Home Kultura .. Odbor za boračka i invalidska pitanja, FBIH (Zašto se kriju Organizatori...

.. Odbor za boračka i invalidska pitanja, FBIH (Zašto se kriju Organizatori HVO

54
0
SHARE

Dom naroda FBIH…… Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu

Pristigla pošta

Privici

  • razmatra pitanja položaja, statusa i posebne zaštite boraca, ratnih vojnih invalida, članova porodica šehida i poginulih boraca i demobiliziranih pripadnika oružanih snaga Federacije.

Odbor razmatra i:

  • pitanja o osnovnim pravima, obavezama i odgovornostima radnika iz radnog odnosa;
  • o zaštiti na radu;
  • o penzijskom i invalidskom osiguranju, o zapošljavanju vojnih invalida i porodica poginulih boraca, kao i žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu;
  • o zaštiti žrtava fašističkog terora i civilnih žrtava rata;
  • o zdravstvenoj zaštiti građana i organizaciji zdravstvene službe;
  • o načelima dječije zaštite, zaštite građana i organizaciji zdravstvene službe;
  • zaštite starih i iznemoglih lica i drugih vidova socijalne zaštite i druga pitanja iz ove oblasti iz nadležnosti Doma naroda.

U Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izabrani su:

 

za predsjednika
Ivo Tadić
za zamjenika predsjednika
Senad Alić

 

za članove:

  1. Ilija Nakić
  2. Tomislav Mandić
  3. Rasim Pajić
  4. Sandra Imširović
  5. Smiljana Viteškić
  6. Mirela Trepanić

Stručni savjetnik
Alma Hadžiahmetović
Tel:033/226-065

E-mail: alma.hadziahmetovic@parlamentfbih.gov.ba

2 privitka • Skenirao Gmail

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
PARLAMENT FEDERACIJE
DOM NARODA
Odbor za boračka i invalidska pitanja,
rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu
Broj: 02/19-02-624/22
Sarajevo, 24. 3. 2022. godine

DOMU NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu
zaštitu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na 1.
sjednici održanoj 24. 3. 2022. godine, razmatrao je:
1. Zakon o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu
o službi u Oružanim snagama BiH (predlagač: Ivo Tadić, delegat
u Domu naroda) – hitni postupak.

Na osnovu člana 51., a u vezi sa članom 73. Poslovnika o radu Doma naroda
Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odbor podnosi Domu naroda
sljedeći:

I Z V J E Š T A J

1. Zakon o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o
službi u Oružanim snagama BiH (predlagač: Ivo Tadić, delegat u
Domu naroda) – hitni postupak.
Nakon razmatranja Zakona o vanrednom usklađivanju penzija
ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH, članovi
Odbora za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu
su jednoglasno podržali zakon, te predlažu Domu naroda da ga usvoji u
predloženom tekstu.

Za izvjestioca na sjednici Doma naroda određen je Ivo Tadić, predsjednik
Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Tadić

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
PARLAMENT FEDERACIJE
DOM NARODA
Odbor za boračka i invalidska pitanja,
rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu
Broj: 02/19-02-728/22
Sarajevo, 12. 4. 2022. godine

DOMU NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu Doma naroda
Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na 2. sjednici održanoj 12. 4. 2022. godine, razmatrao je:

1. Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca
odbrambeno-oslobodilačkog rata (predlagač: Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda) – hitni
postupak;
2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica –
skraćeni postupak;
3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova
njihovih porodica – skraćeni postupak;
4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja
i odlikovanja i članova njihovih porodica – skraćeni postupak,
5. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica (predlagači:
Jasmin Duvnjak i Senad Čeljo, delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH) – skraćeni
postupak.

Na osnovu člana 51., a u vezi sa članom 73. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije
Bosne i Hercegovine, Odbor podnosi Domu naroda sljedeći:

I Z V J E Š T A J
1. Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju
branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata (predlagač: Jasmin Duvnjak, delegat u Domu
naroda) – hitni postupak;
Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja zakona gosp. Jasmina Duvnjaka, Odbor za boračka i
invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu jednoglasno je podržao Prijedlog zakona o

izmjeni i dopuni Zakona o prijevremenom povoljnjijem penzionisanju branilaca odbrambeno-
oslobodilačkog rata i predlaže Domu naroda da ga usvoji u predloženom tekstu.

2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih
porodica – skraćeni postupak;

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-
oslobodilačkog rata, gosp.Mirze Terze, Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i

socijalnu zaštitu jednoglasno je podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
pravima boraca i članova njihovih porodica i predlaže Domu naroda da ga usvoji u predloženom
tekstu.

2

3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i
članova njihovih porodica – skraćeni postupak;

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-
oslobodilačkog rata, gosp.Mirze Terze, Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i

socijalnu zaštitu jednoglasno je podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica i predlaže Domu naroda da ga
usvoji u predloženom tekstu.
4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih
priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica – skraćeni postupak,

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-
oslobodilačkog rata, gosp.Mirze Terze, Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i

socijalnu zaštitu jednoglasno je podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica i predlaže
Domu naroda da ga usvoji u predloženom tekstu.
5. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica
(predlagači: Jasmin Duvnjak i Senad Čeljo, delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije
BiH) – skraćeni postupak.
Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja zakona, Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad,
zdravstvenu i socijalnu zaštitu jednoglasno je podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica i predlaže Domu naroda da ga usvoji u
predloženom tekstu.

Za izvjestioca na sjednici Doma naroda određen je Ivo Tadić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Tadić

izvješća i zapisnici 2022 godine odbor za braniteljska i invalidska pitanja

Pristigla pošta

Odbor za braniteljska i invalidska pitanja

predsjednik Dževad Adžem
dopredsjednik Rahim Gadžić
članovi

Mujo Hasić

Mustafa Hrvić

Zijat Musić

Tašo Dacić

Hasan Muratović

Boro Krišto

Marijan Klaić

Šemsudin Kavazović

 

Matea Cakalin

Contact Odbor za za braniteljska i invalidska pitanja

Hanka Omanović, stručni suradnik

Tel: 033/215-622

E-mail: hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba

Odbor za braniteljska i invalidska pitanja razmatra pitanja: položaja, statusa i posebne zaštite branitelja, ratnih vojnih invalida, civilnih žrtava rata, članova porodica šehida, odnosno poginulih branitelja i demobiliziranih pripadnika oružanih snaga Federacije i druga pitanja iz ove oblasti iz nadležnosti Zastupničkog doma.

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
PARLAMENT FEDERACIJE
ZASTUPNIČKI/PREDSTAVNIČKI DOM
Odbor za boračka/braniteljska i invalidska

pitanja

ƂOCHA И XEPЦEГOBИHA
ФEДEPAЦИJA ƂOCHE И XEPЦEГOBИHE
ПAPЛAMEHT ФEДEPAЦИJE
ПРEДСTAВНИЧКИ ДOM
Одбор за борачка/бранитељска и инвалидска

питанја

BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
PARLIAMENT OF THE FEDERATION
HOUSE OF REPRESENTATIVES

Broj : 01/21-02-229/22
Datum : 02.02.2022.godine

Z A P I S N I K

s 7. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta

Federacije BiH, održane 02.02.2022. godine

Sjednica Odbora za boračka i invalidska pitanja počela je u 13,10h u zgradi Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine, u ulici Hamdije Kreševljakovića br.3,Sarajevo.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora Adžem Dževad.
Prisutni članovi: Mustafa Hrvić, Zijat Mušić, Tašo Dacić, Šemsudin Kavazović, Hasan
Muratović. Preko online platforme sjednici su prisustvovali Marijan Klaić i Matea Cakalin.
Opravdao odsustvo: Rahim Gadžić, Mujo Hasić, Boro Krišto

Gosti: Mirza Terzo, Federalno ministarstvo za pitanje branitelja i invalida odbrambeno-
oslobodilačkog rata; Aljo Bošnjaković, Savez nosilaca najvećih ratnih priznanja FBiH; Lazar

Martinović, Udruga nositelja ratnih odličja HVO-a; Seid Omerović, Savez logoraša u BiH;
Hamza Krkalić i Amel Pervan, Udruženje „Kamp boraca“; Nermin Lapandić, Ministarstvo
odbrane BiH; Husein Šabić i Pojata Šemsudin, KBUS u BiH; Vahid Karavelić.
Prisutnošću dovoljnog broja članova na sjednici Odbora ispunjeni su uvijeti za valjani rad u
pogledu kvoruma i odlučivanja.
Odbor za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH (u
daljem tekstu: Odbor), na 7. sjednici, održanoj 02.02.2022. godine, razmatrao je sljedeći:

 

DNEVNI RED

1. Usvajanje zapisnika sa 6. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja;
2. Prijedlog – Izmjena Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju
boraca/branitelja odbrambeno-oslobodilačkog rata, čl.16.a (Sl.novine FBiH, broj 41/13 i
90/17), po hitnoj proceduri, predlagač Zijat Mušić. ;

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba

3. Očitovanje Odbora po zahtjevu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine –
Ocjena ustavnosti odredbi člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju
boraca/branitelja odbrambeno – oslobodilačkog rata (Sl. Novine FBiH Broj 41/13, 90/17);
4. Očitovanje Odbora po incijativi Udruženja „Kamp boraca“ – Izmjene i dopune
Zakona o pravima demobilisanih boranilaca i članova njihovih porodica (“Službene
novine Federacije BiH”, br. 54/19);
5. Očitovanje Odbora o Zahtjevu za davanje autentičkog tumačenja – J.U.
Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš;
6. Inicijativa za izradu Zakona o zaštiti žrtava ratne torture FBiH – Savez logoraša
Bosne i Hercegovine;
7. Očitovanje Odbora po zahtjevu za rješavanje pitanja dodjele priznanja i
odlikovanja „Medalja otpora“ organizatorima otpora, podnositelj zahtjeva Silajdžija
Murat- Savez udruženja boraca „Patriotske lige“ u BiH;
8. Očitovanje Odbora po Zahtjevu za sastanak, upućenom od strane Saveza
Udruženja vojnih penzionera u FBiH;
9. Tekuća pitanja;

Z A P I S N I K

1. Usvajanje Zapisnika sa 6. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja
Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH
Članovi Odbora su jednoglasno usvojili Zapisnik sa 6. sjednice Odbora za boračka i invalidska
pitanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, održane 26.10.2021. godine.

2. Prijedlog – Izmjena Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju
boraca/branitelja odbrambeno-oslobodilačkog rata, čl.16.a (Sl.novine FBiH, broj
41/13 i 90/17), po hitnoj proceduri, predlagač Zijat Mušić.
Predsjednik Odbora je dao riječ gostima koji su preko člana Odbora Zijata Mušića uputili
inicijativu za izmjene i dopune čl.16a Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju
boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata. U raspravi su učestvovali: Predsjednik Odbora
gosp.Dževad Adžem, članovi Odbora: Zijat Mušić,Tašo Dacić, Hasan Muratović, Šemsudin
Kavazović, Marijan Klaić. Također, u raspravu su se uključili gosti: Šemsudin Pojata KBUS
u BiH; Aljo Bošnjaković, Predsjednik Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja FBiH;
Lazar Martinović, Predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a, General Vahid

Karavelić i Mirza Terzo, v.d. Ministra za pitanje boraca i invalida odbrambeno-
oslobodilačkog rata FBiH.

Gospodin Pojata je istakao problem nejednakog usklađivanja penzija. Gospodin Zijat Mušić
je naglasio postojanje diskriminacije u zakonima koji se tiču boračke populacije te se
osvrnuo na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH. Ukazao je na
potrebu usklađivanja člana 16a Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju FBiH
sa gore navedenim zakonom. Sljedeći su izglagali Aljo Bošnjaković i Lazar Martinović.
Mirza Terzo, ispred Federalnog ministarstva za pitanje branitelja i invalida odbrambeno-

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba

oslobodilačkog rata, informisao je prisutne o setu zakona o izmjenama slijedećih zakona
koji je planiran da ide u hitnu proceduru:
1. Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica (“Službene novine Federacije
BiH”, br. 33/04, 56/05, 70/07, 9/10 i 90/17),
2. Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih
porodica (“Službene novine Federacije BIH”, br. 70/05, 61/06, 9/10 i 90/17),
3. Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica („Službene
novien Federacije BiH“, broj 54/19).
Gospodin Vahid Karavelić istakao je da je usklađivanja penzija najortodoksniji primjer
diskriminacije te ukazao na važnost gradnje pravičnog sistema. Izlagao je i Tašo Dacić te
istakao da su došadašnja ad hock rješenja dovela do disproporcije ostvarivanja prava
boračkih populacija. Također istakao je da finansijski okvir za izmjenu ovog zakona nije
veliki te istakao važnost usvajanja izmjena i dopuna.

Odbor je donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Odbor za boračka i invalidska pitanja podržava inicijativu udruženja (Udruženje generala
BiH; Udruženje penzionera vojnih osiguranika u FBiH; Savez udruženja vojnih penzionera
u FBiH; Savez udruga umirovljenika Hrvatskog vijeća odbrane VF BiH; Udruženje za
zaštitu tekovina BiH; Udruženje penzionisanih vojnika u FBiH; Savez brigadnih udruženja
1.korpusa; Savez dobitnika najvećih ratnih priznanja u FBiH) da gospodin Zijat Mušić
pokrene izmjene i dopune Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju
boraca/branitelja odbrambeno-oslobodilačkog rata, čl.16.a (Sl.novine FBiH, broj 41/13 i
90/17) po hitnoj proceduri.
Odbor je jednoglasno podržao zaključak.

3. Očitovanje Odbora po zahtjevu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine –
Ocjena ustavnosti odredbi člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem
penzionisanju boraca/branitelja odbrambeno – oslobodilačkog rata (Sl. Novine
FBiH Broj 41/13, 90/17)
Predsjednik Odbora gospodin Adžem je upoznao članove Odbora sa pristiglim zahtjevom za
odgovor Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine – ocjena ustavnosti čl.8 Zakona o
prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata, (Sl.novine
FBiH, broj 41/13 i 90/17). U raspravi su učestvovali: Predsjednik Odbora gospodin Dževad
Adžem; članovi odbora: Zijat Mušić, Hasan Muratović, Tašo Dacić.
Zijat Mušić je istakao da je Sud presudio da član 116. je neustavan, te da primjena istog i poslije
presude o neustavnosti uzrokuje veliku štetu boračkoj populaciji. Dacić Tašo iznio je pozitivan
stav po ovom pitanju, da ovo pitanje bude regulisano u skladu sa zakonom. Muratović Hasan
je istakao da Odbor treba da se izjasni o ovom pitanju u obliku mišljenja. Predsjednik Odbora
je istakao da je penzija stečeno pravo.

