Htjeli priznati ili ne, svaki projekt, svaka institucija, pa čak i svaka manifestacija, prepoznaje se po kvaliteti timskog rada. Naravno, često se pogriješi u odabiru kadrova, što se nakon određenog vremena pokaže kao teret sustavu i usporava razvoj.
Jasno se sjećam svojih početaka. Ruku na srce, biti rukovoditelj gradilišta bio je iznimno ozbiljan i zahtjevan posao. Bio je to terenski, gotovo „pasji“ život koji nije tražio samo velika odricanja, nego i stalno učenje, snalaženje te sposobnost organizacije. Za takav posao trebalo je imati dar, pismenost, disciplinu i izdržljivost. Usavršavanje je trajalo desetak godina.
Bivša vojska, mora se priznati, imala je disciplinu. Imao sam sreću jer sam kroz taj sustav sazrijevao i stjecao iskustvo. A kada je riječ o Domovinskom ratu, o tome bi se mogla napisati cijela knjiga. Imam iskustvo, poznajem datume i pamtim činjenice.
Danas živimo u vremenu kada mnogi iznose mišljenja, ali rijetko argumente. Razlikujem razdoblje bivše Jugoslavije od vremena neovisnosti Bosne i Hercegovine te od 8. travnja 1992., dana osnivanja HVO-a, pa sve do poratnog djelovanja kroz institucije, udruge dragovoljaca, HDZ BiH i HNS.
Kao zagovornik priznanja južnog bojišta, zbog čega je i odlikovana postrojba Poskok, godinama sam ukazivao na potrebu rješavanja braniteljskog statusa. To ostaje trajni zahtjev.
Postavlja se pitanje: treba li osoba s takvim iskustvom biti operativno uključena u nacionalne projekte? Vremena se mijenjaju, dolaze mladi kadrovi, ali iskustvo se ne smije zanemariti. Iskreno, poznajem više terena i ljudi nego mnogi današnji operativci.
Ipak, treba priznati da postoje menadžeri koji razumiju timski rad i neprestano ga usavršavaju. Jedan od primjera je svjetski priznata modna kreatorica Rada Krivokapić Radonjić iz Kotora. Bez razmišljanja uključila je stručne ljude u svoj tim i pokazala da uspjeh počiva na međusobnom povjerenju i ravnopravnosti.
Posebno vrijedi istaknuti kako su prof. umjetnosti i povijesti Mate Kelava te književnik i putopisac Dragan Marijanović pronašli svoje mjesto u tom timu.
To potvrđuje staru istinu: organizirani pojedinci nisu dorasli snazi pravoga tima.
To potvrđuje staru istinu: organizirani pojedinci nisu dorasli snazi pravoga tima.Timski rad podrazumijeva red, hijerarhiju i odgovornost. Postoje voditelji odjela, procedure dogovora i jasna pravila. Nitko ne može samostalno istupati i narušavati ugled zajedničkog rada. O svemu odlučuje timski odbor.
Status samostalnog suradnika teško se stječe, ali on nosi pravo predlaganja i sudjelovanja u strateškim odlukama. Upravo je takav sustav organizacije doveo ozbiljne brendove do vrhunskih rezultata.
Sigurnosni odjel, nakon odluke vrha tima, koordinira s prodajnim, proizvodnim i marketinškim sektorom. Tako nastaje prava snaga tima. Izrađuju se godišnji planovi i ne dopušta se narušavanje unutarnjeg poslovanja.
Na primjeru organizacije velikih svjetskih brendova jasno se vidi da je vlastita infrastruktura i unutarnja mreža tvrtke najveći adut uspješnog rada. Pravodobna informacija znači sigurnost, stabilnost i sposobnost brzog reagiranja.
Zato je analitički tim temelj svake ozbiljne organizacije.
Zaključak je jednostavan:
Proces koji se stvara moguće je kontrolirati isključivo timskim radom. Pojedinac može pokrenuti ideju, ali samo tim može izgraditi sustav koji traje.
Analitički tim BPZ
