Home BIH INTERVJU: DALFINA BOŠNJAK, DIREKTORICA MOSTARSKOG SAJMA Da ga nismo organizirali nakon dvije...

INTERVJU: DALFINA BOŠNJAK, DIREKTORICA MOSTARSKOG SAJMA Da ga nismo organizirali nakon dvije godine, nisam sigurna da bi više bilo Mostarskog sajma

168
0
SHARE

Dolazi nam više od 40 mađarskih tvrtki koje će se predstaviti na nacionalnom štandu Mađarske u paviljonu broj 1. Posjetitelji sajma imat će prigodu upoznati se s bogatom mađarskom kulturom i tradicijom, kušati mađarska tradicionalna jela…

Nekako s proljeća Mostar prodiše punim plućima. Grad se uređuje, sve cvjeta, behar miriše i nakon depresivne zime vraća se optimizam. Jedan od razloga za vraćanje vjere u normalan život je i Mostarski sajam koji nakon 2019. godine, na radost brojnih građana Mostara i cijele Hercegovine, ponovno otvara svoja vrata. Tim povodom razgovarali smo s direktoricom Mostarskog sajma Dalfinom Bošnjak.

Večernji list: Nakon dvije godine vraća nam se sajam u Mostar. Kako ste prebrodili ovu veliku stanku uzrokovanu koronavirusom?

– Dvije godine nismo praktično ništa radili i bilo nam je jako teško. Nismo znali ni kad ćemo krenuti. Najteže nam je bilo 2020. godine. Pripremili smo sajam, utrošili velika financijska sredstva, svu organizaciju praktički završili da bi sve propalo. Kada su nam tog 17. ožujka javili da zaustavimo sve, to je za nas bio potpuni šok jer nas je svega desetak dana djelilo od sajma i onda je sve palo u vodu. Sljedeće godine pandemija je bila na vrhuncu i nismo ni pomišljali na izlazak iz kuća, a kamoli na rad. Ipak, negdje potkraj 2021., odlučili smo krenuti. Osluškivali smo vijesti o pandemiji i odlučili ići sa sajmom ove godine. Vodili smo se prognozama da bi se pandemija mogla primiriti, a i činjenicom da ga nismo organizirali nakon dvije godine, nisam sigurna da bi sajma u Mostaru više ikako bilo. Birali smo: ili ići u organizaciju ili ga ugasiti.

Večernji list: Odluku da se ide u organizaciju donijeli ste praktički u pandemiji. Mnogi su se sajmovi u svijetu ugasili u međuvremenu.

– Veliki broj sajmova, ali i dosta tvrtki ugašeno je u pandemiji. Tvrtke koje su dolazile kod nas na sajam pretrpjele su velike financijske gubitke, neke su propale, bez obzira na neke pomoći i poticaje. Sve je to očito bilo minimalno i dovoljno samo za preživljavanje.

Večernji list: Je li Mostarski sajam dobio ikakvu pomoć u pandemiji koronavirusa?

– Nismo dobili nikakvu pomoć niti poticaj, nitko sa svih razina vlasti, bilo državnih, federalnih ili županijskih, nije imao sluha za nas. Tako da smo vrlo teško prebrodili ovu situaciju.

Večernji list: Ipak, krenuli ste odlučno i pred nama je 23. po redu Međunarodni sajam gospodarstva?

– Da, unatoč teškoj situaciji, odlučili smo krenuti s organizacijom, stizale su nam reakcije s terena: “u što se upuštamo, trebali smo još malo pričekati…”, ali mi smo bili odlučni da se sajam mora održati pa barem napunili samo jedan paviljon. Međutim, početkom godine počeli smo se intenzivno baviti kampanjom i sve je išlo dobro do siječnja. Organizacija je tekla po planu, izlagači su se svakim danom prijavljivali, da bi potom izbila ruska invazija na Ukrajinu, koja nam je stvorila i još stvara velike poteškoće.

Večernji list: Je li zbog sigurnosne situacije bilo otkazivanja izlagača?