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba
Odbor za boračka i invalidska pitanja je donio sljedeći:

ODGOVOR USTAVNOM SUDU FBiH

U ostavljenom nam roku dostavljamo Vam odgovor u vezi utvrđivanja ustavnosti člana 8.
Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog
rata (”Službene novine Federacije BiH“, br. 41/13 i 90/17).
Zadnje izmjene i dopune osporavanog Zakona donesene su 2017. godine kada je i odredba člana
8. bila usaglašena sa odredbom člana 116. Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju iz 2018.
godine. Navedene odredbe propisuju da korisnik penzije ostvarene prema zakonu koji zasnuje
radni odnos ili započne obavljati samostalnu djelatnost penzija se ne isplaćuje za to vrijeme,
odnosno da se korisniku mirovine koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju,
izuzev osiguranika……isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je u svojoj presudi U-36/18 naveo da odredba
člana 116. nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nažalost ova presuda
Ustavnog suda do dana današnjeg još nije provedena u smislu izmjena i dopuna Zakona o
penzijsko invalidskom osiguranju. Potrebno je naglasiti da države imaju pozitivnu obvezu
organizirati sistem za izvršenje presuda koji je učinkovit i u pravu i u praksi te osigurati da se
postupci utvrđeni u zakonodavstvu za izvršenje pravosnažnih presuda poštuju bez nepotrebnog
odlaganja. Na žalost u Bosni i Hercegovini postoje opstrukcije u pogledu provođenja
pravosnažnih sudskih presuda te ovakve situacije postaju svakodnevnica.
Ono što je bitno iz navedene presude jeste da je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
nedvosmisleno naveo da penzija spada u stečena prava imovinskog karaktera. U konkretnom
slučaju ovdje se radi o ličnoj imovini i pravu koje je neotuđivo, lično i materijalno, ne može se
prenijeti na drugoga niti se može nasljeđivati. Izuzeci od ovog opšteg pravila su definisani na
način da niko ne može biti lišen svoje imovine osim u javnom interesu i pod uslovima
predviđenim zakonom i opštim principima međunarodnog prava, kao i da ove odredbe ni na
koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim za regulisanje
korištenja imovine u skladu sa opštim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza i drugih
dažbina ili kazni.
Jasno je da penzija koju ostvaruju korisnici po Zakonu o prijevremenom povoljnijem
penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata predstavlja stečeno pravo
imovinskog karaktera i radi se o ličnoj imovini i pravu koje je neotuđivo, lično i materijalno i
ne može se prenijeti na drugoga niti se može nasljeđivati. Osnovni cilj člana 1. Protokola br. 1
jest zaštititi osobu od neopravdanog miješanja države u mirno uživanje njezinog „vlasništva“
(negativne obveze). U konkretnom slučaju miješanje javne vlasti treba biti opravdano i u
javnom interesu. Odnosno potrebno je postići ravnotežu između zahtjeva javnog interesa i
stečenog prava imovinskog karaktera.
Opravdanje i javni interes u konkretnom slučaju nismo u mogućnosti obrazložiti iz razloga što
isti i ne postoji. Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine dopušteno je da zaposlenik i
poslodavac, i pored ispunjenja uslova za penziju, u skladu sa propisima o penzionom i
invalidskom osiguranju, dogovore da produže ugovor o radu (čl. 94.).
Nedvosmisleno je i jasno da je penzija u oba primjera stečeno pravo imovinskog karaktera, te
postupanje prema braniocima odbrambeno-oslobodilačkog rata predstavlja različito postupanje
po istom osnovu, što je suprotno zabrani diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba

Hercegovine i člana 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u
vezi s pravom na imovinu iz člana II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj
1. uz Europsku konvenciju kada je, zbog neusklađenosti pravnih propisa čime su branioci
nejednakopravno tretirani u odnosu na osobe koje stiču penziju na temelju Zakona o penzijsko
invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine.
Članovi Odbora su jednoglasno prihvatili odgovor Ustavnom sudu Federacije Bosne i
Hercegovine.
4. Očitovanje Odbora po incijativi Udruženja „Kamp boraca“ – Izmjene i dopune
Zakona o pravima demobilisanih boranilaca i članova njihovih porodica
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 54/19)
Predsjednik Odbora gospodin Dževad Adžem je riječ dao predstavnicima Udruženja „Kamp
boraca“ gospodinu Amelu Pervanu i Hamzi Krkaliću koji su predložili izmjene i dopune
Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica (“Službene novine
Federacije BiH”, br. 54/19). U raspravi je učestvovao i gospodin Mirza Terzo. Ispred Udruženja
Kamp boraca istakli su da su borci, povratnici u Republiku Srpsku, borci u Brčko Distriktu kao
i supruge i supruzi poginulih boraca i borkinja, izostavljeni iz prava korištenja egzistencijalnih
naknada.

Odbor je po ovoj točki donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Traži se od Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata da dostavi
Odboru za boračka i invalidska pitanja set zakona o izmjenama slijedećih zakona koji je
planiran da ide u hitnu proceduru: Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/04, 56/05, 70/07, 9/10 i 90/17), Zakon o posebnim
pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica (“Službene novine
Federacije BIH”, br. 70/05, 61/06, 9/10 i 90/17), Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i
članova njihovih porodica („Službene novine Federacije BiH“, broj 54/19).
Nakon prijema navedenih zakona, Odbor će zajedno sa predstavnicima udruženja „Kamp
boraca“ razmatrati i analizirati zakone. Vladi FBiH će se dati rok da usvoji predložene zakone
te da iste predloži Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na sjednici u martu 2022.godine. U
suprotnom, Odbor će imenovati predlagača iz reda članova Odbora za boračka i invalidska
pitanja koji će pokrenuti proceduru donošenja zakona.
Ovaj zaključak je usvojen većinom glasova, sa šest ZA i jednim suzdržanim glasom.

5. Očitovanje Odbora o Zahtjevu za davanje autentičkog tumačenja – J.U.
Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
Predsjednik Odbora gosp. Adžem je upoznao članove Odbora sa zahtjevom za davanje
autentičnog tumačenja pristiglog od školskog odbora J.U. Srednjoškolski centar „Nedžad

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba

Ibrišimović“ Ilijaš. U raspravi je učestvovao i gospodin Mustafa Hrvić. Predsjedavajući Odbora
je istakao da svaki kanton ima zakone koji se odnose na oblast zapošljavanja kao i procedure
bodovanja kandidata. Mustafa Hrvić je iznio stav da Odbor za boračka pitanja nije direktno
nadležan za ovo pitanje.
Odbor je po ovoj tački dnevnog reda donio sljedeći:
ZAKLJUČAK

Obzirom da je prisutna praksa nepoštivanja odredbi Zakona o dopunskim pravima boraca –
branitelja Bosne i Hercegovine stav Odbora za boračka i invalidska pitanja je da se u cjelini
ispoštuju odredbe kantonalnih zakona o dopunskim pravima boraca.
Ovaj zaključak je usvojen većinom glasova, sa šest ZA i jednim suzdržanim glasom.

6. Inicijativa za izradu Zakona o zaštiti žrtava ratne torture FBiH – Savez logoraša
Bosne i Hercegovine
Seid Omerović, Predsjednik Saveza logoraša u BiH je upoznao prisutne sa problematikom
statusa žrtava ratne torture u Bosni i Hercegovini i obrazložio inicijativu za izradu Zakona o
zaštiti žrtava ratne torture FBiH. Gospodin Omerović istakao je da su logoraši žrtve ratne torture
koji su jedina kategorija koja nije adekvatno situirana kroz potojeća zakonska rješenja te da na
nivou FBiH postoji Zakon o osnovama socijalne zaštite koji ostavlja mogućnost za podnošenje
zahtjeva za status civilne žrtve rata ali na neravnopravnim osnovama. Zakon predviđa
posjedovanje medicinske dokumentacije iz perioda zatočenja u logoru ili postojanje
povrede/oboljenja kod logoraša. Naknadna dostava dokumentacije je ograničena do februara
1996. godine.

Odbor je po ovoj tački dnevnog reda donio:

ZAKLJUČAK

Odbor za boračka i invalidska pitanja podržava inicijativu za izradu Zakona o zaštiti žrtava
ratne torture FBiH.
Ovaj zaključak je usvojen većinom glasova, sa šest ZA i jednim suzdržanim glasom.

7. Očitovanje Odbora po zahtjevu za rješavanje pitanja dodjele priznanja i
odlikovanja „Medalja otpora“ organizatorima otpora, podnositelj zahtjeva
Silajdžija Murat- Savez udruženja boraca „Patriotske lige“ u BiH
Jednoglasno je odlučeno da se Odbor ne izjašnjava o ovoj tački dnevnog reda zbog odustva
predlagača.
8. Očitovanje Odbora po Zahtjevu za sastanak, upućenom od strane Saveza
Udruženja vojnih penzionera u FBiH
Ova se tačka tretirala točkom 2 dnevnog reda te se ova tačka ne razmatra.
9. Tekuća pitanja
U ime Ministra odbrane, Pukovnik Nermin Lapandić je pozdravio članove Odbora, te uputio
molbu Odboru za dalju podršku ostvarivanja prava jednakosti penzionisanja demobilisanih
pripadnika Armije BiH i Hrvatskog Vijeća Odbrane.

U skladu sa članom 53. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH za
Predsjednika je određen Adžem Dževad, Predsjednik Odbora.

***

Sjednica Odbora završila je s radom u 15:11 sati.

PREDSJEDNIK ODBORA
Adžem Dževad, s.r.

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
PARLAMENT FEDERACIJE
ZASTUPNIČKI/PREDSTAVNIČKI DOM
Odbor za boračka/braniteljska i invalidska

pitanja

ƂOCHA И XEPЦEГOBИHA
ФEДEPAЦИJA ƂOCHE И XEPЦEГOBИHE
ПAPЛAMEHT ФEДEPAЦИJE
ПРEДСTAВНИЧКИ ДOM
Одбор за борачка/бранитељска и инвалидска

питанја

BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
PARLIAMENT OF THE FEDERATION
HOUSE OF REPRESENTATIVES

Broj : 01/21-02-1054/22
Datum : 30.05.2022.godine

Z A P I S N I K

s 9. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta

Federacije BiH, održane 30.05. 2022. godine

Sjednica Odbora za boračka i invalidska pitanja počela je u 12:00 h u zgradi Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine, u ulici Hamdije Kreševljakovića br.3, Sarajevo.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora Adžem Dževad.
Prisutni članovi: Mustafa Hrvić, Rahim Gadžić, Zijat Mušić, Tašo Dacić, Hasan Muratović.
Opravdao odsustvo: Mujo Hasić, Marijan Klaić, Boro Krišto, Šemsudin Kavazović i Matea
Cakalin.

Gosti:Ganibegović Ibrahim, Federalno ministarstvo za pitanje boraca i invalida odbrambeno-
oslobodilačkog rata; Silajdžija Murat, kapetan ARBiH, Švrakić Muhamed, Zelene beretke;

Ismet Bajramović, Unija veteran; Sulejman Vranj, Savez udruženja Boraca Patriotske lige BiH;
Nermin Lapandić, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.
Prisutnošću dovoljnog broja članova na sjednici Odbora ispunjeni su uvijeti za valjani rad u
pogledu kvoruma i odlučivanja.
Odbor za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH (u
daljem tekstu: Odbor), na . sjednici, održanoj 30.05.2022. godine, razmatrao je sljedeći:

DNEVNI RED

1. Usvajanje zapisnika sa 8. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja;
2. Očitovanje Odbora na lnicijativu za davanje autentičnog tumačenja Zakona o
prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata
3. Očitovanje Odbora na lnicijativu za davanje autentičnog tumačenja Zakona o
vanrednom usklađivanja penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama
BiH;

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba

4. Očitovanje Odbora na Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o vanrednom usklađivanju
penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine
(,,Službene novine Federacije BiH,, broj: 25/22) i Zahtjev za donošenje rješenja o
privremenoj mjeri;
5. Očitovanje Odbora na Zahtjev za rješavanje pitanja dodjele priznanja i odlikovanja
„Medalja otpora“ organizatorima otpora;
6. Očitovanje Odbora na Zahtjev za prijem na sastanak- Savez udruženja boraca
„Patriotske lige“ BiH;
7. Očitovanje Odbora na Zahtjev za otklanjanje diskriminacije- Safet Skorupan;
8. Tekuća pitanja

Z A P I S N I K

1. Usvajanje Zapisnika sa 8. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja
Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH;
Članovi Odbora su jednoglasno usvojili Zapisnik sa 8. sjednice Odbora za boračka i
invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, održane
06.04.2022. godine.

2. Očitovanje Odbora na lnicijativu za davanje autentičnog tumačenja Zakona o

prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-
oslobodilačkog rata;

Predsjednik Odbora Adžem Dževad dao je riječ Ganibegović Ibrahimu, Federalno
ministarstvo za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, koji je
obrazložio problematiku osporavanog člana 4. stav 1.tačka 3. U raspravu se uključio
Mušić Zijat, Tašo Dacić te ukazali da uvjet iz pomenutog člana koji propisuje da
pripadnici oružanih snaga Republike BiH stiču pravo na starosnu penziju pod uvijetom
da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za penzionisanje bili na evidenciji
Službe za zapošljavanje, je u potpunosti diskriminatoran.
Odbor je donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Odbor za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH
traži od Ministarstva za boračka i invalidska pitanja i Vlade FBiH da u roku od
30 dana predlože izmjenu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju
branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata kojim će se ukloniti uslov kojim se
propisuje, Članom 4. stav.1. tačka 3., da pripadnici oružanih snaga Republike BiH
stiču pravo na starosnu penziju pod uvijetom da su najmanje 12 mjeseci prije
podnošenja zahtjeva za penzionisanje bili na evidenciji Službe za zapošljavanje.
Zaključak je jednoglasno usvojen.

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba

3. i 4.
 Očitovanje Odbora na lnicijativu za davanje autentičnog tumačenja Zakona o
vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim
snagama BiH;
 Očitovanje Odbora na Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o vanrednom
usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i
Hercegovine (,,Službene novine Federacije BiH,, broj: 25/22) i Zahtjev za
donošenje rješenja o privremenoj mjeri;
Odbor za boračka i invalidska pitanja je tačku 3. i tačku 4. razmatrao pod jednom tačkom na
prijedlog Predsjednika Odbora koji je jednoglasno podržan. Predsjednik Odbora je istakao da
je zatražio pomoć od Ministarstva odbrane kako bi na najbolji mogući način dali odgovor na
Inicijativu i Zahtjev. U raspravi su učestvovali ispred Ministarstva odbrane Nermin Lapandić,
Adžem Dževad i Zijat Mušić.
Odbor za boračka i invalidska pitanja je donio sljedeće zaključke:
ZAKLJUČAK I

Zbog nepostojanja relevantnih činjenica i dokaza koji bi potkrijepili navode podnositelja
zahtjeva za donošenje privremene mjere, predlažemo da Ustavni sud Federacije Bosne i
Hercegovine odbije zahtjev za izdavanje privremene mjere.
Odbor za boračka i invalidska pitanja predlaže da Ustavni sud FBiH nakon ostvarivanja
uvida u iznesene činjenice, te nakon detaljne analize istih, podneseni Zahtjev za ocjenu
ustavnosti Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u
Oružanim snagama BiH(„Službene novine Federacije BiH“ u potpunosti odbije kao
neosnovan.

ZAKLJUČAK II

U pogledu Inicijative za izvorno-autentično tumačenje Zakona o vanrednom
usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH, koju je u
parlamentarnu proceduru uputio direktor FZ MIO-PIO, gosp.Zijad Krnjić, Odbor je
konstatovao da je Sekretar Predstavničkog doma već dao odgovor na ovu Inicijativu, te
Odbor se nije izjašnjavao o istoj.

ZAKLJUČAK III

Traži se od Vlade FBiH da se implementira Zakon o vanrednom usklađivanju penzija
ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH obzirom da ne postoje pravne
prepreke za implementaciju Zakona.

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba
ZAKLJUČAK IV

Odbor za boračka i invalidska pitanja apeluje na Premijera Vlade Federacije da razmotri
povlačenje apelacije pred Ustavnim sudom.
Zaključci su jednoglasno usvojeni.

