SIN GOSPINIH BUDIMIRA, SVEĆENIK KOJEGA SU PARTIZANI MUČILI I ZVJERSKI UBILI 1941. GODINE
1902. – 1941.
SVEČANA SVETA MISA ZADUŠNICA I JAVNA MOLITVA SVETE KRUNICE
SUBOTA, 7. STUDENOGA 2026. – BUDIMIRI
Prošlo je punih 85 godina od nasilne smrti našega don Jure Mladine, svećenika Splitsko-makarske biskupije, sina Gospinih Budimira i nekadašnjega župnika Zasioka.
Njegov život, svećeničko služenje i tragično stradanje ostavili su neizbrisiv trag u povijesti Cetinske krajine i naše mjesne Crkve.
ROĐENJE, DJETINJSTVO I SVEĆENIČKI POZIV
Don Jure Mladina rođen je 6. travnja 1902. godine u Budimirima kod Trilja, u Cetinskoj krajini.
Nakon završene gimnazije i bogoslovije zaređen je za svećenika 17. ožujka 1929. godine.
Svoj je svećenički život posvetio naviještanju Evanđelja, slavljenju svetih sakramenata i služenju povjerenim mu vjernicima.
Bio je župnik u Zasioku kod Sinja.
U povijesnim zapisima opisan je kao dobroćudan, radin, poduzetan i narodu blizak svećenik. Pokojni nadbiskup Frane Franić sjećao ga se kao uvijek nasmijanog i pristupačnog čovjeka.
U jednom ranom crkvenom izvješću navodi se i da je don Jure podigao novu crkvu u svojoj župi.
TRAGIČNA NOĆ 6. NA 7. STUDENOGA 1941.
Tijekom Drugoga svjetskog rata, u noći sa 6. na 7. studenoga 1941. godine, partizani su došli pred župnu kuću u Zasioku.
Prema sačuvanim svjedočanstvima, nasilno su provalili u župni dvor, podigli don Juru iz kreveta i odveli ga.
Od toga trenutka započinje njegova tragična sudbina.
TKO JE ODVEO DON JURU MLADINU? POVIJESNI DOKUMENT OTKRIVA IMENA
Crkveni povjesničar don Josip Dukić pronašao je u arhivu Muzeja Cetinske krajine izvješće Kotarske oblasti u Sinju od 17. studenoga 1941. godine, pod tajnim brojem 1124.
Riječ je o dokumentu sastavljenom svega deset dana nakon don Jurina nestanka i pretpostavljenog ubojstva.
Prema tom izvješću, na čelu skupine koja je odvela don Juru bili su:
ANTE BRAČULJ-JUKIĆ – naveden kao komunist koji je predvodio jednu skupinu.
TADIJA ANUŠIĆ IZ GLAVICA KOD SINJA – naveden kao predvodnik druge skupine, u kojoj je bilo približno 30 komunista.
U odvođenju su, prema izvješću, sudjelovali i ljudi iz Laktaca, Bitelića i Bračeva Doca.
Don Juru najprije su odveli u Laktac, gdje su prenoćili.
Sljedećega dana odveden je prema području Vještić Gore i Krajinovih štala.
Isti dokument navodi još trojicu ljudi koji su sudjelovali u njegovu daljnjem odvođenju:
PETAR BRAČULJ MATIN
JAKOV BULOVIĆ
STEVAN ĐAPIĆ
Prema izvješću, oni su don Juru odveli u Sajkoviće na području Livna i predali ga dvojici ljudi:
MARKU MIHALJEVIĆU
CVIJI ORAŠČIĆU
Nakon te predaje don Juri se gubi pouzdan trag.
Važno je naglasiti da dokument navodi osobe povezane s njegovim odvođenjem i predajom, ali ne utvrđuje pouzdano koja je osoba osobno izvršila ubojstvo.
POTRESNO SVJEDOČANSTVO O ZVJERSKOM MUČENJU
O don Jurinu stradanju sačuvano je i svjedočanstvo koje je zapisao don Bogoslav Bartulović, nekadašnji župnik Zasioka i Bitelića.
Prema tom svjedočanstvu, don Juru su partizani nakon odvođenja iz župne kuće poveli prema Vrdovu.
Na putu je zamolio jednoga poznatog partizana, kojega je oslovio imenom Boško, da mu dopusti vratiti se po brevijar, svećeničku molitvenu knjigu.
Prema zapisu, to mu je bilo dopušteno.
Nakon toga odveli su ga prema planini.
Kod crkve sv. Ivana izuli su ga i prisilili da bos hoda po oštrom kamenjaru.
Pri hodu je padao, a prema svjedočanstvu, svaki njegov pad bio je praćen novim udarcima.
Noge su mu bile krvave.
Na području Krajinovih štala, prema istom zapisu, držali su ga zatočenog nekoliko dana.
Svjedočanstvo navodi da su pripadnici partizanske brigade „Marko Orešković“ don Juru vezali lancem za jasle među stokom.
Prisiljavali su ga da kleči na rukama i koljenima, dok su ga dvije partizanke ponižavale jašući na njegovim leđima.
Prema toj verziji događaja, nakon teškog mučenja bacili su ga živoga u krašku jamu.
Uspio se izvući, ali su ga ponovno uhvatili i ubili.
