Danas je u Dobranjama odrΕΎana sv. misa zaduΕ‘nica za 136 hrvatskih vojnika i civila koji su 1944. godine brutalno ubijeni i baΔeni u MarkoviΔa jamu na Podima. Ovaj straΕ‘an zloΔin, koji je odnio ΕΎivote nevinih Hrvata, joΕ‘ uvijek nije naiΕ‘ao na odgovarajuΔu pravdu, a ΕΎrtve su za svoju ljubav prema Hrvatskoj platili najviΕ‘u cijenu.
Misno slavlje, koje je predvodio don Vedran ToriΔ, rektor centralnog bogoslovnog sjemeniΕ‘ta u Splitu, okupilo je brojnu skupinu vjernika i poΕ‘tovatelja ΕΎrtava, meΔu kojima su bili i Δlanovi obitelji poginulih iz Hrvatske i BiH, te predstavnici Hrvatske udruge Benedikt. Uz don Vedrana ToriΔa, sv. misu je koncelebriralo 12 sveΔenika.
U okviru misnog slavlja, proΔitana su imena svih 136 ΕΎrtava, a nakon mise odrΕΎana je prigodna molitva ispred zajedniΔke grobnice, koja se nalazi u blizini spomen-obiljeΕΎja podignutog u Δast ovih nevinih ΕΎrtava. Spomen-obiljeΕΎje, koje je otkriveno i blagoslovljeno na Uskrsni ponedjeljak 2002. godine, predstavlja vjeΔni spomen na ove hrvatske muΔenike.
Stradali su, osim iz Dalmatinske Zagore, bili ljudi iz raznih obliΕΎnjih krajeva hrvatskog juga i Hercegovine, ukljuΔujuΔi mjesta poput: Trilja, Sinja, Vrgorca, Makarske, Imotskog, TuΔepa, Zadvarja, Ciste, Ε estanovca, Zagvozda, te susjednih mjesta i opΔina iz Hercegovine, meΔu kojima su i LjubuΕ‘ki, Mostar, PosuΕ‘je i Tomislavgrad. NajveΔi broj stradalih potekao je iz Dobranja i susjednih mjesta, a njihova nevina smrt ostala je duboko ukorijenjena u povijesti, kao podsjetnik na krvave borbe za slobodu. Ovim Δinom, u Dobranjama je izgraΔeno lijepo zajedniΔko spomen-obiljeΕΎje, koje okuplja sve ΕΎrtve ovog straΕ‘nog zloΔina, neovisno o njihovom podrijetlu.
Povijest i istina ne smiju biti prikrivene! Svi koji su pali za hrvatsku rijeΔ, samostalnost, slobodu i nezavisnost zasluΕΎuju pijetet i trajno poΕ‘tovanje. NaΕ‘a obaveza je ne zaboraviti ove ΕΎrtve, koje su dale svoje ΕΎivote za domovinu i ideje koje nas Δine onima Ε‘to jesmo. Istina o njima, kao i o onima koji su poΔinili ove straΕ‘ne zloΔine, mora biti ispriΔana, jer je naΕΎalost viΕ‘e od 50 godina vladala zavjeta Ε‘utnje o njihovoj patnji. Ova Ε‘utnja nije smjela trajati, jer nijedna ΕΎrtva ne smije biti zaboravljena, a zloΔinci ne smiju ostati nekaΕΎnjeni.
Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske ΕΎupanije, predvoΔeno zamjenikom ΕΎupana Antom Ε oΕ‘iΔem, naΔelnicima opΔina Cista, Ε estanovac, Zagvozd i Zadvarje, te pomoΔnikom ministra regionalnog razvoja Ivanom Botom, poloΕΎilo je cvijeΔe i zapalilo svijeΔe u znak poΔasti svim stradalim ΕΎrtvama.
Posmrtni ostaci tih hrabrih ljudi ekshumirani su poΔetkom 90-ih godina i pokopani na Dobranjama u zajedniΔkoj grobnici, Δime su napokon dobili dostojan poΔinak.
Stradanje ovih nevinih ljudi ostaje trajna opomena na straΕ‘ne zloΔine koje su poΔinili partizani, koji su 1944. godine ubijali hrvatske vojnike i civile samo zato Ε‘to su voljeli svoju Hrvatsku. Iako su se ovi zloΔini dogodili prije viΕ‘e od sedam desetljeΔa, do danas nitko nije odgovarao za takve monstruozne postupke.
Ovim obiljeΕΎavanjem ne zaboravljamo ΕΎrtve koje su podnijele ΕΎrtvu za svoju domovinu, a podsjeΔamo druΕ‘tvo na vaΕΎnost istine, pravde i oΔuvanja povijesti.
PoΔivali u miru BoΕΎjem.Β 
Β 
Β 
Β Β 