Prilog 1. Odgovor Odbora za boračka i invalidska pitanja Ustavnom Sudu;
Prilog 2. Izvještaj Ministarstva Odbrane
5. i 6.
 Očitovanje Odbora na Zahtjev za rješavanje pitanja dodjele priznanja i
odlikovanja „Medalja otpora“ organizatorima otpora;
 Očitovanje Odbora na Zahtjev za prijem na sastanak- Savez udruženja boraca
„Patriotske lige“ BiH;
Predsjednik Odbora je predložio da se tačka 5. i tačka 6. dnevnog reda razmatraju pod jednom
tačkom. Odbor je jednoglasno prihvatio ovaj prijedlog. Iz Ministarstva za pitanje boraca i
invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Odboru se obratio Ibrahim Ganibegović.
Ganibegović je istakao da je posljednji korak koji se uradio u oblasti dodjele ratnih priznanja
izmjena i dopuna Zakona o dobitnicima najvećih ratih priznanja te je istakao da se dodjela
priznanja u potpunosti oslanjala na pomenuti Zakon. Istaknuto je da je u posljednjoj izmjeni
ovog Zakona predviđeno da se odredbe i uslovi prava koja se tiču priznanja Medalja otpora
mogu primijeniti ukoliko su priznanja dodijeljena do 01.02.2000.godine. U daljoj raspravi su
učestvovali Murat Silajdžija, kapetan ARBiH, organizator otpora; Švrakić Muhamed, Zelene
beretke; Ismet Bajramović, Unija veteran; Sulejman Vranj, Savez udruženja boraca Patriotske
lige BiH. Pomenuti gosti su obrazložili problematiku dodjeljivanja ratnog priznanja Medalja
otpora sa kojom se suočava boračka populacija. Istaknuto je mišljenje da je Zakon
diskriminirajući i da nije donesen u koordinaciji sa boračkim udruženjima. Također gosti na
sjednici Odbora su istakli zahvalnost Odboru za priliku da iznesu svoje mišljenje u Parlamentu.
Odboru i gostima se obratio i član Odbora Hasan Muratović koji je naglasio da razumije sve
probleme koji su u raspravi izneseni. Istakao je da je Medalja otpora odlikovanje koje je od
izuzetne važnosti za budućnost BiH, kao jedno odlikovanje za pripradnike Armije BiH i HVO.
Zijat Mušić, član Odbora, složio se da je ova sporna odredba Zakona diskriminirajuća, te je
pružio potpunu podršku ovom Zahtjevu uz napomenu da je potrebno napraviti jasne kriterije za
dodjelu priznanja i odlikovanja kako bi zaslužena priznanja bila dodijeljena borcima koji su
zaslužili iste. Tašo Dacić, član Odbora, je predložio da udruženja organizuju sastanak te pozovu
Ministarstvo za boračka i invalidska pitanja i usaglase stav i ponude rješenje problema. Složio
se sa kolegom Muratovićem u smislu sastavljanja popisa boraca koji su ispunili uvjete za
primanje Medalje otpora. Rahim Gadžić, član Odbora je istakao spremnost Odbora da učestvuje

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba

u rješavanju problema dodjele Medalje otpora. Predsjednik Odbora, Adžem Dževad, na kraju
rasprave o ovog tački dnevnog reda se obratio te istakao da je ovo problem koji je davno trebao
biti riješen te da će Odbor stati kao zvanično tijelo i organ koji će pomoći i uložiti napore da se
realizuje dodjela priznanja i odlikovanja Medalja otpora.

Odbor je po ovim tačkama donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Odbor za boračka i invalidska pitanja se obavezuje da uputi akt prema Ministarstvu za
boračka i invalidska pitanja, koji će pripremiti kompletnu dokumentaciju, sve Odluke i
hronologiju kada je u pitanju Zahtjev za rješavanje pitanja dodjele priznanja i
odlikovanja „Medalja otpora“ organizatorima otpora u roku od 30 dana, nakon čega će
Odbor za boračka i invalidska pitanja organizovati sjednicu na kojoj će prisustvovati
članovi Odbora, predstavnici udruženja i predstavnici resornog ministarstva.
Zaključak je jednoglasno usvojen.

7. Očitovanje Odbora na Zahtjev za otklanjanje diskriminacije- Safet Skorupan

Odbor za boračka i invalidska pitanja nije razmatrao ovu tačku dnevnog reda zbog odsustva
podnosioca Zahtjeva.
8. Tekuća pitanja
Po ovoj tački dnevnog reda nije bilo rasprave.

U skladu sa članom 53. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH za za
izvjestitelja je određen Adžem Dževad, Predsjednik Odbora.

***

Sjednica Odbora završila je s radom u 13 sati i 40 minuta.

PREDSJEDNIK ODBORA
Adžem Dževad, s.r.

Prilog 1. Odgovor Odbora za boračka i invalidska pitanja Ustavnom Sudu;
PREDMET: Dostavljanje odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za donošenje
privremene mjere na Zakon o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po
Zakonu o službi u OS BiH,
Veza: akt Ustavnog suda Federacije BiH broj: U-19/22 od 19.05.2022 . godine
Poštovani,
Kao što Vam je i poznato iz akta Ustavnog suda Federacije BiH broj: U-19/22 od 19.05.2022.
godine, oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa odredbom člana
16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, u ostavljenom
roku trebaju dostaviti odgovor na Zahtjev Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za
ocjenu ustavnosti broj: 01-01-855-3/21 od 17.05.2022.godine i zahtjev za donošenje
privremene mjere broj: 01-01-855-4/21 od 17.05.2022. godine na primjenu Zakona o
vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i
Hercegovine koji je usvojen na 27. redovnoj sjednici održanoj 30.11.2021. godine sa
zahtijevanom dokumentacijom.
Obzirom da je Odboru za boračka/braniteljska i invalidska pitanja dato da se očituje u prilogu
Vam dostavljamo odgovor na dalje postupanje radi kompletiranja istog i dostavljanja
Ustavnom sudu Federacije BiH u ostavljenom roku.
S poštovanjem,

PREDSJEDNIK ODBORA
Adžem Dževad

Prije svega želimo istaći da smo mišljenja da u provedenoj parlamentarnoj proceduri
razmatranja i usvajanja osporavanog Zakona nije prekršen Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine niti Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine, kao ni odredbe Poslovnika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine te smatramo da je Zahtjev neosnovan.
Prijedlog Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u OS
BiH, zapravo rezultat je izostanaka inicijative Premijera Federacije, Vlade Federacije i
resornog ministarstva da eliminiraju nejednakost, koja je nastala uvođenjem diferenciranih
isplatnih koeficijenta za istu kategoriju vojnih osiguranika koji su stekli pravo na mirovinu po
istom Zakonu o službi u OS BiH, što je impliciralo negiranje prava na jednakost pred
zakonom, a što je u suprotnosti sa članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, a implicite krši i odredbe člana 2. i 7. Univerzalne deklaracije o ljudskim
pravima, koja imaju pravnu snagu Ustavnih odredaba, sadržanih u Aneksu Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine.
Cijeneći činjenicu da bi zakonodavnom intervencijom na član 140 Zakona o PIO/MIO kojim
se ozakonjuje isplatni koeficijent i isplata mirovina u dostignutom nivou posljednje isplaćene
mirovine, ugrozili dostignutu isplatu za preko 400.000 penzionera, a nastojeći da ispoštujemo
ustavnu obavezu jednakosti pred zakonom za vojne osiguranike, koji jedini imaju “svoj”
propis u vezi penzionisanja, kao jedino rješenje kojim ne ugrožavamo reformu PIO/MIO
predložen je poseban Zakon o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi
u OS BiH, čime bi se djelimično ispravila nejednakost u isplati i to samo za lica koja imaju
status demobilisanog borca, znajući da samo provođenje načela jednakosti prava građana pred
zakonom predstavlja temeljno načelo ostvarivanja i realizacije demokratske vlasti.
Posebno želim istaći da je u apelaciji namjerno izostavljano navođenje diskriminacije prema
2300 profesionalnih vojnih lica, a koji imaju status branitelja, koje tretira osporavani Zakon.
Stoga osjećamo potrebu da dostavimo ovaj odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev
za donošenje privremene mjere po tačkama iz zahtjeva.
I. Kratka hronologija događaja:
Stupanjem na snagu novog reformskog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (2018.
godine) u daljem tekstu Zakona PIO/MIO) pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine
(OS BiH) su de facto podijeljeni na dvije grupe. Prva grupa u koju spadaju penzionisani do
28.02.2018. godine i druga grupa u koju spadaju penzionisani od 01.03.2018. godine. Između
ove dvije grupe razlika u visini penzije iznosi 81,6%, odnosno penzionisani pripadnici OS
BiH koji su penzionisani do 28.02.2018. godine, po zakonskim odredbama koje se trenutno
primjenjuju imaju 81,6% višu penziju od pripadnika OS BiH koji se penzionišu nakon
01.03.2018.godine. Dakle, lice koje radi i dalje u OS BiH nakon 2018. godine, će de facto
uvijek imati nižu visinu penzije od lica koje je penzionisano prije 2018. godine i to u
značajnom iznosu što implicira posebno nezadovoljstvo među vojnim licima, a koji su bili
učesnici odbrambeno-oslobodilačkog rata i koji će nakon 40 i više godina radnog staža u
narednom periodu od 5 godina ispuniti uslove za penzionisanje.

Za sistem OS BiH u kojem je uspostavljena jasna hijerarhija komandovanja i odgovornosti
nije prirodno da niže rangirani za 7 činova (penzionisan do 28.02.2018.) ima veći iznos
penzije od kompletne kategorije podoficira i oficira i to samo iz razloga što su penzionisani
prije 01.03.2018. godine, dakle po „starom“ Zakonu o PIO/MIO. Pojašnjenja radi, u istom
činu, činu vodnika (najniži podoficirski čin u OS BiH), jedni imaju iznos penzije od 1.072,80
KM (penzionisan do 28.02.2018.) a drugi 590,75 KM (penzionisan posle 01.03.2018.), što je
u nivou visine penzije najnižeg čina u OS BiH, čina vojnika (kategorije profesionalnih vojnih
lica, dalje: PVL) sa najnižim činom OSBiH koji su ranije prijevremeno penzionisani, a sve tri
kategorije su penzionisane po istom Zakonu, odnosno Zakonu o službi u OS BiH.
Evidentno je da Vlada Federacije kao predlagač Zakona o PIO prilikom predlaganja novog
Zakona o PIO nije vodila računa o posebnoj kategoriji vojnih osiguranika i o utjecaju novog
zakona na ostvarivanje njihovih prava, što je impliciralo ovako veliku razliku u isplati penzija.

Ovako stanje je, između ostalog, konstatovano i na radnom sastanku predstavnika
Ministarstva odbrane BiH sa predstavnicima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike
i predstavnicima Federalnog zavoda PIO/MIO u Mostaru 2019. godine, koji je organiziran od
strane NATO štaba u Sarajevu. (Dokaz u prilogu)
U rješavanju ove nejednakosti u toku 2020.i 2021.godine bilo je više bezuspješnih pokušaja i
razgovora koje su vodili predstavnici MO BiH ali i predstavnici skupine oficira i podoficira
penzionisanih nakon 01.03.2018.godine, sa predstavnicima Federalnog ministarstva za
boračka pitanja, predstavnicima Parlamenta FBiH, kao i poslaničkih inicijativa kako bi se
usvajio propis kojim bi se barem ublažila naprijed navedena nejednakost.
Nakon toga je Predstavnički dom Parlamenta FBiH na zasjedanju 30.11.2021. godine
jednoglasno usvojio Prijedlog Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po
Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH, po skraćenoj proceduri, dok je Dom naroda FBiH
na zasjedanju 24.03.2022.godine usvojio zakon u istovjetnom tekstu, te je isti objavljen u
Službenim novinama Federacije BiH broj: 25/22.
Međutim, Premijer FBiH je dana 13.12.2021. godine podnio Zahtjev Ustavnom sudu FBiH za
ocjenu zakonitosti usvajanja ovog zakona u Predstavničkom domu, na koji je već dostavljen
odgovor, ali je Premijer FBiH dana 17.05.2022.godine podnio novi Zahtjev Ustavnom sudu
FBiH za ocjenu zakonitosti usvajanja ovog zakona uz neznatne izmjene, te Vam ponovo
dostavljamo odgovor po svakoj navedenoj tački kako slijedi:
1. USVAJANJE ZAKONA PO PROCEDURI KOJA NIJE U SKLADU SA
POSLOVNIKOM PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE I POSLOVNIKOM DOMA NARODA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
U Zahtjevu za ocjenu ustavnosti navodi se da je Zakon o vanrednom usklađivanju penzija
ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, usvojen u
Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine po skraćenom postupku,

iako se radi o složenom zakonu, jer se njegove odredbe direktno odnose i zadiru u nekoliko
zakonskih propisa državnog i federalnog nivoa vlasti, te da su stoga pitanja koja uređuje
složena i obimna.
Ovakvo shvatanje, podnosioca zahtjeva za ocjenu ustavnosti je apsolutno neosnovano,
posebno zbog činjenice da složenost predmetnog zakona čija se ocjena ustavnosti traži, nije
posebno obrazložena. Podnosilac Zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona imao je u svom
zahtjevu obrazložiti u kojem smislu je usvojeni prijedlog zakona složen i u koje zakonske
propise zadire i na koji način ih uređuje.
Nadalje, osim što nije obrazložen složenost zakona, pogrešna je i konstatacija da se Zakon
direktno odnosi i zadire u nekoliko zakonskih propisa, te su stoga pitanja koja uređuje složena
i obimna.
Prvo, nije riječ o nekoliko pitanja nego samo o jednom pitanju i to o nejadnakosti u isplati
penzija koje se obračunavaju po istom Zakonu o službi u OS BiH, a primjenom propisa
Federacije BiH su nastale nejednakosti i to donošenjem Zakona o PIO/MIO iz 2018 godine,
kojim se penzionisanim pripadnicima OS BiH u skladu s članom 140. Zakona o PIO zadržava
dostignuti iznos u isplati penzije, dakle iznos obračunat po Zakonu o službi u OS BiH uvećan
za isplatni koeficijent (koji je donosio Upravni odbor PIO/MIO svojom odlukom i posljednji
isplatni koeficijent je iznosio 1,816.). Dakle ovim Zakonom koji se osporava od strane
Premijera FBiH samo se reguliše jedno pitanje vanrednog usklađivanja penzija pripadnicima
OS BiH, a ne nekoliko pitanja koja su složena i obimna kako se to navodi u Zahtjevu za
ocjenu ustavnosti. Neosnovani navod u pogledu obimnosti osporavanog zakona najbolje
dokazuje sama struktura istog, odnosno da osporavni zakon ima samo 6. članova.
Podnosilac Zahtjeva nije naveo nijedan kriterij po kojem je donesen sud i klasifikacija
predmetnog propisa u pogledu obimnosti i složenosti istog, odnosno koliko se pojmova,
sudova i zaključaka može podvesti pod jedan propis.
Evidentno je da se ne radi o generalnom propisu (koji su po svojoj prirodi složeni i obimni,
kao što je sam Zakon o PIO/MIO), niti o specijalnom ili singularnom propisu, nego je riječ o
propisu izuzetku, koji se u normativnoj djelatnosti koriste u slučaju kada se zbog ciljeva
društvene politike, pored složenih i širokih propisa, stvaraju uži propisi, a zatim od užih i
određeni izuzeci za pojedinačne slučajeve. Propisi izuzeci, imaju zadatak da ostvare određene
ciljeve, razne povlastice, ali i regulisanje drugih djelatnosti. Specijalni propis je izuzetak od
generalnog, a odluka u pojedinom slučaju izuzetak i od specijalnog.
Dakle, obilježja normiranja ovog Zakona su: preciznost, određenost, jedinstvenost i
isključivost primjene na identične situacije. Obzirom da se Zakon odnosi samo na
profesionalna vojna lica (PVL) za koje se na isti način vrši obračun penzija prije i poslije
stupanja na snagu novog Zakona o PIO/MIO, a da su propisima Federacije vezanim za isplatu
penzija vojnim osiguranicima napraviljene tri isplatne grupe, i to sa isplatnim koeficijentima
1,816, zatim 1,485 i 1, što za posljedicu ima nejednakost u isplati penzija, ovaj propis ima za