– Stvaralo nam je dosta poteškoća, a bilo je i nekih odustajanja inozemnih izlagača. Više ih je na sreću ostalo. Jako je teška situacija i u potpunosti razumijemo sve što nas je zadesilo. Ljudi se boje potrošiti određena sredstva jer nitko ne zna što će se dogoditi sljedeći dan, a ne sljedeći mjesec. Da stvar bude gora, svi prognoziraju ekonomsku krizu. Tako da su sredstva s kojima raspolažu poduzeća počela racionalno trošiti i premišljati se za svaku stavku. Sve u svemu, i ova 2022. godina bit će teška i izazovna godina.

Večernji list: Ipak, kako ste nedavno izjavili, raditi i živjeti se mora!

– Život ne može i ne smije stati. Moramo nastaviti raditi i boriti se. Čovjek je najkompleksnije biće na planetu i prilagodljiv je svakoj pa i najtežoj situaciji. Sjetimo se početka pandemije, nitko nije smio nos pomoliti iz kuće, ali s vremenom kočnice su počele popuštati jer druge nema. To je osnovno životno pravilo i temelj opstanka. Živjeti i raditi.

Večernji list: Ova godina može se okarakterizirati kao godina povratka Mostarskog sajma, u kojoj je najvažnije nastaviti kontinuitet održavanja?

– Mi smo 2019. s Kinom kao zemljom partnerom imali veliki uzlet i na tim krilima smo organizirali i 2020. sajam, da bi nas korona strašno prizemljila. Kad smo krenuli s organizacijom ovog sajma, bila sam spremna i na smanjenje kapaciteta samo da se održimo. Ali, evo, danas imamo sajam na razini prethodnih zbog čega se ponovno od sveg srca zahvaljujem našim izlagačima, svakoj tvrtki koja je ove godine prepoznala Mostarski sajam i došla. Dali su nam veliku potporu i to ne možemo nikada zaboraviti. S druge strane, razumijem i izlagače i oni se trebaju pokazati na tržištu i njima nedostaje ovakvih događanja.

Večernji list: Veliku ulogu u svemu je odigrala i zemlja partner Mađarska?

– Pa jest. Mađarska je 2020. trebala biti zemlja partner. Kroz ove dvije godine koliko nismo radili, bili smo s njima cijelo vrijeme u kontaktu, raspitivali su se za situaciju koja ni kod njih nije bila sjajna. Uostalom, Mađari su i sada u jednoj teškoj situaciji zbog rata u Ukrajini i činjenice da primaju veliki broj izbjeglica. Unatoč tomu, ostali su uz nas, dali su nam potporu i na tome im velika hvala.

Večernji list: Kako će se Mađarska predstaviti u Mostaru?

– Dolazi nam više od 40 mađarskih tvrtki koje će se predstaviti na nacionalnom štandu Mađarske u paviljonu broj 1. Pored mađarskog gospodarstva koje je u velikoj ekspanziji, posjetitelji sajma imat će prigodu upoznati se s bogatom mađarskom kulturom i tradicijom, kušati mađarska tradicionalna jela i specijalitete, sve uz kapljicu dobrog vina. Ovaj sajam inače doživljavam kao zajednički projekt nas i Mađarske.

Večernji list: Sami ste kazali da je gospodarstvo Mađarske u uzletu i da bi njihov primjer mogli slijediti i domaći gospodarstvenici, o čemu će, uostalom, imati priliku i razgovarati na B2B konferenciji prvog dana sajma?

– Mađari su jako radišni, vrijedni i uporni, a rezultat toga veliki je gospodarski iskorak te se nadam da će i BiH krenuti tim putem. Prigoda za domaće tvrtke pruža se na sajmu, u okviru B2B konferencije, odnosno foruma pod nazivom “Mogućnost ulaganja između Mađarske i Bosne i Hercegovine” koju organizira HEPA, Mađarska agencija za promociju izvoza. HEPA ima dobru suradnju s našom Vanjskotrgovinskom komorom, gospodarstvenici se prijavljuju online. Konferencija će se moći također pratiti i preko zoom platforme. Mađarima je stalo da svaki njihov gospodarstvenik nađe svog poslovnog partnera, da ostavi traga, sagrade temelje neke buduće poslovne suradnje, a ne da gospodarstvenici dođu na sajam, provrte se tu pet dana i vrate se doma. Uistinu su se potrudili oko nastupa na sajmu u čemu je veliki doprinos dala upravo HEPA u promociji i poticanju svojih gospodarstvenika kroz cijelu godinu da dođu na Mostarski sajam.

