Home Kultura Marina Vukoja “Selo moje malo “najlipše si na svitu”!

Marina Vukoja “Selo moje malo “najlipše si na svitu”!

301
0
SHARE
Na nadmorskoj visini od 1000 m obitelj Vukoja bavi se preradom voća kojeg su zasadili, pčelarstvom, preradom šumskog voća, skupljanjem ljekovitog bilja i pravljenjem likera. Krajem svibnja počinje berba mladih oraha. Po staroj obiteljskoj recepturi potapaju se u kvalitetnu rakiju koju sami rade od cjelovitog grožđa. Način pripravka likera prenosio se s koljena na koljeno, a sam recept ostaje obiteljska tajna. Svaki liker koji se radi ima i svoju priču, tako i „Didov momak“- liker od orah. Naime „did“ bi sjeo na stolac i privukao još jedan manji. Pozvao najstarijeg unuka ili svog miljenika, natočio po jednu čašicu likera i divanili bi o običajima ili nekim drugim planovima. Tako bi se tradicija i običaji prenosili na nasljednike.
„Koritska divojka“ prepoznatljiv je liker po svojoj finoći okusa, a radi se od višanja koje uzgajaju na svom imanju. Poznato je kako višnje zadržavaju svoja antioksidantska svojstva i pomažu u jačanju imuniteta i u borbi protiv raznih infekcija i virusa.
Prave liker „Hajdučicu“ rađen od hajdučke trave. O istoj nije potrebno puno pričati jer je samo ime otkriva! Kroz povijest  su se o hajdučkoj travi protezale razne priče i o njenoj ljekovitosti koju u novije vrijeme potvrđuje i znanost. Kada nam stariji pričaju priče o mitovima namjestimo svoje uši kako nam ne bi nešto promaklo. Tako su za samo ime i saznanje o ljekovitosti trave kao i za ime likera hajdučice zaslužne „Gorske vile“ koje su hajducima i narodu vidale rane, ozdravljale ih, skrivale po pećinama dok se ne oporave i podučavala o ljekovitom bilju. Planinske vile nosile su duge  bijele haljine. Bile su iznimne ljepote koje su vječito bile mlade. Njihove duge bujne raspletene kose krasili bi cvjetni vijenac. Na jednoj ruci imale bi predivan buket poljskog cvijeća, a u stvarnosti to je bilo ljekovito bilje.  Liker je jako preporučljiv ženama zbog ljekovitosti hajdučke trave. U konzumaciji valja imati na umu i onu staru narodnu izreku: „Jedna čašica je zdravlje, a sve preko bolest“! Ovaj liker se zaslađuje isključivo medom!
Liker od bazge je jako pitak i nježne strukture. O ljekovitosti iste ne treba puno pričati. Preporuča se za respiratorne organe.
Obitelj navodi, kako su u fazi isprobavanja još par likera po starim recepturama koje je prabaka Janja-Galuša radila, a nastavila baka Iva, kad bi im mogućnosti dozvoljavale. To su likeri od pelina, trnina, šipurka. Naglašavaju kako te likere žele oplemeniti s drugim sastojcima kako bi se stvorili bolji okusi, pitkoća i kvaliteta.
O pripravcima i likerima dalo bi se pričati mjesecima.
Početkom srpnja počela je i berba crvenog ribizla od kojih izrađuju džemove i sokove. Tijekom godine beru i šumsko voće koje obrađuju i prave bistre sokove. Navode kako rade sok od 15 vrsta voća koji se zaslađuje svježim sokom cijeđene jabuke. Sve se pasterizira. Tu su neizostavni proizvodi od dunja, kašasti sok, slatko i džem.
Naglašavaju kako imaju i 20-ak domaćinstava pčela, koje žele proširiti. Ova godina bila je jako pogodna pa je meda je bilo u izobilju. Što bi iskusni pčelari rekli medilo je!
Na svom posjedu brinu se o divljim svinjama, ali ne kao lovački gater, isključivo uzgoj za svoj gušt. Prepričavaju kako su iste kupili dok su bile male „bebe“, a mužjak evo izrasta u pravog divljeg vepra i kljove je dobio! Do sada se lijepo razvijaju i napreduju.
Ističu kako svi proizvodi, biljke i čisti zrak u ovom mjestu djeluju pozitivno na ljude. Lijepo je doživjeti i osjetiti da se ovo selo ponovo budi i oživljava. Dolaze mnogi ljudi rekreativno pa šetaju po parku sve do izvora. Sve više je aktivan i biciklizam. Biciklisti dolaze iz pravca Širokog Brijega preko Izbična, Prusina prolaze kroz selo voze Barom, kroz Nuga do u Posušje. Ima onih koji voze i kraće rute iz Vrpolja do u Korita okretište kod veprova i natrag. Ovdje je netaknuta priroda i velike su mogućnosti uživo vidjeti srnu kako pase, divljeg zeca kako skakuće livadom, divlju kozu na oštrim liticama ili uočiti tragove mede
….
Na večernjim sijelima još uvijek su aktualne priče o „bilom lovcu“ kako se spustio niz Šipovačku glavicu tu je zapucao, prešao preko Agića doca, pa na Stružetine do Glavice tu su mu psi zalajali i nestao uz Dulinu stranu. E onda nastaju polemike promjena će vremena, a neki kako bi situaciju doveli do usijanja da su s njim sjeli i popričali ….
Žitelji pričaju kako je cilj promovirati ovo mjesto kako bi bilo prepoznatljivo svuda u svijetu. Gostoprimstvo i srdačnost ljudi su na visokoj razini! Svaki prolaznik je dobro došao. Nažalost, kada spomenemo Korita još uvijek su sinonim za „nikakvu“- lošu putnu infrastrukturu, a znamo kako je ista od krucijalne važnosti za održivost.

U konverziji s mnogim žiteljima, redovnim vikendašima, s iseljenicima iz inozemstva koji su otišli u prošlom stoljeću trbuhom za kruhom, koji naglašavaju kako imaju indiciju za oživljavanje sela i ulaganje u nove infrastrukture prvenstveno se misli na izgradnju novih i obnova starih kuća. Neki žele svoju djedovinu obnoviti, neki bi željeli i nove kuće izgraditi, a neki bi osposobili i svoja gospodarstva! Zato apeliraju na nadležne da se što prije uključe u problematiku ovog kraja s kojom su već odavno upoznati i asfaltiraju put koji je obećan prije 40 godina kako ovo mjesto ne bi bilo prepušteno zaboravu. Znamo kako su mediji puni priče da je  BiH u 2021. godini napustilo 170.000 ljudi, a u posljednjih 20 godina bh. državljanstva odreklo se 93.210 ljudi. Njemačko državljanstvo je uzelo 44.000 bh. državljana. …..

Marina Vukoja