cilj da ublaži nejednakost, barem za dio vojnih osiguranika koji imaju poseban staž (ratni
staž).
Na radionici u Mostaru 2019 godine, kojoj su prisustvovali predstavnici Ministarstva odbrane
BiH, Federalnog zavoda PIO/MIO i resornog ministarstva za socijalnu politiku i rad
Federacije BiH, sugerisano da se ovo pitanje izjednačavanja riješi posebnim zakonom zbog
specifičnosti materije i lica na koja se odnosi. Dakle, da je pitanje nejednakosti u isplati
penzija PVL rješavano u novom Zakonu o PIO/MIO ili izmjenama i dopunama istog,
eventualnim sporom lica koji su u nepovoljnom položaju zbog isplatnog koeficijenta bio bi
osporavan član 140. Zakona o PIO/MIO kojim se garantuje dostignuti nivo isplate penzija, što
bi za posljedicu imalo pravnu nesigurnost za više od 400.000 penzionera i isplate njihovih
penzija bi bile upitne.
Dokaz: Zapisnik sa sastanka Mostar, 27.02.2019. godine
Nadalje, podnosilac zahtjeva za ocjenu ustavnosti navodi da je Predstavnički dom Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine usvajanjem zakona o vanrednom usklađivanju penzija
ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, postupio suprotno
odredbama članova 58., 69., 77. i 172., te članova 167. i 168., a u vezi sa članom 182.
Poslovnika istog doma, što je apsolutno neutemeljeno niti je na činjenicama zasnovano.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine postupao je u skladu sa
odredbom člana 172. Poslovnika o radu, obzirom da je formiran zaključak da osporavani
prijedlog zakona nije složen niti obiman, osim da se predmetnim zakonom otklanja
diskriminacija pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine koja je pričinjena poslednjom
reformom penzijskog i invalidskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine, a koja u stvari i
nije predstavljala reformu, kako je to predviđeno Strategijom reforme penzionog sistema
Federacije Bosne i Hercegovine, što je očigledno.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uopće ne spori nadležnosti
radnih tijela utemeljenih odredbom člana 56. Poslovnika o radu na koje se referirao
podnosilac zahtjeva ali isto tako Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine postupio je u skladu sa odredbom člana 234. Poslovnika o radu, poštivajući sve
procedure propisane Poslovnikom, koristeći pravo da osporavani prijedlog zakona donese po
skraćenom postupku, te shodno tome, a kako se ne radi o složenom zakonu, predsjedavajući
Predstavničkog doma nije naložio sazivanje sjednice radnih tijela u smislu odredbe člana 49.
Poslovnika, niti su sjednice radnih tijela sazivane od strane Predsjednika radnih tijela na
osnovu vlastitih inicijativa.
Posebno ističemo da je amandman na član 140. važećeg Zakona PIO/MIO usvojen na
vanrednoj sjednici 24.01.2018 godine, te da za isti nije zatraženo niti dato mišljenje
zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Podnosilac zahtjeva u svom zahtjevu i sam navodi da je na tekst Prijedloga Zakona o
vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i
Hercegovine kroz tačku 4. „tekuća pitanja“ očitovao Odbor za boračka/braniteljska i

invalidska pitanja, na način da je zauzet stav da se predloženi zakon razmatra po
skraćenom postupku.
Navod da je Odbor za boračka/braniteljska i invalidska pitanja zauzeo ovakav stav ne ulazeći
u meritum prijedloga zakona, kao ni poslovnička, pravna, nomotehnička, proceduralna, niti
ekonomska, socijalna ili društvena pitanja je paušalan i bez posebne argumentacije, obzirom
da je prijedlog zakona usvojen u skladu sa Poslovnikom o radu poštujući sve procedure.
Posebno želimo istaći da je na Inicijativu Ministra odbrane Bosne i Hercegovine broj: 01-50-
107-34/20 od 10.03.2021. godine, koja se odnosi na izmjene i dopune Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine a upućena Vladi Federacije,
resornom ministarstvu i Parlamentu Federacije, jedino je Parlament Federacije BiH reagovao
na način da je ovo pitanje dato na razmatranje nadležnom Odboru za rad i socijalnu zaštitu
Predstavničkog doma FBiH. Ovaj Odbor je dana 29.03.2021. godine na svojoj 10. redovnoj
sjednici razmatrao inicijativu Ministarstva odbrane BiH, pri čemu je Odbor Zaključkom
usvojio inicijativu (glasanjem 8 ZA i 1 Protiv) uz obavezu da Ministarstvo odbrane BiH
dostavi obrazloženje. Ministarstvo odbrane BiH je u traženom roku dostavilo obrazloženje sa
kompletnom finansijskom projekcijom za sve buduće korisnike na koje bi se odnosio ovaj
zakon uz isplatni koeficijent od 1.485.
Nakon što je inicijativu Ministarstva odbrane BiH iz marta 2021.godine „lično preuzeo“
zastupnik Zijat Mušić, na Klubovima i Kolegijima načelno je dogovoreno da se ne intervenira
u Zakon o PIO/MIO i da se ne može dati isti koeficijent kao penzionisanim pripadnicima
OSBiH do 01.03.2018.godine (1,81), niti po onaj iz Zakona o prijevremenom povoljnijem
penzionisanju 1.486, nego da bi se podržao koeficijent 1,29 i to putem posebnog propisa koji
je suštinski i sadržajno identičan onom koji je urađen na radnom sastanku predstavnika
Ministarstva odbrane BiH sa predstavnicima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike
i predstavnicima Federalnog zavoda PIO/MIO u Mostaru 2019. godine. Naravno ovaj dokaz
Vam Vlada Federacije nije dostavila.
Neosnovani su i navodi vezani za referiranje zakona na sistem službe u Oružanim snagama
Bosne i Hercegovine i sistem penzijskog i invalidskog osiguranja, tvrdeći da je sistem kao
takav već složen sistem i da direktnim usvajanjem nije osiguran pretres, a pri tome nisu
razmatrana ni potrebna finansijska sredstva i njihovi izvori za primjenu. Ovakvi navodi, da se
zakon referira na sistem službe u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, referirao se samo
na način da su pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, njih oko 2300, rezidenti
Federacije Bosne i Hercegovine, diskriminirani, jer pripadnici istih Oružanih snaga koji su
penziju ostvarili prije stupanja reformskog zakona uživaju znatno veće penzije, a oni, na koje
u svom zahtjevu misli podnosilac zahtjeva i dalje uplaćuju doprinose u penzijski sistem i imat
će znatno manja primanja prilikom odlaska u penziju.
Dakle, Predstavnički dom Parlamenta Federacije je ovakvim zakonom nastojao otkloniti
očiglednu diskriminaciju i na simboličan način ublažiti takav oblik diskriminacije.

U pogledu navedenog, u prijedlogu zakona dato je potpuno obrazloženje sa finansijskim
sredstvima, kako u prijedlogu zakona, tako i u Amandmanu na prijedlog istog zakona, a koji
je dostavljen i u prijedlogu Ministarstva odbrane BiH i glasi da;
„Za provođenje ovog zakona nije potrebno obezbijediti dodatna sredstva u Budžetu
Federacije Bosne i Hercegovine
U periodu od 2007. do 2018. godine, putem doprinosa profesionalnih vojnih lica sa
prebivalištem u Federaciji BiH uplaćeno je u Fond PIO/MIO preko 278 miliona KM, pri
čemu se za isplatu penzija, za nešto manje od 1100 penzionera, koliko je penzionisano u
navedenom periodu, iz Fonda PIO utrošilo za vojne osiguranike oko 126 miliona KM. Ovo bi
trebalo da znači da ima oko 152 miliona akumuliranih sredstava.
Od stupanja na snagu novoga Zakona o PIO 2018. godine, uplaćeno je više nego što je
povučeno iz Fonda cca 27 milona KM. U narednih sedam godina uslove za penziju stiče oko
cca 2300 lica, a nakon toga narednih 15 godina, iz razloga podmlađivanja kadra, neće biti
skoro nikako odlaska iz profesionalne vojne službe u penziju, a tako i opterećenja Fonda PIO.
Od 2300 budućih penzionera na koje se odnosi ovaj Zakon, najbrojnija je kategorija
podoficira njih 1600, koji idu ili su već u penziji nakon 01.03.2018 godine, a znajući da su
njihove plaće ispod prosječne u Bosni i Hercegovini, njihove penzije kreću se u rasponu od
590,75 KM do 726,98 KM.
Cijeneći akumulirana sredstva, postepenost odlaska u penziju i da se radi o demobilisanim
borcima, ovih 2300 budućih penzionera, neće sigurno ugroziti penzioni sistem i sa isplatnim
koeficijentom 1,29.
Za 2022.godinu za penzionisane od 01.03.2018. godine (njih cca 475) potrebno je od
akumuliranih sredstava izdvojiti 1,4 miliona, za 2023 godinu ( za 475 +302 novih
penzionera) potrebno je izdvojiti 2,9 miliona KM. Za 2024 godinu ( za 777 starih +808 novih
penzionera) potrebno je izdvojiti cca 6 miliona KM, dok izdvajanja za nove penzionisane od
2025 do 2028 godine zajedno ne premašuju iznos od 1 milion KM, za sve tri godine. Dakle,
od 2025 do 2028 godišnje bi ovaj zakon koštao od 6 do 7 miliona KM. Treba naglasiti da
ovaj zakon poslije 2028 godine ne uvodi u pravo više nikoga, što znači da u svom maksimumu
iznosi do 7 miliona KM godišnje (bez uračunate stope mortaliteta).“
Iz ovakvog obrazloženja se ne može zaključiti da se radi, kako to podnosilac zahtjeva navodi,
o složenom ili obimnom zakonu, koji zadovoljava sve kriterije propisane Pravilima i
postupcima za izradu zakona i drugih propisa Federacije Bosne i Hercegovine. Posebno
naglašavamo da je članom 53 Zakona o službi regulisano iz kojih sredstava se vrši isplata
vojnih penzija.
Navod podnosioca zahtjeva da je prijedlog zakona usvojen suprotno odredbi člana 168. stav
3. Poslovnika, te navod da bi ovakav zakon mnogao narušiti ravnotežu sadašnjeg penzijskog
sistema baziranog na međugeneracijskoj solidarnosti je apsolutno neosnovan i bez posebne
argumentacije niti obrazloženja na koji način bi zakon mogao narušiti ravnotežu sadašnjeg
penzijskog sistema.
Također, podnosilac zahtjeva se poziva na tzv. međugeneracijsku solidarnost, a koja
podrazumijeva da zaposlene osobe moraju dati dio svojih prihoda za plaćanje penzija starijih,

nekadašnjih zaposlenika. Dakle, tu se ne radi o solidarnosti u pravom smislu te riječi, jer nije
dobrovoljno, a ako se takvim činom zadire u pravo drugih zarad međugeneracijske
solidarnosti, pa i uz diskriminaciju drugih je krajnje neozbiljno, a pored svega Podnosilac
zahtjeva je, pored predstavničkog doma Parlamenta i Doma naroda Parlamenta FBiH u
obavezi da svim građanima Federacije Bosne i Hercegovine osigura njihova Ustavom
zagarantovana prava članom II.A.2.a),n) odnosno jednakost svih pred zakonom i osiguranja
socijalne zaštite, jer ako se već reformisao penzijski sistem, on je trebao osigurati bar
približna prava, na bolje da, ali na gore nikako.
U skladu sa prednje navedenim, evidentno je da je podnosilac zahtjeva dostavio apsolutno
neobrazložen zahtjev, koji ne sadrži niti jedno obrazloženje zasnovano na argumentaciji,
izračunima i na koji će to način zakon imati ozbiljne i složene posljedice na finansijsku
stabilnost Federacije Bosne i Hercegovine, pa se samim tim ovakvi navodi mogu smatrati
samo paušalnim ili je podnosilac zahtjeva ostavio Ustavnom sudu Federacije Bosne i
Hercegovine da provodi izračune i da na bazi takvog izračuna donese odluku.
Podnosilac zahtjeva se neosnovano poziva na odredbe člana 172. Poslovnika Predstavničkog
doma iz razloga što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
zakonodavno tijelo Ustavne kategorije, koje svoje nadležnosti crpi iz Poslovnika o radu, pa je
shodno tome ovlašten i nadležan da usvaja i zakone koji se donose po skraćenom postupku u
smislu odredbe člana 172. Poslovnika o radu Predstavničkog doma Parlamenta FbiH.
Potrebno je podsjetiti se da je i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom
osiguranju broj: 02-02-1276/13 usvojen po skraćenoj proceduri, kao i mnogi drugi zakoni.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, po skraćenom postupku
usvojio je prijedlog zakona isključivo u cilju otklanjanja diskriminacije, kategorije pripadnika
Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, odnosno ublažavanja takve diskriminacije, kako bi se
između ostalog izbjegli i troškovi sudskih postupaka, a posebno onih pred Sudom za ljudska
prava koji prema dosadašnjoj sudskoj praksi cijeni koliko je lice doprinijelo u penzijski fond
po osnovu doprinosa u odnosu koliko je dobilo ili će dobiti.
Podnosilac zahtjeva navodi da je Zakon usvojen u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH
dana 24.03.2022.godine po hitnom postupku u tekstu koji je istovjetan tekstu koji je usvojen
po skraćenom postupku u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, te navodi da je od strane
Sekretara Doma naroda Parlamenta FBiH od Vlade Federacije BiH dana 17.03.2022.godine
zatraženo mišljenje o Prijedlogu zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po
Zakonu o službi u OS BiH, odnosno zakona koji se osporava zahtjevom. Dalje navodi da je,
mišljenje Vlade FBiH dostavljeno Domu naroda 24.03.2022.godine (dan kada je usvojen
zakon). Navedenim mišljenjem Vlada FBiH je navedeni prijedlog zakona ocijenila
neprihvatljivim, a kao razlog se navodi da bi isti predstavljao korak unazad u reformi
penzijskog sistema i da narušava rezultate koji su postignuti, te da je Federalno ministarstvo
finansija istaklo da je potrebno dodatno precizirati finansijske pokazatelje i pojasniti na koje
će kategorije Prijedlog zakona imati uticaj.

Potrebno je istaći da je odredbom člana 138. Poslovnika Doma naroda Parlamenta Federacije
BiH propisano slijedeće:
„Dom naroda sa Predstavničkim domom, iz nadležnosti Parlamenta Federacije, donosi
Ustav, zakone, budžet i daje autentično tumačenje zakona.
Dom naroda samostalno donosi poslovnik, deklaracije, rezolucije, preporuke, odluke,
zaključke i druge akte u skladu sa Ustavom Federacije i ovim poslovnikom.
Akte iz st. 1. i 2. ovog člana Dom naroda donosi većinom glasova od ukupnog broja
verifikovanih delegata u Domu naroda, ako Ustavom Federacije i ovim poslovnikom nije
drugačije utvrđeno.
Dom naroda, u pravilu, razmatra akte iz stava 1. ovog člana nakon njihovog razmatranja u
Predstavničkom domu, osim ako Ustavom Federacije i zakonom nije drugačije utvrđeno“.
Iz naprijed navedenih odredbi Poslovnika, kao i činjenice da je osporavani zakon jednoglasno
usvojen od strane Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na sjednici od 30.11.2021.godine,
evidentno je da je Dom naroda Parlamenta FBiH osporavani zakon donio u skladu sa
propisanim procedurama i svojim ovlaštenjima.
Podnosilac zahtjeva se poziva i na mišljenje Vlade Federacije BiH od 24.03.2022.godine, te
je potrebno istaći da je odredbom člana 188. Poslovnika Doma naroda Parlamenta FBiH
propisano slijedeće:
„O prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku odlučuje Dom naroda kao o
prethodnom pitanju na sjednici prije utvrđivanja dnevnog reda.
O prijedlogu se vodi pretres. Dom naroda može odlučiti da podnositelj prijedloga zakona ili
njegov predstavnik na sjednici usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno da se zakon
donese po hitnom postupku.
Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije, Dom naroda će prije odlučivanja
zatražiti od Vlade Federacije mišljenje o ovom prijedlogu.
Iz naprijed navedenog je evidentno da je Dom naroda Parlamenta FBiH, u skladu sa članom
188. stav 3 i odredbom člana 234. Poslovnika, od Vlade FBiH zatražio mišljenje i da je isto
dostavljeno, ali je potrebno napomenuti da nije propisano da je mišljenje Vlade FBiH
obavezujuće za Parlament, a sve iz razloga što bi u suprotnom došlo do narušavanja
demokratskih procedura i načela uređenja odnosa između zakonodavnog i izvršnog organa
vlasti.
Razlozi zbog kojih mišljenje Vlade FBiH nije prihvaćeno su već naprijed ranije navedeni,
odnosno da je Zakon o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u OS
BiH rezultat izostanka inicijative Premijera Federacije, Vlade Federacije i resornog
ministarstva da eliminiraju nejednakost, koja je nastala uvođenjem diferenciranih isplatnih
koeficijenta za istu kategoriju vojnih osiguranika koji su stekli pravo na mirovinu po istom
Zakonu o službi u OS BiH, što je impliciralo negiranje prava na jednakost pred zakonom,
a što je u suprotnosti sa članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a
implicite krši i odredbe člana 2. i 7. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koja
imaju pravnu snagu Ustavnih odredaba, sadržanih u Aneksu Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.

