Komentar: Na fotografijama je Branko Zeljko na stadionu Slobode u Tuzli, 29. kolovoza 1959. godine (prva fotografija), te na stadionu pod Bijelim brijegom u Mostaru na pojedinačnom Prvenstvu sreza u atletici kad je u bacanju koplja postigao rezultat 58,32 m 29. svibnja 1960. godine (druga fotografija). Branko je radio kao nastavnik tjelesnog odgoja u Širokom Brijegu. Bio je podjednako dobar natjecatelj i trener unatoč pomanjkanju uvjeta za rad.
—
Karlo Rotim u Knjizi Široki Brijeg navodi:
Na Lištici nije postojao atletski klub, ali je bilo Lištičana koji su se bavili atletikom i osvajali državna prvenstva. Bili su to Branko Zeljko, Žarko Primorac i Drago Lončar. Branko Zeljko je 1959, postao juniorski prvak Bosne i Hercegovine u bacanju koplja, a 1960. i prvak Jugoslavije.
Žarko Primorac je bacao kuglu i koplje. U Osijeku je 1967. postao prvak Hrvatske i Jugoslavije, a s daljinom 79,26 metara držao je jugoslavenski rekord punih deset godina. Ivan Dugandžić, Rasno, 3. svibnja 1966. bio je omladinski prvak BiH u skoku u dalj 1984. i prvak Sveučilišta Hrvatske 1988.
—
Branko Zeljko trenirao je Vinka Zeljku koji je na prvenstvu Jugoslavije za mlađe juniore u Celju u Sloveniji 1980. godine postao mlađejuniorski prvak Jugoslavije bacivši koplje 57,72 m (Heldovo koplje) i tako osvojio zlatnu medalju.
—
Na Hercegovačkim sportskim igrama održanim od 29. lipnja do 2. srpnja 1974. godine u Mostaru, na kojima je nastupilo 1300 natjecatelja u 137 timova iz 17 općina, Lištica je zauzela ukupno sedmo mjesto, a po broju osvojenih medalja osmo (2 srebra i 3 bronce). Branko Zeljko osvojio je srebrenu medalju bacivši koplje 52,88 m. Za Lišticu su još koplje bacali Drago Zovko (42,80 m) i Ivan Šušak (41,32 m).
Ostali rezultati u atletici
100 metara
7. Franjo Jelčić (12,7)
200 metara
3. Bože Lovrić (26,1)
6. Momčilo Šušak (27,9)
9. Frano Jelić (27,2)
400 metara
6. Zlatko Šušak (56,8),
7. Ivo Šušak (59,0),
13. Željko Mikulić (1,04,0)
1500 metara
3. Marinko Spajić (4,27,4)
4. Božo Lovrić (4,30,8)
11. Željko Mikulić (4,42,2)
Štafeta 4×100 metara lištičani su zauzeli drugo mjesto.
Skok u dalj
6. Božo Lovrić (5,63),
9. Marinko Šušak (5,10)
14. Franjo Jelić (4,78)
Skok uvis
10. Božo Lovrić (135)
Bacanje kugle
9. Drago Zovko (11,11),
18. Ivan Šušak (9,49)
Bacanje diska
4. Stanko Jelčić (33,08)
5. Drago Zovko (31,94)
U konačnom poretku Atletika – muški Lištica je zauzela četvrto mjesto s 994 osvojena boda.
Atletika – žene
100 metara
8. … Slišković (14,6)
11. Ljilja Kvesić (15,0)
17-18. Sarafina Ćubela (16,4)
200 metara
13. Ivanka Naletilić (37,5)
800 metara
11. Ivica Ljubić (2,56,8)
Bacanje kugle
7. Janja Penavić (7,89)
11. Ivanka Naletilić (6,46)
U konačnom poretku Atletika – žene Lištica je zauzela peto mjesto s 307,5 osvojenih bodova.
Ostali sportovi:
Streljaštvo – muški
20. Vlado Mikulić (276)
24. Miro Lasić (269)
26. Berislav Kutle (262)
31. Braco Duraković (250)
53. Predrag Muminagić (118)
Ukupni poredak šesto mjesto s 1.057 bodova.
Šah – muški – U ukupnom poretku zauzeto je deveto mjesto.
Stolni tenis – muški – U ukupnom poretku zauzeto je četvrto mjesto.
Kuglanje – muški – Ukupan poredak treće mjesto s oborenih 436 čunjeva.
Lištičani na igrama 1974. godine nisu se natjecali u sportovima poput plivanja ili nogometa pa je samim tim i umanjena šansa za bolji ukupni poredak.
(Podaci iz Biltena Hercegovačkih sportskih igara 1974. godine.)