Večernji list: Osim Mađarske na sajmu će biti zastupljene i zemlje regije te članice Jadransko-jonske inicijative koje će se također susresti na konferenciji posvećenoj turizmu?

– S Gospodarskom komorom Federacije BiH i u suradnji s Vladom HNŽ-a i Gradom Mostarom organiziramo Mostarski ekonomski forum komora jadransko-jonske regije na kojem će sudjelovati predstavnici Italije, Mađarske, Grčke, Hrvatske, Crne Gore… Moram istaknuti i da će izlagači iz Kine prevođeni tehnološki divom Huaweijem također biti nazočni na sajmu. Oni su ostavili veliki trag na sajmu. Imamo izlagače iz Austrije, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Poljske, tu je i Izrael kao potencijalna zemlja partner.

Večernji list: Konferencijski dio na ovogodišnjem sajmu iznimno je bogat?

– Imamo više od deset konferencija, okruglih stolova i foruma. Nismo nikad kao ove godine imali toliki broj konferencija, a i interes svih zemalja koje sudjeluju na sajmu je veliki. To našem sajmu daje dodanu vrijednost. Mi smo zadnjih godina stavljali naglasak i stalno promovirali tu važnost konferencijskog djela, taj izravan susret gospodarstvenika i, evo, ove godine ih imamo najviše do sada. Na te skupove dolaze izlagači, ali i gospodarstvenici koji ne sudjeluju na sajmu, ali žele čuti nešto novo i zanimljivo i po mogućnosti pronaći svoje poslovne partnere. Tako da svake godine sve više imamo interesa i da imamo još dvorana na raspolaganju, bilo bi više i takvih susreta.

Večernji list: Neki su govorili da su sajmovi u digitalnom dobu kad su sve informacije na dohvat ruke nepotrebni i prevladana kategorija, međutim, i ova kriza s pandemijom pokazala je da je čovjek društveno biće i da mu jako nedostaje izravna komunikacija s drugima, stisak ruke, razgovor u četiri oka. Uostalom, sajmovi postoje od kada je svijeta i vijeka i opstat će i dalje?

– Stvarni život se ne odvija online ili na daljinu. Može i tako, ali samo osnovno. Nedostajala nam je izravna komunikacija, upoznavanje s ljudima uz stisak ruke, pogledati proizvod na licu mjesta i oprobati… Ništa od toga se ne može preko fotografija i zoom aplikacije. To može biti dobra alatka za inicijalnu komunikaciju, ali ako trebate dogovoriti ozbiljan posao, vi ga zasigurno nećete dogovoriti na daljinu, nego ćete doći i s ljudima sjesti, popričati i ugovoriti posao. To je još jedna potvrda da su sajmovi opstali zahvaljujući toj fizičkoj izravnoj komunikaciji. Ipak smo mi društvena bića i jako nam puno nedostaje taj izravni kontakt.

Večernji list: U javnosti je pozitivno odjeknula vijest da će biti Mostarskog sajma.

– Drago mi je zbog toga, ljudima je dosta negativnih vijesti, a sajam ih možda podsjeća na neka normalna vremena kad su se ljudi masovno okupljali i družili. Mostar za vrijeme sajma posjeti 50.000 posjetitelja, svi oni negdje odspavaju, ručaju, borave… Ipak, taj val ljudi koji u to vrijeme dođe u Mostar ostavi traga i financijski, ali općenito ima pozitivan učinak. U dane sajma izravno i neizravno oko 1000 ljudi radi na sajmu. Imamo gospodarstvenike koji su nam znali reći: “Jedva čekamo doći u Mostar, toliko nam je nedostajao sajam jer dvije godine nismo nigdje bili.” Sajam je prilika da se družimo, da vidimo te ljude koje nismo vidjeli dugo. I, evo, poruka je ne samo našim partnerima već i svim građanima Mostara da dođu i posjete sajam jer sam sigurna da će pronaći nešto za sebe.