Neosnovano se podnosilac zahtjeva poziva i na odredbe člana 186. Poslovnika Doma naroda i
referiše se da nije bilo potrebe da se zakon donosi u hitnom postupku, a kao razlog navodi da
ovim zakonom nisu uređena nova pitanja i novi odnosi, te da nije postojala neodložna potreba
jer su postojećim zakonskim propisima ta pitanja i odnosi već uređeni i propisani, te
neosnovano navodi da ne bi nastale štetne posljedice po Federaciju BiH da je zakon razmatran
u redovnoj proceduri.
Očigledno je da podnosilac zahtjeva nije u obzir uzeo činjenicu da je potrebno neprekidno
poduzimati određene radnje i aktivnosti, kao i donositi zakonske i podzakonske propise kako
bi postojeća diskriminacija u društvu bila ublažena ili otklonjena, a evidentno je da ona
postoji nakon donošenja novog „reformskog“ Zakona o PIO/MIO, odnosno od
01.03.2018.godine. Potrebno je istaći i činjenicu da je donošenjem osporavanog zakona
urađena prevencija podnošenja tužbi iz razloga diskriminacije, te da je na taj način došlo do
uštede ogromnih sredstava u budžetu FBiH.
Također, pogrešno je mišljenje apelanta da se ovo pitanje odnosi na građane i širu javnost,
radi se o zakonu koji tretira vojne osiguranike, koji imaju svoja sredstva koja im po članu 53.
Zakona o službi moramo omogućiti da ista jednako uživaju.
2. NEPOSTOJANJE PRAVNOG OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Navod iz apelacije da je predloženim tekstom Zakona o vandrednom usklađivanju penzija
ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik
BiH“, broj: 88/05, 53/07, 59/09, 74/10, 42/12, 41/16 i 38/18) (dalje: Zakon o službi)
propisano usklađivanje penzija ostvarenih po Zakonu o službi i Zakonu o prijevremenom
povoljnijem penzionisanju branilaca odbrarmbeno –osobodilačkog rata (Sl.novine FBiH“
broj:41/13 i 90/17) (dalje: Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisnju) u suprotnosti
sa odredbom člana 54. Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine NIJE
OSNOVAN iz sljedećih razloga:
„Član 54. (Rješavanje ostalih pitanja)
Na sva pitanja iz penzijskog osiguranja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjivat će se
odredbe entitetskih zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.“
Prije svega moramo naglasiti Ustavni osnov za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju nalazi se u odredbama člana III.2.e), III.3.(3) i
člana III.4.j) Ustava Federacije BiH, prema kojima su federalna vlast i kantoni nadležni za
oblast socijalne politike. Federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji
se tiču ove nadležnosti, a kantoni su posebno nadležni za provođenje socijalne politike i
uspostavu službi socijalnezaštite.Prema odredbama člana IV. A. 20. (1) d) Ustava Federacije,
Parlament Federacije nadležan je za donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti.
– Profesionalna vojna lica sa prebivalištem u Federaciji BiH pravo na penziju ostvaruju u
skladu sa poglavljem V Zakona o službi. U navedenom poglavlju V Penzijsko i invalidsko

osiguranje vojnih lica od člana 46. do člana 54., regulisana su pitanja definicije vojnog
osiguranika, staža sa uvećanim trajanjem, pravo na sticanje starosne, prijevremene
starosne, invalidske i porodične penzije, izuzeci za sticanje prijevremene i starosne
penzije, penzijski osnov i visina penzije, penzijski staž, osiguranje finasijskih sredstava
te rješavanje ostalih pitanja.
– Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH („Službne novine FBiH“
broj:13/18 i 93/19) (dalje: Zakon o PIO) u članu 11. (osiguranik zaposlenik) u tački c. kao
posebnu kategoriju navodi „c) profesionalna vojna lica zaposlena u Ministarstvu odbrane
BiH i Oružanim snagama BiH, sa prebivalištem na teritoriji Federacije“
Dakle, citiranom odrebom Zakona o PIO od strane Federacije BiH su u potpunosti potvrđene
navedene odredbe Zakona o službi kao lex specialis, za pitanje ostvarivanja prava na
penziju profesionalnih vojnih lica na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine
sa prebivalištem na teritoriji Federacije.
Navedenim članom 54. Zakona o službi, za koji podnosilac zahtjeva smatra da nije u
skladu sa predloženim tekstom Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po
Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, upravo se daje pravni osnov za
regulisanje svih onih pitanja koji nisu eksplicitno navedeni u poglavlju V predmetnog
Zakona za profesionalna vojna lica sa prebivalištem u Federaciji BiH. Iz navedenog
proističe, ne samo pravo, nego i obaveza Federacije BiH da svojim propisima iz oblasti
penzijskog-inavlidskog osiguranja za sva profesionalna vojna lica sa prebivalištem u
Federaciji pobliže reguliše sva ona pitanja koja nisu navedena u Zakonu o službi u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
U skladu sa navedenim jasno je da obaveza usklađivanja visine penzija za profesionalna
vojna lica sa područja Federacije, kao posebne kategorije osiguranika, spada u nadležnost
Federacije BiH. Obzirom da odredbama Zakona o PIO nije riješeno pitanje usklađivanja
visine penzija za profesionalna vojna lica, koja su pravo na penziju ostvarila po Zakonu o
službi, na inicijativu Ministarstva odbrane BiH Predstavnički Dom Parlamenta Federacije
BiH je kao zakonodavni organ u skladu sa svojim ovlastima predložio donošenje Zakona
o vandrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi, a sve u cilju ublažavanja
diskriminacije. Prema mišljenju apelanta nekoliko stotina vojnih osiguranika koji su shodno
odredbama poglavlja V Zakona o službi i Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju
demobilisanih branitelja iskoristili pravo da se penzionišu, to nije zakonito, jer nije to pitanje
rijšeno Zakonom o PIO.
Ove godine vrijednost boda je promijenjena, ta vrijednost nema utjecaja na visinu vojnih
penzija, što je samo još jedan pokazatelj da se ne vodi računa o ovoj populaciji i da je
postojala potreba da se regulira usklađivanje mirovina vojnih osiguranika.

3. KONTRADIKTORNOST NAZIVA ZAKONA I TEKSTA ISTOG
Vojni osiguranici stiču pravo na penziju na osnovu POGLAVLJA V. PENZIJSKO I
INVALIDSKO OSIGURANJE VOJNIH LICA Zakona o službi. Zakonom o službi

propisano je pod kojim uslovima vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju (član 46),
prijevremenu starosnu penziju (član 47) dok članovi 48 i 48a) propisuju izuzetke za sticanje
prijevremene i starosne penzije kao i posebna prava na status i primanja.
Članom 48.a propisana je kategorija vojnih osiguranika koji su bili u činu vojnika, kojima je
profesionalna vojna služba prestala u skladu sa Zakonom o službi u OS BiH i koji „ u skladu
s ovim zakonom ima(ju) pravo na status i primanja po tom osnovu, na način kako su ta prava
entitetskim propisima regulirana za srodne kategorije.“
Članom 50. Zakona o službi u OS BiH propisani su posebni uvjeti za ostvarivanje prava na
penziju, i prema toj odredbi “Vojni osiguranik penziju ostvaruje pod uvjetima utvrđenim
ovim Zakonom, ako ima neprekidno najmanje deset godina staža osiguranja u svojstvu
vojnog osiguranika, i ako ima svojstvo vojnog osiguranika u vrijeme sticanja prava na
penziju.”
Pravo na povoljnije penzionisanje stekli su, vojni osiguranici iz člana 48.a) pod uslovima iz
člana 50. Zakona o službi u OS BiH, a u skladu sa odredbom člana 4. stav (5) Zakona o
prijevremenom povoljnijem penzionisanju.
ZAKON O VANREDNOM USKLAĐIVANJU PENZIJA OSTVARENIH PO ZAKONU O
SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA BOSNE I HERCEGOVINE, ne zadire u prava ostalih
kategorija lica koja su stekla parvo na penziju po ostalim zakonima nego se isključivo odnosi
na kategoriju vojnih osiguranika koji su pravo na penziju stekli po uslovima iz POGLAVLJA
V Zakona o službi u OS BiH, stoga u odnosu na sam naziv zakona i teksta istog evidentno je
da su i lica iz člana 48.a) Zakona o službi u OS BiH, vojni osiguranici koji su iz profesionalne
vojne službe u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ostvarili pravo na penziju po
uslovima iz Zakona o službi u OS BiH i Zakona o prijevemenom povoljnijem penzionisanju
branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Osim navedenih vojnih osiguranika iz člana 48.a), pravo na starosnu penziju po članu 46.
Zakona o službi u OS BiH i pravo na prijevremenu starosnu penziju po članu 47. Zakona o
službi u OS BiH, imaju vojni osiguranici, rezidenti Federacije BiH i pravo ostvaruju po
Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH.
Potrebno je napomenuti da je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, u
članu 11. tačka c) kao poseban status vojnih osiguranika zaposlenika, definisao kao:
“profesionalna vojna lica zaposlena u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH, sa
prebivalištem na teritoriji Federacije”. Ovaj status lica stiču shodno odredbama POGLAVLJA
V Zakona o službi u OS BiH i to od 01.01.2006 godine, odnosno početka stupanja na snagu
ovoga zakona. To što među vojnim osiguranicima ima lica iz kategorije boračke populacije to
ne znači da svi iz boračke populacije imaju status vojnog osiguranika po POGLAVLJU V
Zakona o službi u OS BiH i da će se na iste primjenjivati usvojeni Zakon o vanrednom
usklađivanju.
Evidentno je da Podnosilac zahtjeva nastoji djelimičnim citiranjem pojedinih odredbi zakona,
predstaviti potpuno drugačiju sliku u odnosu ako bi se zakoni predstavili u cijelini i
potpunosti. Tekst predloženog zakona normativno-pravno odgovara nazivu predloženog
zakona i u potpunosti odgovara svojoj svrsi i cilju – eliminacije nejednakosti i pravne

nesigurnosti za istu kategoriju vojnih osiguranika koji su ovaj status stekli po POGLAVLJU
V Zakona o službi u OS BiH.
Tačno je da se trenutno na istu kategoriju vojnih osiguranika iz POGLAVLJA V Zakona o
službi u OS BiH , primjenjuju tri propisa Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, Zakon o
penzijsko-invalidskom osiguranju Federacije BiH i Zakon o prijevremenom povoljnijem
penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodiladkog rata, i da se zbog potrebe ujednačavanja
penzija u isplatama nastoji eliminisati diskriminacija i barem djelimično izvršiti usklađivanje
ili ujednačavanje, a ne kako to Podnosilac navodi Zakonom o vanrednom usklađivanju stvoriti
pravnu nesigunost.
U jednom dijelu se slažemo s apelantom, i to da je zakon trebao glasiti zakon o
vanrednom izjednačavanju, ali u tom slučaju bi i ovoj populaciji od 2304 vojna
osiguranika trebali odrediti isplatni koeficijnet 1,816 a ne 1,29. To je i razlog zašto
usklađivanje a ne izjednačavanje. Zašto vanredno, zato što redovnim putem prema
članu 79. diskriminirana grupa nebi dostigla sadašnju visinu mirovine penzionisanih do
2018 godine, ni za narednih 30 godina.
4. NADLEŽNOST ZA VANREDNO USKLAĐIVANJE PENZIJA
U obrazloženju Prijedloga Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o
službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, a koji je Predstavnički dom Parlamenta
Federacije Bosne i Herecegovine, usvojio na 27. redovnoj sjednici održanoj 30.11.2021.
godine, a Dom naroda Parlamenta Federacije isti usvojio u istovjetnom tekstu na sjednici
24.03.2022.godine, u tačci I „Ustavni osnov“ su jasno navedene ustavne odredbe na osnovu
koji se donosi predmetni zakon. Predmetni ustavni osnovi nisu niti u jednoj tačci pobijeni
od strane Premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Dakle,
sam tekst Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, se kretao u okviru nadležnosti koji ima Parlament u
obavljanju svoje zakonodavne uloge a kako ju je definisao Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine, a što očigledno ni Premijer Federacije Bosne i Hercegovine ni ne pobija.
Podnosilac zahtjeva samo problematizuje kvalitet zakonskog rješenja, a sam ne postavlja
pitanje ustavnog osnova za donošenje takvog zakonskog rješenja.
Predsjedavajući Predstavničkog doma i Doma naroda, sa svojim zamjenicima i zastupnicima
kontinuirano vode računa kroz Poslovnike da se vrši poštivanje Ustava FBiH. Na predmetnim
sjednicama u potpunosti su primjenjivane odredbe Poslovnika o radu domova i svi prisutni
poslanici iz svih stranaka/partija koje participiraju u radu Predstavničkog doma su
jednoglasno usvojili predmetni Zakon, dok je samo jedan delegat u Domu naroda bio
suzdržan prilikom usvajanja zakona.
Naglašavamo da je Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kao i
Poslovnikom Doma naroda Parlamenta Federacije BiH definisano da autentično tumačenje
zakona ili drugog akta donosi Predstavnički dom i Doma naroda, a ne Premijer odnosno
Vlada Federacije, posebno iz razloga što u konkretnom slučaju Premijer odnosno Vlada
Federacije nisu predlagači predmetnog Zakona niti donosioci Poslovnika domova Parlamenta

Federacije. Cijeneći činjenicu, a kako je već navedeno, da su svi prisutni poslanici
jednoglasno, osim jednog uzdržanog glasali za navedeni Zakon i da su Predsjedavajući
domova posvetili pažnju o dosljednom poštivanju Poslovnika, smatramo da su Poslovnici u
potpunosti ispoštovani na način kako su odredbe Poslovnika i propisane.
Neosnovano se podnosilac zahtjeva poziva na odredbe člana 80. Zakona o PIO/MIO koji
propisuje da Vlada FBiH može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje penzija, a sve iz
razloga što je evidentno da Vlada FBiH čini sve da zadrži postojeće stanje koje dovodi do
diskriminacije određene kategorije.
Pored navedenog, u prilog opravdanosti donošenju osporavanog zakona ide i činjenica da se,
iz Zahtjeva za ocjenu ustavnosti vidi da Premijer Federacije Bosne i Hercegovine zanemaruje
nekoliko pravnih postulata koji su korišteni u pripremi i predlaganju predmetnog Zakona.
Jedan od pravnih postulata je lex posterior derogat legi priori (zadnji doneseni zakon ukida
onaj prijašnji) i lex specialis derogat legi generali (posebni zakon ukida opći). Navedena dva
pravna postulata su korištena u pripremi i predlaganju navedenog Zakona, te u tom smislu
pozivanje Premijera Vlade FBiH na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene
novine Federacije BiH“, broj: 13/18) nemaju nikakvog uticaja. Zakonodavac ima ustavno
pravo, a koje Premijer nije pobio u Zahtjevu za ocjenu ustavnosti, za uređenje na
drugačiji način, kroz posebne zakone odnose u društvu a koji će odstupati od općeg
pravila koji postoji u ovoj materiji, a to pravo je i sam Premijer FBiH defacto priznao
navodeći niz zakona koji na drugačiji način regulišu materiju penzionisanja, obračuna penzije
isl. u Federaciji Bosne i Hercegovine i to: Zakon o PIO, Zakon o službi u OS BiH, Zakon o
prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata i Zakon
o pravima branilaca i članova njihovih porodica.
Usvajanje Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine se kreće u okviru ustavnih nadležnosti koje ima
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, i usvajanjem ovog Zakona zakonodavac nastoji
jednu oblast urediti na drugačiji način od općeg uređenja predmetne oblasti, a što je svakako
njegova nadležnost, te kroz ovaj Zakon iskoristiti mogućnost koja je data članom 54. Zakona
o službi u OS BiH i dopuniti odredbe koje regulišu pitanje penzija za profesionalna vojna lica.
Pozivanje Premijera Federacije na odredbe Zakona o PIO kao mjerodavne odredbe je
irelevantno, jer i jedan i drugi dokument su zakoni (Zakon o PIO i Zakon o vanrednom
usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i
Hercegovine) i imaju istu pravnu snagu shodno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine,
te kao takvi niti jedan nema supremaciju u odnosu na drugi.
Da je Vlada Federacije nakon zaključaka sastanka u Mostaru, sa predstavnicima Ministarstva
odbrane i NATO štaba, ispoštovala odredbu iz člana 80. Zakona o PIO, riješili bi
nejednakosti u isplati vojnih mirovina. Međutim, nakon nedjelovanja Vlade, Parlament je
iskoristio svoje ustavno pravo i obavezu.

