Višejezične javne obavijesti i promidžbene poruke, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, oblikuju se prvo na hrvatskom jeziku, a zatim na drugim jezicima, uključujući i lokalne nazive
U maniri dobrog gospodarstvenika, vodeći računa o svom profitu, trgovački lanac Kaufland nedavno je plakatima na hindskom jeziku poslao poruku stranim radnicima ‘Dom je bliže nego što misliš’. I ništa u toj marketinškoj poruci nije sporno, osim što taj njemački trgovački lanac nije poštivao, vodio računa, o Zakonu o hrvatskom jeziku kojim je propisano i područje primjene, odnosno utvrđena pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika.
Piše: Misao.hr
Umjesto da po službenoj dužnosti, nadležne državne institucije Kauflandu službeno skrenu pozornost na kršenje hrvatskog zakona, stvar se, kao to obično biva u Hrvatskoj, ispolitizirala, a ulje na vatru svojim je plakatima dolio Domovinski pokret napisavši na njima – “Želiš raditi u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik!”
Umjesto toga bolje bi bilo da su svom većinskom koalicijskom partneru u hrvatskoj Vladi skrenuli pozornost na članak 11. Zakona o hrvatskom jeziku, odnosno na poglavlje o „Javnoj uporabi hrvatskoga jezika“ i sve bi, nadamo se bilo puno učinkovitije.
Nakon toga bi i hrvatski ministri prije javnih nastupa o toj temi, pročitali što tamo doista piše i slijedom toga oblikovali svoje izjave, a ne izjavljivali kako im Kauflandovi plakati nisu sporni jer vode brigu o stranim radnicima itd.
A u članku 11. Zakona o hrvatskom jeziku uz ostalo stoji:
(3) Hrvatski standardni jezik sredstvo je obavješćivanja javnosti i potrošača o proizvodima i uslugama na tržištu u Hrvatskoj.
(4) Javne obavijesti i promidžbene poruke u govorenom, pisanom (tiskanom ili rukopisnom) ili elektroničkom obliku donose se na hrvatskom jeziku.
(5) Višejezične javne obavijesti i promidžbene poruke, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, oblikuju se prvo na hrvatskom jeziku, a zatim na drugim jezicima, uključujući i lokalne nazive.
Ni Pučka pravobraniteljica ne štiti Zakon o hrvatskom jeziku
No, nije samo Domovinski pokret propustio prigodu upozoriti na odredbe Zakona o hrvatskom jeziku, kao i pojedini ministri, već se to dade iščitati i iz javne izjave Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.
Naravno da i ona, usprkos svojoj funkciji pučkog (hrvatskog) ombdusmana očigledno nije pročitala Zakon o hrvatskom jeziku, pa je komentirala samo plakate Domovinskog pokreta koji po njoj „mogu širiti netrpeljivost prema ljudima iz drugih zemalja koji su tu u skladu sa zakonom…“.
Za upitati se, je li moguće da se Pučka pravobraniteljica u svojoj izjavi pozove na poštivanje Zakona o radu, a da, u ovom slučaju Kauflandovih plakata, izostavi pozvati se na poštivanje Zakona o hrvatskom jeziku? Možda ga ni ona do sada nije pročitala, jer da jeste, s obzirom na njezinu funkciju to bi, zasigurno učinila. Nadamo se da će u budućnosti to učiniti, ako radi ničega drugoga to zbog načela postupanja Pučkog pravobranitelja koja kažu: neovisnost i samostalnost u djelovanju, poštivanje ustavnosti i zakonitosti, pravednost i moralnost, neformalnost postupanja te mogućnost preventivnoga djelovanja.
U ovom slučaju naglasak je na poštivanju zakonitosti.
Inače, učenje hrvatskog jezika stranim radnicima omogućeno je kroz vaučer sustava Ministarstva rada. Tečaj nije obvezan, pa ga je do sada upisalo 200 stranih radnika. Po dostupnim podacima u Hrvatskoj radi oko 136.000 stranih radnika.