Večernji list: Možemo li ovaj sajam označiti kao početak povratka nekom normalnom životu?

– Mi moramo težiti tomu da vodimo normalan život koliko možemo bez obzira kako će biti. Moramo misliti pozitivno, truditi se, raditi i komunicirati. Ne smijemo biti depresivni i povlačiti se u sebe i gledati samo sebe. U svakom slučaju, uvijek ima gore, ali ima i bolje. Ja sam uvijek za ovu drugu opciju jer kad ljudi pozitivno razmišljaju, bit će nešto, a od negativnosti se nikome ništa nije dobro izrodilo.

Večernji list: BiH je lijepa zemlja, bogata prirodnim resursima, međutim, za napraviti iskorak potrebna je stabilna politička klima. Koliko politička situacija utječe na organizaciju sajma, ali i na sam gospodarski razvoj države?

– Nažalost, politička situacija utječe na svaki djelić naših života. Puno bi nam lakše i bolje svima bilo da imamo uređenu državu gdje se poštuju različitosti, prava građana, da smo svi jednaki pred zakonom, u kojoj su svi njezini narodi ravnopravni, da imamo jednake uvjete za rad i uspjeh. O politici, nažalost, ljudi ne misle ništa dobro, a najbolje bi bilo da uopće i ne mislimo na politiku. Politika i političari trebaju biti servis građanima ove zemlje da bolje živimo, da imamo posla, da putujemo i pravimo kontakte sa svijetom. Ovako smo se zapleli u političko vrzino kolo i nikako da se oslobodimo. Mislim da pozitivne priče poput Mostarskog sajma mogu relaksirati te odnose i doprinijeti normalnom životu u kojem će ljudi surađivati. Uvijek se trudimo da na sajmu imamo zastupljenost izlagača iz cijele BiH, našeg bližeg okruženja i s ostalim europskim zemljama. Ovdje je svatko dobro došao. Sajam nudi idealno ozračje za druženje i sklapanje poslovnih dogovora.

Večernji list: Što očekujete od ovogodišnjeg sajma?

– Samom činjenicom da sajam ide dalje osobno sam već ispunila svoje ciljeve. Kapaciteti su popunjeni što se nismo nadali kada smo krenuli. Nadam se da se neće ništa loše dogoditi što bi nam poremetilo naše uspješno poslovanje i da će ove naše poslovne konferencije uroditi plodom i da će nakon sajma biti otvoreno na desetke novih radnih mjesta.

Večernji list: Gdje vidite Mostarski sajam u budućnosti, za godinu, dvije, pet…?

– Nadam se da će ovaj sajam nastaviti rasti jer uvijek može bolje i više. Mostarski sajam jedan je od najjačih sajmova ne samo u BiH već i u široj regiji. To je sajam koji spaja ljude i gdje se sklopi najveći broj poslovnih ugovora. Nadam se da će svake godine biti bolji, uspješniji i veći. Sigurna sam, kad bi se riješila ova politička situacija u BiH, da bi nam svima bilo puno lakše živjeti i raditi.

Večernji list: Za kraj spomenimo i popratni program po kojem je Mostarski sajam prepoznatljiv zbog čega privlači brojne posjetitelje?

– Za sve naše posjetitelje pripremili smo uistinu bogat i zanimljiv kulturno-zabavni program. Već drugog dana sajma imamo dodjelu priznanja najboljim vinarima. Bit će to dobra prilika za kušanje najboljih domaćih vina. Mađarska kao zemlja partner uključila se s doista zanimljivim programom, a jedan dio će se održavati po cijelom gradu gdje će se naši sugrađani moći upoznati s mađarskom kulturom i tradicijom. Bit će tu i druženja s književnicima, puno plesa i pjesme…

Večernji list: Prvi dan nekako je rezerviran za dolazak političkih dužnosnika, koga očekujete ove godine?

– Očekujemo dolazak visokog izaslanstva Mađarske kao zemlje partnera i naravno naše domaće političare sa svih razina vlasti.

Večernji.list