U skladu sa prethodno iznesenim, zaključujemo da se rad domova Parlamenta FBiH kretao u
okviru Poslovnika, da je Zakon o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o
službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine donesen

2. NEPOSTOJANJE PRAVNOG OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Navod iz apelacije da je predloženim tekstom Zakona o vandrednom usklađivanju penzija
ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik
BiH“, broj: 88/05, 53/07, 59/09, 74/10, 42/12, 41/16 i 38/18) (dalje: Zakon o službi)
propisano usklađivanje penzija ostvarenih po Zakonu o službi i Zakonu o prijevremenom
povoljnijem penzionisanju branilaca odbrarmbeno –osobodilačkog rata (Sl.novine FBiH“
broj:41/13 i 90/17) (dalje: Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisnju) u suprotnosti
sa odredbom člana 54. Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine NIJE
OSNOVAN iz sljedećih razloga:
„Član 54. (Rješavanje ostalih pitanja)
Na sva pitanja iz penzijskog osiguranja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjivat će se
odredbe entitetskih zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.“
Prije svega moramo naglasiti Ustavni osnov za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju nalazi se u odredbama člana III.2.e), III.3.(3) i
člana III.4.j) Ustava Federacije BiH, prema kojima su federalna vlast i kantoni nadležni za
oblast socijalne politike. Federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji
se tiču ove nadležnosti, a kantoni su posebno nadležni za provođenje socijalne politike i
uspostavu službi socijalnezaštite.Prema odredbama člana IV. A. 20. (1) d) Ustava Federacije,
Parlament Federacije nadležan je za donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti.
– Profesionalna vojna lica sa prebivalištem u Federaciji BiH pravo na penziju ostvaruju u
skladu sa poglavljem V Zakona o službi. U navedenom poglavlju V Penzijsko i invalidsko

osiguranje vojnih lica od člana 46. do člana 54., regulisana su pitanja definicije vojnog
osiguranika, staža sa uvećanim trajanjem, pravo na sticanje starosne, prijevremene
starosne, invalidske i porodične penzije, izuzeci za sticanje prijevremene i starosne
penzije, penzijski osnov i visina penzije, penzijski staž, osiguranje finasijskih sredstava
te rješavanje ostalih pitanja.
– Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH („Službne novine FBiH“
broj:13/18 i 93/19) (dalje: Zakon o PIO) u članu 11. (osiguranik zaposlenik) u tački c. kao
posebnu kategoriju navodi „c) profesionalna vojna lica zaposlena u Ministarstvu odbrane
BiH i Oružanim snagama BiH, sa prebivalištem na teritoriji Federacije“
Dakle, citiranom odrebom Zakona o PIO od strane Federacije BiH su u potpunosti potvrđene
navedene odredbe Zakona o službi kao lex specialis, za pitanje ostvarivanja prava na
penziju profesionalnih vojnih lica na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine
sa prebivalištem na teritoriji Federacije.
Navedenim članom 54. Zakona o službi, za koji podnosilac zahtjeva smatra da nije u
skladu sa predloženim tekstom Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po
Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, upravo se daje pravni osnov za
regulisanje svih onih pitanja koji nisu eksplicitno navedeni u poglavlju V predmetnog
Zakona za profesionalna vojna lica sa prebivalištem u Federaciji BiH. Iz navedenog
proističe, ne samo pravo, nego i obaveza Federacije BiH da svojim propisima iz oblasti
penzijskog-inavlidskog osiguranja za sva profesionalna vojna lica sa prebivalištem u
Federaciji pobliže reguliše sva ona pitanja koja nisu navedena u Zakonu o službi u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
U skladu sa navedenim jasno je da obaveza usklađivanja visine penzija za profesionalna
vojna lica sa područja Federacije, kao posebne kategorije osiguranika, spada u nadležnost
Federacije BiH. Obzirom da odredbama Zakona o PIO nije riješeno pitanje usklađivanja
visine penzija za profesionalna vojna lica, koja su pravo na penziju ostvarila po Zakonu o
službi, na inicijativu Ministarstva odbrane BiH Predstavnički Dom Parlamenta Federacije
BiH je kao zakonodavni organ u skladu sa svojim ovlastima predložio donošenje Zakona
o vandrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi, a sve u cilju ublažavanja
diskriminacije. Prema mišljenju apelanta nekoliko stotina vojnih osiguranika koji su shodno
odredbama poglavlja V Zakona o službi i Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju
demobilisanih branitelja iskoristili pravo da se penzionišu, to nije zakonito, jer nije to pitanje
rijšeno Zakonom o PIO.
Ove godine vrijednost boda je promijenjena, ta vrijednost nema utjecaja na visinu vojnih
penzija, što je samo još jedan pokazatelj da se ne vodi računa o ovoj populaciji i da je
postojala potreba da se regulira usklađivanje mirovina vojnih osiguranika.

3. KONTRADIKTORNOST NAZIVA ZAKONA I TEKSTA ISTOG
Vojni osiguranici stiču pravo na penziju na osnovu POGLAVLJA V. PENZIJSKO I
INVALIDSKO OSIGURANJE VOJNIH LICA Zakona o službi. Zakonom o službi

propisano je pod kojim uslovima vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju (član 46),
prijevremenu starosnu penziju (član 47) dok članovi 48 i 48a) propisuju izuzetke za sticanje
prijevremene i starosne penzije kao i posebna prava na status i primanja.
Članom 48.a propisana je kategorija vojnih osiguranika koji su bili u činu vojnika, kojima je
profesionalna vojna služba prestala u skladu sa Zakonom o službi u OS BiH i koji „ u skladu
s ovim zakonom ima(ju) pravo na status i primanja po tom osnovu, na način kako su ta prava
entitetskim propisima regulirana za srodne kategorije.“
Članom 50. Zakona o službi u OS BiH propisani su posebni uvjeti za ostvarivanje prava na
penziju, i prema toj odredbi “Vojni osiguranik penziju ostvaruje pod uvjetima utvrđenim
ovim Zakonom, ako ima neprekidno najmanje deset godina staža osiguranja u svojstvu
vojnog osiguranika, i ako ima svojstvo vojnog osiguranika u vrijeme sticanja prava na
penziju.”
Pravo na povoljnije penzionisanje stekli su, vojni osiguranici iz člana 48.a) pod uslovima iz
člana 50. Zakona o službi u OS BiH, a u skladu sa odredbom člana 4. stav (5) Zakona o
prijevremenom povoljnijem penzionisanju.
ZAKON O VANREDNOM USKLAĐIVANJU PENZIJA OSTVARENIH PO ZAKONU O
SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA BOSNE I HERCEGOVINE, ne zadire u prava ostalih
kategorija lica koja su stekla parvo na penziju po ostalim zakonima nego se isključivo odnosi
na kategoriju vojnih osiguranika koji su pravo na penziju stekli po uslovima iz POGLAVLJA
V Zakona o službi u OS BiH, stoga u odnosu na sam naziv zakona i teksta istog evidentno je
da su i lica iz člana 48.a) Zakona o službi u OS BiH, vojni osiguranici koji su iz profesionalne
vojne službe u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ostvarili pravo na penziju po
uslovima iz Zakona o službi u OS BiH i Zakona o prijevemenom povoljnijem penzionisanju
branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Osim navedenih vojnih osiguranika iz člana 48.a), pravo na starosnu penziju po članu 46.
Zakona o službi u OS BiH i pravo na prijevremenu starosnu penziju po članu 47. Zakona o
službi u OS BiH, imaju vojni osiguranici, rezidenti Federacije BiH i pravo ostvaruju po
Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH.
Potrebno je napomenuti da je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, u
članu 11. tačka c) kao poseban status vojnih osiguranika zaposlenika, definisao kao:
“profesionalna vojna lica zaposlena u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH, sa
prebivalištem na teritoriji Federacije”. Ovaj status lica stiču shodno odredbama POGLAVLJA
V Zakona o službi u OS BiH i to od 01.01.2006 godine, odnosno početka stupanja na snagu
ovoga zakona. To što među vojnim osiguranicima ima lica iz kategorije boračke populacije to
ne znači da svi iz boračke populacije imaju status vojnog osiguranika po POGLAVLJU V
Zakona o službi u OS BiH i da će se na iste primjenjivati usvojeni Zakon o vanrednom
usklađivanju.
Evidentno je da Podnosilac zahtjeva nastoji djelimičnim citiranjem pojedinih odredbi zakona,
predstaviti potpuno drugačiju sliku u odnosu ako bi se zakoni predstavili u cijelini i
potpunosti. Tekst predloženog zakona normativno-pravno odgovara nazivu predloženog
zakona i u potpunosti odgovara svojoj svrsi i cilju – eliminacije nejednakosti i pravne

nesigurnosti za istu kategoriju vojnih osiguranika koji su ovaj status stekli po POGLAVLJU
V Zakona o službi u OS BiH.
Tačno je da se trenutno na istu kategoriju vojnih osiguranika iz POGLAVLJA V Zakona o
službi u OS BiH , primjenjuju tri propisa Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, Zakon o
penzijsko-invalidskom osiguranju Federacije BiH i Zakon o prijevremenom povoljnijem
penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodiladkog rata, i da se zbog potrebe ujednačavanja
penzija u isplatama nastoji eliminisati diskriminacija i barem djelimično izvršiti usklađivanje
ili ujednačavanje, a ne kako to Podnosilac navodi Zakonom o vanrednom usklađivanju stvoriti
pravnu nesigunost.
U jednom dijelu se slažemo s apelantom, i to da je zakon trebao glasiti zakon o
vanrednom izjednačavanju, ali u tom slučaju bi i ovoj populaciji od 2304 vojna
osiguranika trebali odrediti isplatni koeficijnet 1,816 a ne 1,29. To je i razlog zašto
usklađivanje a ne izjednačavanje. Zašto vanredno, zato što redovnim putem prema
članu 79. diskriminirana grupa nebi dostigla sadašnju visinu mirovine penzionisanih do
2018 godine, ni za narednih 30 godina.
4. NADLEŽNOST ZA VANREDNO USKLAĐIVANJE PENZIJA
U obrazloženju Prijedloga Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o
službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, a koji je Predstavnički dom Parlamenta
Federacije Bosne i Herecegovine, usvojio na 27. redovnoj sjednici održanoj 30.11.2021.
godine, a Dom naroda Parlamenta Federacije isti usvojio u istovjetnom tekstu na sjednici
24.03.2022.godine, u tačci I „Ustavni osnov“ su jasno navedene ustavne odredbe na osnovu
koji se donosi predmetni zakon. Predmetni ustavni osnovi nisu niti u jednoj tačci pobijeni
od strane Premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Dakle,
sam tekst Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, se kretao u okviru nadležnosti koji ima Parlament u
obavljanju svoje zakonodavne uloge a kako ju je definisao Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine, a što očigledno ni Premijer Federacije Bosne i Hercegovine ni ne pobija.
Podnosilac zahtjeva samo problematizuje kvalitet zakonskog rješenja, a sam ne postavlja
pitanje ustavnog osnova za donošenje takvog zakonskog rješenja.
Predsjedavajući Predstavničkog doma i Doma naroda, sa svojim zamjenicima i zastupnicima
kontinuirano vode računa kroz Poslovnike da se vrši poštivanje Ustava FBiH. Na predmetnim
sjednicama u potpunosti su primjenjivane odredbe Poslovnika o radu domova i svi prisutni
poslanici iz svih stranaka/partija koje participiraju u radu Predstavničkog doma su
jednoglasno usvojili predmetni Zakon, dok je samo jedan delegat u Domu naroda bio
suzdržan prilikom usvajanja zakona.
Naglašavamo da je Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kao i
Poslovnikom Doma naroda Parlamenta Federacije BiH definisano da autentično tumačenje
zakona ili drugog akta donosi Predstavnički dom i Doma naroda, a ne Premijer odnosno
Vlada Federacije, posebno iz razloga što u konkretnom slučaju Premijer odnosno Vlada
Federacije nisu predlagači predmetnog Zakona niti donosioci Poslovnika domova Parlamenta

Federacije. Cijeneći činjenicu, a kako je već navedeno, da su svi prisutni poslanici
jednoglasno, osim jednog uzdržanog glasali za navedeni Zakon i da su Predsjedavajući
domova posvetili pažnju o dosljednom poštivanju Poslovnika, smatramo da su Poslovnici u
potpunosti ispoštovani na način kako su odredbe Poslovnika i propisane.
Neosnovano se podnosilac zahtjeva poziva na odredbe člana 80. Zakona o PIO/MIO koji
propisuje da Vlada FBiH može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje penzija, a sve iz
razloga što je evidentno da Vlada FBiH čini sve da zadrži postojeće stanje koje dovodi do
diskriminacije određene kategorije.
Pored navedenog, u prilog opravdanosti donošenju osporavanog zakona ide i činjenica da se,
iz Zahtjeva za ocjenu ustavnosti vidi da Premijer Federacije Bosne i Hercegovine zanemaruje
nekoliko pravnih postulata koji su korišteni u pripremi i predlaganju predmetnog Zakona.
Jedan od pravnih postulata je lex posterior derogat legi priori (zadnji doneseni zakon ukida
onaj prijašnji) i lex specialis derogat legi generali (posebni zakon ukida opći). Navedena dva
pravna postulata su korištena u pripremi i predlaganju navedenog Zakona, te u tom smislu
pozivanje Premijera Vlade FBiH na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene
novine Federacije BiH“, broj: 13/18) nemaju nikakvog uticaja. Zakonodavac ima ustavno
pravo, a koje Premijer nije pobio u Zahtjevu za ocjenu ustavnosti, za uređenje na
drugačiji način, kroz posebne zakone odnose u društvu a koji će odstupati od općeg
pravila koji postoji u ovoj materiji, a to pravo je i sam Premijer FBiH defacto priznao
navodeći niz zakona koji na drugačiji način regulišu materiju penzionisanja, obračuna penzije
isl. u Federaciji Bosne i Hercegovine i to: Zakon o PIO, Zakon o službi u OS BiH, Zakon o
prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata i Zakon
o pravima branilaca i članova njihovih porodica.
Usvajanje Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine se kreće u okviru ustavnih nadležnosti koje ima
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, i usvajanjem ovog Zakona zakonodavac nastoji
jednu oblast urediti na drugačiji način od općeg uređenja predmetne oblasti, a što je svakako
njegova nadležnost, te kroz ovaj Zakon iskoristiti mogućnost koja je data članom 54. Zakona
o službi u OS BiH i dopuniti odredbe koje regulišu pitanje penzija za profesionalna vojna lica.
Pozivanje Premijera Federacije na odredbe Zakona o PIO kao mjerodavne odredbe je
irelevantno, jer i jedan i drugi dokument su zakoni (Zakon o PIO i Zakon o vanrednom
usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i
Hercegovine) i imaju istu pravnu snagu shodno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine,
te kao takvi niti jedan nema supremaciju u odnosu na drugi.
Da je Vlada Federacije nakon zaključaka sastanka u Mostaru, sa predstavnicima Ministarstva
odbrane i NATO štaba, ispoštovala odredbu iz člana 80. Zakona o PIO, riješili bi
nejednakosti u isplati vojnih mirovina. Međutim, nakon nedjelovanja Vlade, Parlament je
iskoristio svoje ustavno pravo i obavezu.

