dok je nisu okupirali „solunaši“ i poslije vlakovi bez voznog reda, ljudi koji nisu znali što s toliko zemlje, ali su znali useliti u imanja i kuće folksdojčera.

 

Damir Nuić