Proteklih dana u vinogradima diljem Hercegovine počela je berba grožđa, u uobičajenom terminu od kraja kolovoza pa sve do kraja rujna, ovisno o sorti. Za razliku od prošle godine, kada je berba započela neuobičajeno rano, ovogodišnje zrenje odvija se stabilnije, što daje razloga za optimizam među vinogradarima.
“Prošle godine imali smo raniju berbu. Ove godine grožđe je stabilnije, što znači da je zdravo i ima dobar balans šećera i kiselina. Na ovom lokalitetu obrađujemo oko 7,5 hektara vinove loze, a zastupljene su sorte Žilavka, Istarska malvazija i Cabernet Sauvignon” kazao je inženjer agronomije Dinko Pehar za BHRT.
Rast i dozrijevanje vinove loze prate brojne agrotehničke mjere koje olakšavaju samu berbu.
“Provodi se tzv. zelena operacija, kojom se uklanjaju zapećci kako bi grožđe imalo dovoljno zraka i svjetla. Kada se to odradi kako treba, grozdovi ostaju vidljivi, bez previše lišća, pa berba teče lakše i u kontinuitetu” pojasnila je poslovođa vinograda Dženana Hasić.
Rad u vinogradu zahtjevan, ali sve je manje berača
Među beračima je i 76-godišnja Nada Dragoje, koja na plantažama radi još od 1977. godine. Unatoč godinama i zahtjevnom poslu, kaže da joj rad ne pada teško.
“Naučila sam i navikla, cijelo ljeto sam radila i ništa mi nije teško. Posla uvijek ima za onoga tko želi raditi” kazala je Dragoje.
Ipak, problem s kojim se vinogradari sve više suočavaju jest nedostatak radne snage, posebno mladih ljudi. Ručna berba i dalje se smatra najkvalitetnijom metodom jer omogućava pažljivo sakupljanje grožđa bez oštećenja loze, no zbog manjka berača sve češće se koristi i strojna berba.
“Potreba za beračima je sve veća, a ljudi ih jednostavno nema. Zato se sve više okrećemo strojevima. Strojna berba nije loša, ali ipak ne može biti jednaka kao kad grozd ubere ruka” istaknuo je Mario Čule, voditelj primarne proizvodnje u vinogradima.
Očekuje se kvalitetna berba
Iako je još rano govoriti o cijenama, vinogradari vjeruju da će ova godina dati kvalitetna vina. Tek nakon završetka berbe i prerade moći će se donijeti konačne procjene o prinosima i tržišnim vrijednostima.
Hercegovina, poznata po svojim autohtonim sortama poput Žilavke i Blatine, i ove godine nastavlja potvrđivati svoj status jednog od najvažnijih vinogradarskih područja u regiji.
