Održana tradicionalna misa na starom grobištu povrh širokobriješkog sela Ljubotići
Svake treće nedjelje u srpnju na grobištu Kruškovac, koje se nalazi povrh širokobriješkog sela Ljubotići što pripada župi Kočerin, održi se misno slavlje. Miljenko Mićo Brekalo iz Ljubotića 1997. godine na tom starom grobištu podigao je zavjetnu kapelicu i od tada se tu okupljaju vjernici iz sela Ljubotići i susjednih sela u spomen na vremena kad su tu u tajnosti održavani katolički obredi, piše Vecernji.ba. Misno slavlje predvodio je kočerinski župnik fra Hrvoje Miletić. Hrvatski tenor Stijepo Gleđ Markos oduševio je nazočne svojom izvedbom duhovnih skladbi, piše Večernji list
Prošle godine vjernici na inicijativu mještana ljubotićkog zaseoka Podastrana (Galići, Šakote, Brekale i Solde) podigli su novu, veću kapelicu. Lokalitet Kruškovac nalazi se i u relativnoj blizini Crnih Lokava, Britvice, Izbična i Dobrkovića. U osmanlijska vremena brojni mještani tih sela tu su kršteni, ispovijedani, pričešćivani, vjenčani… Grobište Kruškovac spominje se kao tajno boravište čerigajskog kapelana oko 1830. godine i franjevaca iz Kreševa i Živogošća. Franjevci bi u osmanlijska vremena tu u velikoj tajnosti održavali katoličke vjerske obrede. Širokobriježanin Ivan Soldo pričao je fra Vencelu Kosiru da je na grobištu Kruškovac kršten njegov djed Ivan iz Britvice. U širokobriješkom kraju pričalo se o fratru mučeniku koji je ukopan na Kruškovcu, a tu je od Osmanlija ubijen još jedan franjevac, piše Vecernji.ba. Vjernici su pohodili njegov grob kojeg su nazvali Biskupov grob.
Na lokalitetu Kruškovac nalazi se zanimljiva i ilirskih gradina! U monografiji „Kočerin“ Grge Mikulića stoji da se jedna krška zaravan iznad drage Kruškovac, u kojoj se nalazi grobište i kapela, zove Ledina. Oko te zaravni s istočne i jugoistočne strane nalazi se depresija što ju je stvorila rijeka Ugrovača što na tom mjestu mijenja smjer prema jugu i na taj način desnoj strani kanjona daje izgled dviju strana istostraničnog trokuta. Više je nego impresivno to da visinska razlika od te gradine i dna kanjona Ugrovače iznosi čak oko 150 metara, što je bilo idealno mjesto Ilirima da tu sagrade svoje naselje, sigurno od eventualnog neprijatelja. Bilo je dovoljno podići kameni bedem koji bi spojio dvije strane tog „trokuta“. Sagradili su taj bedem ukupne dužine oko 250 metara. Površina tog „trokuta“ iznosila je oko 200.000 četvornih metara, a unutar njega bila je pričuvna utvrda. Tu su pronađeni ulomci keramike i vapnenačkog maltera. Grobište Kruškovac i ostaci ilirskog naselja zaslužuju daljnja i povijesna i arheološka istraživanja.
Iz prošlosti Širokog Brijega: Groblje sv. Ilije na Trnu 1930.ih
Foto: Digitalni arhiv Široki Brijeg
Digitalni arhiv Široki Brijeg je objavio Razglednicu s opisom: Groblje sv. Ilije na Trnu.
Komentar: Prvi pokojnik ukopan u groblju na Trnu, nakon dugo godina (tu je postojalo staro groblje), bio je Toma Jelić (1882.-1926.) pok. Frane s Trna. Toma je radio kao cestar, a umro je 1926 godine. Groblje se počinje izgrađivati netom ranije 1925. godine. Kasnije je groblje ograđeno suhozidom i početkom 1930-ih izgrađena je kapelica.
