TJEDNI KOMENTAR Gdje je danas prva dama svjetske modne industrije – Rada Krivokapić Radonjić, žena koja je spojila prošlost i budućnost?

Dok se ovih dana na hrvatskoj sceni nižu povijesni događaji, u Zagrebu glazbenik nove generacije ispisuje glazbenu povijest pred pola milijuna ljudi. U Tomislavgradu, pak, obilježava se 1100. obljetnica krunidbe prvoga hrvatskog kralja – kralja Tomislava – na Duvanjskom polju. Svečanosti nazoče najviši crkveni i politički dužnosnici, uključujući i sam vrh Katoličke Crkve.

Organizaciju potpisuje najstarija hrvatska kulturna institucija – Matica hrvatska – a u središtu događaja su uglednici, znanstvenici, akademici, književnici, ljudi od pera i znanja. Među njima se ističe i profesor umjetnosti i povijesti te tvorac ideje o obilježavanju ove velike obljetnice – prof. Mate Kelava, tadašnji predsjednik Podružnice Matice hrvatske u Tomislavgradu.

I sada, s pravom se možemo zapitati – kakve veze ima crnogorska vila i modna ikona Rada Krivokapić Radonjić s ovim povijesnim događajem? Veze su duboke i važne. Rada je jedina osoba u povijesti koja je od Matice hrvatske u Tomislavgradu primila nagradu za životno djelo, upravo na prijedlog i uz potpis prof. Kelave.

Kako je rekao akademik Matic: “Teško da će se ikada više poklopiti sve okolnosti kao tada.” Tada sam i osobno rekao: “Imate veliki pozdrav iz Kotora od naše kraljice!” A posebno za prof. Kelave i književnika Dragana Marijanovića.

Zbog brojnih obveza, Rada je ovoga mjeseca nedostupna, a 19. srpnja obilježava se i obljetnica smrti njezine majke Vidosave.1942-2023 Upravo ljubav prema majci, njezin karakter i – nadasve – izum modnog detalja „kovilm“, koji povezuje kravatu i mašnu, učvrstili su naše veze.

Iako se do danas nismo fizički upoznali, osjećaj pripadnosti i poštovanja neosporan je. O Radi su napisani brojni tjedni komentari, a njezina knjiga Život, istina i put modne kreatorice Rade Krivokapić Radonjić temelj je za nagradu koju je i zaslužila. Budimo iskreni – Radu više ne zovemo, jer ona zna da uvijek može doći i da će biti primljena kao članica obitelji.

Kako je govorio pokojni prof. Ante Markotić: „Svi smo mi rodbina do sedmoga koljena s ovih prostora gdje se čuju gusle i živi isti autohtoni narod.“ Prof. dr. Šarac tome dodaje: „Najbolji dokaz za to jest krvna grupa – genetika nas povezuje.“Taša je moja izvorna krv.

Obećao sam sebi: uz dužno poštovanje prema modnoj industriji, organizirat ću iduće godine promociju njezine knjige – najveće kreacije naše kraljice – u svom rodnom kraju, u krugu prijatelja i rodbine. Zamolit ćemo i našu svjetski priznatu modnu ikonu da osobno nazoči, jer mnoge su plemenske i obiteljske poveznice između mojega plemena Ljubić i Radina plemena, osobito s majčine strane – Kaludjerovića.

Živi dokaz te povezanosti je i dr. Vujica Ljubić iz Berana, kamo su se, bježeći pred Turcima, skrasili Ljubići, a Kaludjerovići su na Cetinju odigrali povijesnu ulogu u spašavanju naroda. Po kazivanju mog strica, nakon Prvoga svjetskog rata, oko 1920., Crnogorci su dolazili iz Cetinja i raspitivali se za rodbinu u Hercegovini – u manastiru. Sve to pokazuje koliko smo plemenski i genetski povezani.

Našoj modnoj kraljici želimo obilje zdravlja, uspjeha u industriji koju je oplemenila, i radost u njezinu okruženju. Osobito zahvaljujemo Tini, djelatnici koja nas je sve povezala.

Autor komentara:Urednik MMPORTAL.

              Mladen Ljubić Vajta