—
Partizan – Mjesečni list srezkog saveza za tjelesno vaspitanje iz lipnja 1956. u broju 2. donosi popis natjecatelja s Prvih srezkih partizanskih igara održanih od 25. do 27. svibnja 1956. u Mostaru.
Na igrama se natjecalo 4.000 vježbača i vježbačica i 750 natjecatelja s cijele teritorije mostarskog sreza (osnovna i srednja škola, škola učenika u privredi, omladinci i omladinke sa sela, pripadnici armije). Donosimo popis natjecatelja iz Lištice: Zlatan Pušić, Mladen Brkić, Zvonko Jelić, Blago Bubalo, Stanko Burazor, Stanko Galić, Ivan Pavković, Meho Vranjković, Novo Crnogorac, Huso Zukanović, Rajko Bošnjak, Ante Penavić, Jozo Vuković, Eduard Naletilić, Pero Galić, Ivan Knezović, Zdravka Galić, Zorica Bešlić, Ankica Šobot, Nadija Trtak, Mara Dragičević, Milica Lubarda, Regina Zeljko, Zora Janjić, Javor Vrdoljak, Salih Jusić, Tita Penavić, Željko Šušak, Miro Rozić, Krešo Mišetić, Miroslav Pavičić, Nešo Rotim, Mira Mandić, Nada Lukenda, Danica Naletilić, Iva Leko, Lenka Naletilić, Vesna Čuljak, Mira Palac, Marica Hrkać.
—
Prva fotografija
Datum: 29. kolovoza 1959.
Lokacija: Tuzla.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografije: Nije specificirano
Arhiv: privatni arhiv, Anka Zeljko
Druga fotografija
Datum: 29. svibnja 1960.
Lokacija: Mostar
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografije: Nije specificirano
Arhiv: privatni arhiv, Anka Zeljko
Iz prošlosti Širokog Brijega: Gospojina prije oko 120 godina
Digitalni arhiv Široki Brijeg objavio je tekst i fotografiju iz prošlosti s opisom ‘Na Brijegu pored crkve’.
Komentar: U mostarskom listu Osvit (glasilo Hrvata iz Bosne i Hercegovine) od subote 20. kolovoza 1904. godine (br. 65 i 66. god VII.) objavljen je tekst o Gospojini pod naslovom “Slavlje na Širokom briegu”:
– Kao što svake godine, odkada je ovdje svetište, naš pobožni narod dolazi častiti zaštitnicu veliku Gospu; tako i ove godine na 15. kolovoza sgrnulo se je sila naroda iz svih obližnjih župa. Iz same gradačke župe predvodio je župnik o. Pijo Knezović preko 400 osoba s hrvatskim vrpcam na grudima i zastavam.
U oči blagdana večerom vijale se mnoge trobojnice na samostanu i crkvi; odjekivao česti prasak mužara prodolinam, svietnjaci se kriesili po brdinam, vatrometi letjeli pod oblake.
– Svu dragu noć svjetina pridolazila, orilo se putničko pjevanje i narodna pjesma. Ranim jutrom narod je oduševljeno navalio u bogomoljište ka kipu Gospinu. Tu se hrpimice na koljenima liza oko kipa, tu zemlja cjeliva, tu izpunjaju zavjeti.
Premnogi su do svetčane službe božje duševnu utjehu primili i sv. popudbinu. Mnoge je potakla želja doći ovamo, da vide novu učionu, popravu samostana i kopanje temelja za novu crkvu, koju se misli graditi na tri ladje.
Ovu gradnju najsmjernije preporčujemo svakom velikodušnom dobročiniocu. Pred podne bio je obhod oko šematorija s kipom Gospinim, uz gruhanje mužara i zvonjavu triju milozvučnih zvona.
Za tim je službu božju obavio o. Didak Buntić izrekav prigodnu krasnu propovjed, uz podvorbu o. Stjepana Hromića i o. Blaža Jerkovića. Sve je bilo mirno kao poniknuto. Nitko nikomu ni tamo se.
– Iza podneva razvilo se veselje i sjedilo se dugo za siromaškim soframa. Netko potegao torbu, netko torbak, a netko nešto prikupio. Narod se postepeno osipao, kako komu dalje kuća bila, te vas odsijao do pred mrak, noseći u srdcu pobožnost i zadovoljstvo.
Borak, 17. kolovoza 1904. Pustinjak
(napomena: Pustinjak iz Borka je bio jedan od pseudonima pod kojim je objavljivao fra Martin Mikulić)
Datum: oko 1905. / Lokacija: Široki Brijeg / Zemlja: Bosna i Hercegovina / Autor fotografije: Nije specificirano / Arhiv: Franjevački samostan Široki Brijeg.