Na razglednici su vidljivi i stećci u prvom planu te kapelica, nekoliko križeva i stari hrast. Ljude na razglednici ne prepoznajemo. Razglednicu je napravio bratić od Tome Jelića jer je radio kao učitelj u Sarajevu te je imao fotografski aparat pa je napravio nekoliko razglednica s Trna i Širokog Brijega.
Časopis “Kršćanska obitelj” u svibnju 1939. godine (god. XXII., br 5., str. 146.) pod naslovom “Popovi glagoljaši u Blatskoj župi” u dijelu teksta spominje i groblje na Trnu…
– Kod naroda je sačuvana uspomena, da je na Trnu pokopan neki pop glagoljaš. Ne znadu mu ni imena ni vremena, kada je to bilo. Činjenica je, da je ovo groblje na Trnu bilo udareno interdiktom i da se u njem nije ni sv. misa govorila niti su se mrtvi pokopavali kroz mnogo godina. Groblje je bilo potpuno zapušteno. Nije bilo ni ograđeno. Narodna predaja veže ovaj interdikt uz ime glagoljaša Pavkovića, ali ne zna za pravi uzrok, čime bi on prouzrokovao ovu tešku crkvenu kaznu. Pred kratko vrijeme crkvena je vlast dopustila, da se ovo prastaro groblje u kojemu ima lijepih starih spomenika, stećaka ogradi, da se u njemu sv. misa govori i mrtvi pokopavaju.
Na groblju se nije raspoznavao grob Don Marka Pavkovića. Istom pred koji mjesec dana neki ljudi, pukim slučajem, otvoriše jedan grob u kojemu su našli dobro sačuvane ostatke svećeničkih haljina, stole i misnice, u koje je pokojnik bio obučen i pokopan. Komade su donijeli Franjevcima na Široki Brijeg, da se i oni osvjedoče, da su komadi misničkog odijela. Bila je nakana da se fotografski snimi sav nalaz netaknut, ali je to bilo nemoguće, budući da su upravo barbarskim načinom isprevrtali sve kosti i onda grob na brzu ruku zatrpali. Grobnicu je Don Marko za života dao lijepo ozidati i svoditi. Računao je, da se za to ne će niko drugi pobrinuti poslije njegove smrti. Na križu, koji je od mekoga kamena, ne zapaža se nikakav natpis. Vidi se samo reljef dvaju križeva, koji su unakrst usječeni na grobnom križu…
(u potpisu teksta G.G.)
U knjizi Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, svezak III: Široki Brijeg, izdanoj 1952. godine u izdanju Zemaljskog muzeja u Sarajevu, autor dr. Alojz Benac, između ostalog, piše:
Desno od puta Široki Brijeg Kočerin (u blizini mosta pred Širokim Brijegom) leži groblje zaseoka Trn. U tom groblju je srednjevjekovna nekropola sa 20 stećaka. Ti stećci su pruženi sredinom sadašnjeg groblja od istoka prema zapadu, a pored ostalih oblika nalaze se među njima i tri krsta. Nekropola leži na otvorenom polju i ogroman hrast u njenoj sredini čini je vidljivom sa svih okolnih brežuljaka.
Ilindan na Trnu tradicionalno se slavi svake godine 20. srpnja, na blagdan svetog Ilije proroka. Središnji vjerski događaj i tradicionalno okupljanje vjernika organizira se na groblju svetog Ilije na Trnu, blagoslov polja. Zatim slijedi užina i dernek.
Datum: Ne prije 1931 . – ne poslije 1938. / Lokacija: Trn, Široki Brijeg / Zemlja: Bosna i Hercegovina / Vrsta: Razglednica / Autor: Josip Jelić / Dimenzije: 135mm x 85mm / Tehnika: Tisak na papiru / Arhiv: privatni arhiv, Branko Jelić
Vrisak.info