Ovo su pojedinosti naknadno zabilježenog svjedočanstva, a ne sve neovisno potvrđene činjenice. Drugi povijesni izvori razlikuju se u pojedinostima o mjestu i načinu njegova ubojstva.
RAZLIČITI POVIJESNI ZAPISI O NJEGOVOJ SMRTI
U časopisu „Glasnik svetog Ante“ iz 1942. godine objavljeno je izvješće o smrti don Jure Mladine.
U njemu se navodi da je svećenik odveden prema Livanjskom polju, gdje su od njega tražili da čita njihovu liturgiju.
Prema tom izvješću, odgovorio je da zna služiti svetu misu, nakon čega je živ bačen u krašku jamu.
Povijesni izvori tako donose različite opise posljednjih trenutaka don Jurina života.
Zajedničko im je da je nasilno odveden iz župne kuće i da je nakon toga ubijen.
PRVI LIKVIDIRANI SVEĆENIK SPLITSKO-MAKARSKE BISKUPIJE
Prema istraživanju crkvenog povjesničara don Josipa Dukića, don Jure Mladina prvi je likvidirani svećenik Splitsko-makarske biskupije tijekom Drugoga svjetskog rata.
Ubijen je u studenome 1941. godine, u dobi od samo 39 godina.
Njegovo se stradanje obilježava 7. studenoga, premda svi detalji posljednjih dana njegova života nisu do kraja razjašnjeni.
GDJE SU POSMRTNI OSTACI DON JURE MLADINE?
Posmrtni ostaci don Jure Mladine do danas nisu pouzdano identificirani.
Godine 2013. speleolozi splitskoga društva „Špiljar“ pronašli su ljudske kosti u jami na području Bitelića.
Tadašnji župnik don Jozo Gojsalić iznio je pretpostavku da bi pronađeni ostaci mogli pripadati don Juri.
Povjesničar don Josip Dukić upozorio je da se bez DNK analize ne može pouzdano utvrditi identitet pronađenih ostataka.
Zbog toga pitanje njegova posljednjeg počivališta ostaje otvoreno.
RODNA KUĆA I KAPELA U BUDIMIRIMA
U zaseoku Mladina-Kovači u Budimirima nalazi se kamena kapela sv. Jure, izgrađena 1936. godine.
Kapela je jedno vrijeme bila zapuštena, ali ju je poslije obnovila njegova obitelj.
U neposrednoj blizini nalazi se i njegova rodna kuća, u kojoj je boravio i služio svetu misu.
Danas su ta mjesta važan dio uspomene na don Juru Mladinu i njegove rodne Budimire.
CRKVA I NAROD ČUVAJU USPOMENU
Godine 2011., prigodom 70. obljetnice njegova stradanja, tadašnji splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić predvodio je svetu misu u župi Zasiok.
Don Jurina sudbina predmet je i znanstvenih povijesnih istraživanja.
Posebno je značajan rad don Josipa Dukića „Partizanske likvidacije u Cetinskom dekanatu za vrijeme Drugoga svjetskog rata i u poraću (1941. – 1947.)“, objavljen 2016. godine u časopisu „Crkva u svijetu“.
Uspomena na don Juru živi i kroz pjesmu „Don Juri Mladini – mučeniku iz Gospinih Budimira“, koju mu je posvetio pjesnik Dinko Barać.
⛪ SUTRA – 85. OBLJETNICA STRADANJA DON JURE MLADINE
SUBOTA, 7. STUDENOGA 2026.
10:00 – SVETA MISA ZADUŠNICA
Kapela sv. Jure, zaseok Mladina-Kovači, Budimiri.
Svetu misu predvodi naš župnik don Miroslav Vidović.
11:00 – JAVNA MOLITVA SVETE KRUNICE
Igralište u Budimirima, pokraj mjesta nekadašnje svećeničke kuće.
POSEBNA NAKANA JAVNE KRUNICE
Na sutrašnjoj javnoj molitvi svete krunice posebno ćemo moliti da se potpuno rasvijetli život i stradanje našega don Jure Mladine te da Crkva, ako utvrdi potrebne uvjete, pokrene postupak njegova proglašenja blaženim i svetim.
Moliti ćemo i za sve ubijene i progonjene svećenike, za mir, naše obitelji, Domovinu Hrvatsku, hrvatske branitelje, nova duhovna zvanja i obraćenje grešnika.
🇭🇷 BUDIMIRI SVOGA DON JURU NIKADA NEĆE ZABORAVITI!
Pozivamo sve župljane, rodbinu don Jure Mladine, vjernike Cetinske krajine, Dalmacije i cijele Hrvatske da nam se pridruže na svetoj misi i javnoj molitvi svete krunice.
85 GODINA OD STRADANJA DON JURE MLADINE!
85 GODINA SJEĆANJA NA SVEĆENIKA IZ GOSPINIH BUDIMIRA!
NEKA SE ISTINA O NJEGOVU ŽIVOTU I SMRTI NIKADA NE ZABORAVI!
DON JURE MLADINA
6. TRAVNJA 1902. – 7. STUDENOGA 1941.
POKOJ VJEČNI DARUJ MU, GOSPODINE!
GOSPA OD RUŽARIJA BUDIMIRI