U skladu sa prethodno iznesenim, zaključujemo da se rad domova Parlamenta FBiH kretao u
okviru Poslovnika, da je Zakon o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o
službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine donesen u okviru ustavnih nadležnosti
Parlamenta FBiH, i shodno tome Zahtjev za ocjenu ustavnosti se ima odbiti kao neosnovan.

5. ISPLATNI KOEFICIJENT ZA ISPLATU PENZIJA
U Zahtjevu za ocjenu ustavnosti, podnosilac zahtjeva pogrešno izvodi konstataciju a tako i
pogrešan zaključak da za razliku od „starog“… “novim” Zakonom o penzijsko i invalidskom
osiguranju, koji je na pravnoj snazi počev od 01.03.2018. godine, nije propisana isplata
penzija putem ISPLATNOG KOEFICIJENTA iz kojeg razloga je odredba člana 3. stav (4)
Prijedloga zakona neprovodiva”.
Kao razlog neprovodivosti zakona, podnositelj Zahtjeva za ocjenu ustavnosti navodi da u
novom Zakonu nije propisana isplata penzija putem ISPLATNOG KOEFICIJENTA.
Međutim, pogrešna je konstatacija da se radi o “isplati penzija putem isplatnog koeficijenta”
u zakonu je navedeno:“… zakonski iznos penzije se uvećava u visini isplatnog koeficijenta
1,29 …” Dakle glagoli “isplati(ti)” i “uvećava” izriču potpuno dvije različite radnje, te je
potrebno predloženu normu sagledati u kontekstu cijeline, u njenom punom značenju.
Etimološki sama riječ koeficijent, je sastavljena od latinskog prefiksa cum , što znači ‘s’, i
efficients, što je izvedeno od glagola efficere, a u prijevodu znači ‘učiniti’, ‘djelovati’. U
svakodnevnoj upotrebi riječ koeficijent najčešće se koristi kada se radi o broju ili konstanti
kojim se množi varijabla, funkcija ili izraz. Na primjer, u matematici, koeficijent je
multiplikativni faktor, odnosno, konstantni broj slijeva od varijable ili nepoznanice i množi
ga. Predlagač propisa je mogao napisati umjesto riječi “zakonski iznos penzije se uvećava u
visini isplatnog koeficijenta 1,29” riječima “zakonski iznos penzije se uvećava u visini
multiplikativnog faktora 1,29”
Poštujući odredbe Pravila i postupaka za izradu zakona i drugih propisa Federacije Bosne i
Hercegovine, konkretno odredbi člana 36. prema kojem “Upotreba terminologije u cijelom
tekstu propisa mora biti dosljedna, kao i u odnosu na propise koji su na snazi.” a da je u
propisima Federacije BiH, termin “KOEFICIJENT” kao i osporavani termin “ISPLATNI
KOEFICIJENT” zastupljen, te da je i u samom obrazloženju osporavanog zakona radi lakše
komparacije s drugim uporednim kategorijama koji imaju po zakonu određene isplatne
koeficijente korišten termin “isplatni koeficijent”, te ne postoji niti jedan valjan razlog
osporavanja ovog termina.
Primjera radi, u Zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i
Hercegovine u članu 2. tačka 7). Definisano je da „koeficijent“ predstavlja brojčanu
vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje su
razvrstane u platne razrede organa državne službe i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće;

Nadalje, u članu 3 stav (3) Zakona o plaćama i nakandama u organima vlasti Federacije
Bosne i Hercegovine, propisana je specifična formulacija:
3) Fiskalna odgovornost: u skladu sa ovim naĉelom, vodeći raĉuna o nesmetanom
funkcionisanju organa vlasti Federacije, Vlada Federacije će za korisnike budžeta koje tretira
ovaj zakon utvrditi jedinstveni isplatni koeficijent za obraĉun plaće u određenom postotku za
fiskalnu godinu ukoliko to zahtijeva održavanje makroekonomske stabilnosti u skladu sa
Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U konkretnom zakonu, koji podnosilac zahtjeva pokušava osporiti, riječ KOEFICIJENTA
djeluje kao pridjev uz glagola ISPLATNOG te ga tako ujedno i opisuje, ali se puni smisao i
specifikacija dobiva tek kada se posmatra zajdno sa konkretnim brojem 1,29 i glagolom
“uvećava” čime kao cjelina pridonosi postizanju određenog efekta i cilja same norme.
U Prijedlogu zakona umjesto broja 1,29, analogno propisanoj odredbi iz Zakona o plaćama i
naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, umjesto riječi: “zakonski iznos
penzije se uvećava u visini isplatnog koeficijenta 1,29” mogla se koristiti i formulacija:
“zakonski iznos penzije se uvećava u visini isplatnog koeficijenta od 29%”. Izračunom se
dobija isti rezultat, bez obzira da li uvećavali neki iznos isplatnim koeficijentom 1,29 ili
isplatnim koeficijentom od 29%. Razlog zašto je normirano decimalnim brojem a ne
postotkom, jeste činjenica što su visine penzija u isplati za sva profesionalna vojna lica koji
ostvaruju penziju po poglavlju V Zakona o službi, od dana njegove primjene
01.01.2006.godine, propisana isplatnim koefcijentom u decimalnom broju ( jednima iznos
1,816, drugima 1,485 a trećima nije propisan do ovoga zakona, pa je bilo logično i njega
propisati u decimalnom broju)
Međutim, da je način uvećanja zakonskog iznosa penzija putem isplatnog koeficijenta u
procentima, (prethodno elaborirano da bez obzira da li se determinira procentni ili
decimalni isplatni koeficijent u krajnjem rezultatu dobiva se isti iznos, što notorno upućuje da
je to isto) primjenjiv i provodiv u samom Zakonu o penzijsko i invalidskom osiguranju
(Službene novine Federacije BiH, broj: 13/18), najbolje svjedoči član 140. prema kojem
“osobama koji su penzionisani do 31. jula 1998. godine penzije po rješenju se povećavaju za
10%, dok se korisnicima koji su penzionisani do 31. decembra 2007. godine povećavaju za
5%, što, uz isplatni koeficijent 1,816, čini iznos penzije sa kojim „ulazi“ u novi Zakon.”
Naprijed navedeno se može provjeriti pristupom na link:

(http://www.fzmiopio.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=408%3Ausvojen-
novi-zakon-o-pio-&catid=35&Itemid=64&lang=ba pristupljeno 21.12.2021. godine)

Kao što je već obrazloženo smatramo da je pogrešno nastojanje da se u Zahtjevu za ocjenu
ustavnosti, koeficijent za uvećanje penzije tretira ili podvede pod “Sistem isplate penzija
putem koeficijenta” koji je bio temelj Zakona iz 1998 godine, kojim uspostavlja osnovicu
koja se koristi za obračunavanje penzije. Pri čemu se penzijska osnova definira kao prosjek
plaća koje su valorizirane tokom najboljih 15 (a kasnije 40 godina) kontinuirano ostvarenog
staža osiguranja, pa je u tu svrhu od 1996. godine uspostavljena tabela koeficijenata za
valorizaciju. Od 2000 godine, uvedena je indeksacija penzija koja ovisi od sredstava koja su
na raspolaganju za isplatu. Ključna varijabla ovakvog metoda indeksacije je takozvani

isplatni koeficijent. U tu svrhu, osnovna penzija se izračunava prvo za svakog penzionera. Za
penzionere koji su se penzionisali prije 1. januara 2002.godine, osnovna penzija je jednaka
inicijalnoj penziji koja je usklađena sa cijenama iz 2002 godine. S tim ciljem, koeficijent
valorizacije je fiksan i iznosi 1.00 od 2000.godine na ovamo, tako da su plaće zarađene nakon
2000.godine uzete u nominalnim vrijednostima. Dalji pregled koeficijenta isplate, bio je
prema sledećoj tabeli:

https://www.fzmiopio.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=90&Itemid=100
&lang=hr
Dokaz: članovi 35, 36, 45, 46, 78 i 144. Zakon o penzijskom/mirovinskom i invalidskom
osiguranju FBiH (29/98)
Prema Strategiji reforme penzijskog sistema u federaciji BiH iz 2013 godine, “Usklađivanje
penzija koeficijentom koji se izračunava na osnovu prihoda od doprinosa održava penzijski
sistem u finansijskoj ravnoteži ali ne ispunjava njegove socijalne ciljeve. U uvjetima starenja
stanovništva i pogoršavanja demografskih karakteristika penzijskog sistema primjena
koeficijenta vodit će eroziji i početnih penzija i onih u isplati. Zato penzijska reforma u FBIH

predviđa napuštanje sistema koeficijenta i uvođenje redovnog i transparentnog usklađivanja
penzija. Danas prevladavajući model usklađivanja penzija u svijetu je onaj s troškovima
života, pri čemu realna penzija trajno ostaje na istoj razini. Ukoliko finansijske okolnosti
omoguće, usklađivanje može biti i izdašnije.”
Tačno je, da je prema Strategiji reforme penzijskog sistema u federaciji BiH iz 2013 godine,
intencija bila da se primjena sistema koeficijenta napusti i uvode redovno i transparentno
usklađivanja penzija, međutim u konkretnom kontekstu radi se o posebnim zakonom
uređenom vanrednom usklađivanju radi ujednačavanja visine isplate penzija za istu kategoriju
lica, koji se penzionišu po istom Zakonu o službi, kojim je regulisana visina penzija, a zbog
primjene propisa Federacije BiH je nastupila nejednakost u iznosu od 81,6% ili 1,816
izraženo po koeficijentu.

U pogledu isplatnog koeficijenta, nejasno je kako su za izvršnu vlast provodive odrebe iz
člana 140 stavovi (1). (2) i (3) Zakona o PIO. Imamo identične odredbe i identičan način
uvećanja, samo što je u jednom zakonu uvećanje u procentima (5 ili 10%) i koeficijentno
(1,816) , a u drugom samo koefcijentno (1,29). Nadalje, i u Zakonu o prijevremenom
povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata (“Službene novine
Federacije BiH”, broj 41/13 i 09/17 ) u članu 10 stav (3) tačka c) propisana je koeficijentna
isplata i to na način da se „Od 01.01.2020. godine penzija će se isplaćivati po isplatnom
koeficijentu 1,485.” Možda je ova odredba posebno provodiljiva iz razloga što je u ovom
zakonu članu 16 stav (5) propisana i obaveza da „Federalni zavod za penzijsko i invalidsko
osiguranje je obavezan vršiti mjesečni obračun sredstava za svakog korisnika prava na
penziju ….“
Stoga, ostaje nejasno da li su isplatni koeficijenti provodivi ili neprovodivi u propisima koje je
usvojio Parlament Federacije, da li postoji ili ne postoji isplatni koeficijent u penzionom
sistemu Federacije ili je neprovodiv samo u jednom slučaju kod primjene Zakona o
vanrednom usklađivanju penzija pripadnika OS BiH.

6. RETROAKTIVNO DJELOVANJE ZAKONA
Navod iz zahtjeva da je, odredbom člana 3. stav (4) zakona propisano da je korisnicima prava
iz PIO kojima je priznat poseban staž iz člana 36. stav (1) Zakona o penzijskom invalidskom
osiuguranju, a koji su pravo ostvarili od 01.03.2018.godine zakonski osnov penzije se
uvećava u visini isplatnog koeficijenta utvrđenog u članu 2. stav (3) tačka c) Zakona o

izmjenama Zakona o prijevremnom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-
oslobodilačkog rata i dalje će se usklađivati po odredbama PIO, te predstavlja indirektno

retroaktivno važenje usvojenog zakona i da je primjena istog suprotna principu vremenskog
važenja odnosno pravnog akta koji se primjenjuje od dana stupanja na snagu NIJE
OSNOVAN iz sljedećih razloga:

Radi se o potpuno proizvoljnom i neutemeljenom tumačenju teksta pravne norme koji

Radi se o potpuno proizvoljnom i neutemeljenom tumačenju teksta pravne norme koji ničim
nije opravdan, nego se apelant poziva na „indirektno retroaktivno važenje norme“. Naime,
osnovno tumačenje svake pravne norme je jezičko na osnovu kojeg se norma tumači upravo
onako kako je izražena jezikom na kojem je napisana a ne da ima neko „skriveno značenje“
značenje „između redova“ i sl. Podnosilac zahtjeva je u želji da diskredituje tekst zakona na
svaki način, bez osnova naveo retroaktivno dejstvo zakona mada ono u tekstu nije navedeno,
jer nije ni predviđena retroaktivna primjena predmetnog zakona na način kako podnosilac
zahtjeva navodi.
Podsjećanja radi retroaktivna primjena propisa je izuzetak od ustavnog pravila zabrane
retroaktivne primjene propisa koja je generalno pravilo. Da bi jedan propis imao retroaktivno
dejstvo on prije svega mora biti decidno, potpuno jasno i nedvosmisleno naveden u tekstu
zakona što u tekstu Zakona o vandrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi
u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine nije slučaj.
U potpunosti svjesni činjenice da praksa Evropskog suda na princip retroaktivne primjene
zakonskih rješenja gleda na način da razlikuje tzv. “svršenu/konačnu pravnu situaciju“ ili
pravnu situaciju koja je još uvijek u toku rješavanja. Ako se predmetni propis odnosi na
konačne pravne situacije, tada se može govoriti o retroaktivnosti. No, ako se propis odnosi na
pravne situacije koje su u toku i primjenjuju se na već zatečene odnose koji se nastavljaju i u
budućnosti, retroaktivnosti nema.
U konkretnom slučaju, da se nije naveo datum od kada je nastupila nejednakost u isplati
mirovina, nego da se propis odnosi na vojne osiguranike koji su penzionisani od dana buduće
primjene istog, to bi u praksi značilo da 380 vojnih osigurnaika koji su penziju ostvarili od
01.03.2018 do stupanja na snagu ovoga zakona u aprilu 2022. godine ne bi imali pravo na
vanredno usklađivanje, odnosno i dalje bi bili diskriminirani. Dakle ova pravna situacija se
morala normirati na način da obuhvati dio vojnih osigurnika koji su ostvarili penziju, kao i
one vojne osiguranike koji će ostvariti penziju u narednom periodu.
Prije svega, intencija predmetnog zakona koji tretira usklađivanje visine iznosa penzija za
pripadnike OS BiH je isključivo ispravljanje nedvojbeno prisutne diskriminacije među
pripadnicima potpuno iste kategorije lica. Istovremeno, zakonska rješenja nisu u smislu
vremenskog važenja pravne-zakonske norme imperativno postavljena, i ista se imaju
primjenjivati od dana stupanja na snagu za kategoriju lica na koju se odnosi te neće biti
retroaktivne primjene u smislu isplate razlike penzija korisnicima koji su pravo ostvarili od
01.03.2018.godine nego će obaveza nadležnih organa Federalnog Zavoda PIO/MIO biti da
korisnicima izvrši obračun penzija u skladu sa Zakonom o vandrednom usklađivanju penzija
ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine od dana stupanja na
snagu istog.
Da se radi o namjerno pogrešnom tumačenju propisa najbolje se može spoznati komparacijom
primjene člana 140 stav (2) i (3) Zakona o PIO.
(2) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili do
31.07.1998. godine, zakonski iznos penzije se povećava za 10%, te se usklađuje sa

posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po
odredbama ovog zakona.
(3) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili od
31.07.1998. godine do 31.12.2007. godine, zakonski iznos penzije se povećava za 5%, te se
usklađuje sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se
usklađivati po odredbama ovog zakona.
Po logici tumačenja apelanta da li se radi o retroaktivnoj primjeni propisa, obzirom da se
poziva na 1998 godinu, odnosno penzionisane od 31.07.1998. godine do 31.12.2007. godine,
te da se njihova penzija uvećava za određeni procenat i isplatni koeficijent u 2018 godini.
Dakle, suština cijelog Zakona o vanrednom usklađivanju može se komaparirati kroz član 140
Zakona o PIO. Ako nema retroaktivnosti u citirana dva stava člana 140 Zakona o PIO, onda
nema retroaktivnosti ni u osporavanom Zakonu o vanrednom usklađivanju. Evidentno je da
se namjerno pogrešno tumače norme.
7. DISKRIMINACIJA
Podnosilac zahtjeva za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za donošenje privremene mjere na Zakon
o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne
i Hercegovine, navodi da je ovako usvojenim zakonom izvršena višestruka diskriminacija i to
diskriminacija unutar kategorije profesionalnih vojnih lica Oružanih snaga Bosne i
Hercegovine, što je u svakom slučaju zamjena teza i iznošenje neosnovanih tvrdnji. Zakon
koji se osporava nema nikakve veze za Zakonom o povoljnijem penzionisanju branilaca
odbrambeno-oslobodilačkog rata jer je isti usvojen nakon uloženog amandmana kojim je
odredba člana 3. koji je predmet, kako to navodi podnosilac zahtjeva, višestruke
diskriminacije.
U pogledu svih navoda vezanih za višestruku diskriminaciju koja bi bila izvršena usvojenim
zakonom je očita zamjena teza i dovođenje u zabludu svih postupajućih organa, a ono što i
jeste bio predmet i osnov postupanja Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jeste upravo
diskriminirajući odnos prema kategoriji pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine,
učesnika rata, koji u odnosu na svoje kolege koji su pravo na penziju ostvarili do stupanja na
snagu reformskog zakona i onih koji to pravo ostvaruju nakon stupanja na snagu istog zakona.
Prethodnim Zakonom o PIO nije bila određena visina isplatnog koeficijenta, nego je visina
određivana aktom niže pravne snage kojeg je potvrđivao Upravni odbor Federalnog zavoda
za penzijski i invalidsko osiguranje. Novim Zakonom PIO, formalno-pravno isplatni
koeficijent od posljenje isplaćene penzije se „ozakonjuje“ ali bez preciziranja njegove stvarne
vrijednosti u samom zakonu. Da je jasno preciziran brojčani iznos isplatnog koeficijenta u
članu 140 stav (1) onda bi bila u potpunosti jasna slika, ko je i na koji način diskriminiran.
Naime, pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – Profesionalna vojna lica, rezidenti
Federacije Bosne i Hercegovine, pravo iz penzijskog i invalidskog

Naime, pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – Profesionalna vojna lica, rezidenti
Federacije Bosne i Hercegovine, pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju u

skladu sa poglavljem V Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, a primjenom

„reformskog“ Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH koji je u
primjeni od 01.03.2018. godine, isti su dovedeni u neravnopravan položaj sa pripadnicima
Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – profesionalnim vojnim licima koja su pravo na penziju
ostvarili do 28.02.2018. godine čija je visina penzija veća za 81,6 % u odnosu na visine
penzija pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – profesionalnih vojnih lica koja
pravo na penziju ostvaruju poslije 01.03.2018. godine, tako da određene niže kategorije sa
nižim platnim razredom u odnosu na ketegorije lica sa višim platnim razredom, činom itd.,
ostvaruju znatno više penzije, iako će znatno više doprinositi uplatama doprinosa u Fond
PIO/MIO što je očita nelogičnost.
Ovakvom primjenom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH došlo je do
posredne diskriminacije unutar iste kategorije pripadnika Oružanih snaga Bosne i
Hercegovine – profesionalnih vojnih lica, na način da je razlika u isplati penzija nastala
zadržavanjem koeficijenta isplate penzija 1,816 za ranije korisnike, dok se za nove korisnike
isplata penzija vrši u visini koeficijenta 1 (jedan), što ostale pripadnike Oružanih snaga Bosne
i Hercegovine dovodi u neravnopravan položaj koji ne obezbjeđuje jednake mogućnosti i
jednakost pred zakonom kao ustavom zagarantovanih prava.
Nije tačna tvrdnja da se braniteljima koji su penzionisani po Zakonu o prijevremenom
povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata ne uvećava penzija i da
bi se tako penzionisana vojna lica dovela u povoljniji položaj. Zakonom o izmjenama i

dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-
oslobodilačkog rata, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici

Predstavničkog doma od 30.10.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 21.09.2017.
godine. (Službene novine Federacije BiH, broj 90/17) propisao je u članu 2. da se:
„U članu 10. Zakona ispred riječi “Penzija” treba dodati oznaku “(1)”. Iza stava (1) dodaju
se novi st. (2) i (3) koji glase:
“(2) Izuzetno korisnici prava iz člana 1. stav (1) ovog Zakona zadržavaju dostignutu visinu
penzije u isplati koja im je bila utvrđena prije stupanja na snagu Zakona o prijevremenom
povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata.
(3) Isplata penzija korisnicima prava iz stava (2) ovog člana i člana 1. stav (2) ovog zakona
uspostavit će se kroz prijelazni period od tri godine, na slijedeći način:
a) Od 01.01.2018. godine penzija će se isplaćivati po isplatnom koeficijentu 1,161;
b) Od 01.01.2019. godine penzija će se isplaćivati po isplatnom koeficijentu 1,320;
c) Od 01.01.2020. godine penzija će se isplaćivati po isplatnom koeficijentu 1,485.”
Kao što se može i vidjeti, braniteljima penzionisanim po Zakonu o povoljnijem penzionisanju
i poglavlju V Zakona o službu od 2020 godine isplatni koeficijent je 1,485.
Oko 400 pripadnika Oružanih snaga BiH koji su penzionisani po poglavlju V Zakona o službi
i Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog
rata konzumira penziju sa isplatnim koeficijentom 1,485, i to pravo im se ovim zakonom ne

dira. Dakle i ova kategorija ima isplatu u većem iznosu nego što je osporavanim zakonom
dato (1,29).

Stoga usporedna grupa mogu samo biti lica koja su otišla po Poglavlju V Zakona o službi i
Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog
rata, sa licima koja također se penzionišu po Poglavlju V Zakona o službi i Zakonu o PIO.
Nadalje, izmjenama Zakona o PIO iz 2021. godine, posebni staž za svaku godinu provedenu u
ratu sa 0,5 povećan je na 1 bod, a vojnim osiguranicima koji se penzionišu po poglavlju V
Zakona o službi, učešće u ratu se ne obračunava u prosjek mirovine, niti mogu dobiti neku
naknadu ili benefit kao svi drugi korisnici mirovina, po osnovu učešća u ratu. Ni ovu okolnost
Vlada Federacije nije uzela u razmatranje.
U skoro svim državama, vojni osiguranici kao i policijski imaju svoje propise i specifičnosti,
o čemu se moralo voditi računa tokom predlaganja propisa i samog normiranja.
Usporedna tabela koja je prezentirana u apelaciji je proizvoljna i tendenciozna. Navedeni
podaci prvo nisu tačni, a namjerno je izostavljena komparacija iznosa mirovina prije i poslije
stupanja na snagu Zakona o PIO, što je osnov za usvajanje ovoga zakona. Dakle, Ustavnom
sudu se želi predočiti sasvim druga slika od one koja jeste.
Napomenuli bi i činjenicu da su pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine –
profesionalna vojna lica istog ranga (čina), s tim da profesionalna vojna lica koja su ostvarila
ili će ostvariti nepovoljnije penzije imaju bolje uslove po ostvarenom penzijskom stažu i
visini osnovice za obračun, odnosno većina ih ostvaruje ili će ostvariti pravo na starosnu
penziju sa obaveznim doprinosima za PIO/MIO u trajanju od 40 godina penzijskog
osiguranja.
U skladu sa odredbama Zakona o službi u Oružanih snagama BiH, do stupanja na snagu
novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, 2018. godine iz Oružanih snaga Bosne
i Hercegovine penzionisano je 11 generala, 482 oficira, 466 podoficira i 90 vojnika, što
ukupno iznosi 1049 lica, dok je u periodu od 2018. do 2028. godine penzionisano ili će biti

penzionisano ukupno 2304 lica i radi se o kategoriji lica koja su bili učesnici odbrambeno-
oslobodilačkog rata 1992-1995. godine.

Posebno želimo istaći da je ovakvim neravnopravnim i diskriminirajućim postupanjem
Federalnih institucija ugrožena kategorija podoficira, koji trebaju da se penzionišu ili su već
penzionisani nakon 01.03.2018. godine, a kojih je 1312, čija je plata u posljednjih nekoliko
godina ispod prosječne plate ostvarene u Bosni i Hercegovini, a visina njihovih penzija kreće
se u iznosu od 590,75 KM do maksimalno 726,98 KM.
Poređenja radi, ako uporedimo visinu penzije zastavnika I klase prije stupanja u primjenu
zakona, 01.03.2018. godine, koja je u isplati cca 1.320,19 KM izjednačena sa visinom penzije
lica u činu brigadira bez isplatnog koeficijenta čija visina penzije iznosi 1.455,00 KM, što je
krajnje nelogično obzirom da je Zastavnik I klase (podoficir) lice srednjom stručnom
spremom IV stepen, dok je uslov za čin brigadira, osim visoke stručne spreme neophodno
imati i naučni stepen magistra, pa nije prirodno,

a ni na propisu zasnovano da neko ko ima

manji stepen stručne spreme, manji čin, niži platni razred, uglavnom i manje staža ostvaruje
veći iznos penzije.
Nadalje, prividno je zavaravanje to što je novim Zakonom o penzijskom i invalidskom
osiguranju, navodno uređeno povećanje penzija lica u kategoriji generala i krajnje je
nepravedno i bezobzirno, obzirom da se u kategoriji Generala nalazi samo nekoliko lica i u
narednih 30 godina da se svaki mandat mijenjaju (a najčešće su dva i više mandata) taj broj
može biti maksimalno 50 lica.
Diskriminatorni odnos primjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, najbolje se
može vidjeti iz pregledne tabele:

Čin

Broj
aktivnih
lica u OS
BiH na
FBiH
PIO/MIO

mjesečna
neto plaća
po
zaposlenom
(km)

obračun
penzije do
01.03.2018.
bez poreza
na plaću
(koeficijent
1,816)

obračun
penzije od
01.03.2018.
bez poreza
na plaću

razlika u
novčanom
iznosu
penzije

čin

1 2 5 4 5 6 (5-4) 1

General-
pukovnik 1 4.376 2.174,48 3.282,26 1.108 General-
pukovnik

General-
major 2 3.587 2.174,48 2.690,03 516 General-
major

Brigadni
general 3 3.254 2.174,48 2.440,29 266 Brigadni
general
Brigadir 48 1.941 2.174,48 1.455,52 -719 Brigadir
Pukovnik 189 1.585 2.174,48 1.188,51 -986 Pukovnik
Major 287 1.436 1 949,37 1.077,36 -872 Major
Kapetan 357 1.333 1.815,87 999,93 -816 Kapetan
Poručnik 210 1.265 1.722,89 948,73 -774 Poručnik
Potporučnik 141 1.144 1.557,85 857,85 -700 Potporučnik
Zastavnik I
klase 53 969 1.320,19 726,98 -593 Zastavnik I
klase
Zastavnik 167 882 1.201,42 661,57 -540 Zastavnik
Stariji vodnik
I klase 503 886 1.206,39 664,31 -542 Stariji vodnik
I klase
Stariji vodnik 589 849 1.155,70 636,4 -519 Stariji vodnik
Vodnik 686 788 1.072,80 590,75 -482 Vodnik
Kaplar 656 718 977,5 538,27 -439 Kaplar
Vojnik I klase 1273 693 944,4 520,04 -424 Vojnik I
klase
Vojnik 676 650 885,28 487,49 -398 Vojnik

Iz pregledne tabele vidljive su ogromne razlike visine penzije, što je rezultat isplatnog
koeficijenta, a koje se kreću od 482,00 KM za lica u činu vodnika do 986,00 KM za lica u
činu pukovnika, tako da ovakav način obračuna uzrokuje ogromno nezadovoljstvo, kao i
diskriminaciju među ovom populacijom.
Ovakva analiza zabrinjava i možemo slobodno reći da je ovakvim postupkom degradiran
vojni poziv, ali i sam sistem PIO, odnosno načela na kojima je zasnovan, obzirom da je
penzija veća za one koji su kraći vremenski period uplaćivali (a tako i manje) u Fond
PIO/MIO. Pojašnjenja radi, potrebno je navesti da je, u cilju reforme Oružanih snaga BiH,
odnosno samnjenja i racionalizacije OS BiH veliki broj pripadnika OS BiH do 2018.godine je
penzionisan na osnovu člana 47. Zakona o službi u OS BiH koji glasi: „U slučaju
racionalizacije i smanjenja brojnog stanja Oružanih snaga, vojni osiguranik iz člana 44. ovog
Zakona stiče pravo na prijevremenu starosnu penziju kada navrši 45 godina života i najmanje
20 godina penzijskog staža, na prijedlog Ministarstva odbrane BiH“, odnosno veliki broj
pripadnika OS BiH je penzionisan sa samo navršenih 20 godina penzijskog staža, a za koji
period je za iste uplaćivan propisani doprinos za PIO/MIO.
Dakle, ostvarivanje prava na penzijske beneficije uslovljeno je uplatom doprinosa, ali visina
penzije zavisi od penzijske osnovice koja se određuje na osnovu (preračunate) visine plaće u
periodu osiguranja i akumuliranih godišnjih obračunatih stopa, pa prema tome upravo prema
Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju F BiH oni koji su više uplaćivali (poslije
2018.godine pripadnici OS BiH se penzionišu kada napune 40 godina penzijskog staža)
trebali bi imati i veće mirovine što u konkretnom slučaju nije tako.
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine vjeruje da će Ustavni sud cijeniti opravdanim, da
nije pravično, prirodno niti pravno utemeljeno da isplatni koeficijenti budu veći za lica koja su
u istom činu (rangu) uplaćivali manje u penzioni fond, nekoliko godina (čak i do 20 godina),
da nije prirodno niti pravično da se po istom propisu penzionišu, da se na isti način vrši
obračun visine penzije, a da se isplatni koeficijent dodijeli samo za privilegovani dio
populacije, odnosno one koji su penzionisani do 01.03.2018. godine.
Naime, reformom penzijskog sistema diskriminirani su pripadnici Oružanih snaga Bosne i
Hercegovine koji su penzionisani primjenom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
F BiH od 01.03.2018. godine, čime je počinjena posredna diskriminacija iz člana 3. stav 2.
Zakona o zabrani diskriminacije u odnosu na pripadnike oružanih snaga Bosne i Hercegovine
koji su penzionisani do primjene predmetnog zakona, odnosno do 01.03.2018. godine.
Usvajanjem Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, Federacija Bosne i
Hercegovine, dovela je u neravnopravan položaj sve pripadnike OS BiH, koji su penzionisani
i koji će biti penzionisani nakon 01.03.2018. godine, na način da su visine penzija
pripadnicima OS BiH koji su pravo na penziju ostvarili do 28.02.2018. godine biti veće za
81,6 % u odnosu na visine penzija pripadnika oružanih snaga Bosne i Hercegovine koja pravo
na penziju ostvaruju primjenog predmetnog Zakona.

Ovakvim postupkom Federacije Bosne i Hercegovine povrijeđene su odredbe člana 14.
Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i član 1. Protokola 1 uz
Konvenciju bez posebnog obrazloženja i opravdanja za donošenje takvog zakona kojim se
znatno umanjuju prava pripadnika oružanih snaga Bosne i Hercegovine koji u istoj kategoriji,
činu i platnom razredu sa dužim radnim stažom imaju drastično manje penzije u odnosu na
one koji su penzionisani do donošenja istog.
Ovakav navod diskriminirajućeg odnosa proizilazi i iz sudske prakse Evropskog suda za
ljudska prava, koji je izreke svojih presuda zasnovao upravo na „različitom postupanju u istoj
ili sličnoj situaciji, a posebno sudska praksa gdje je Evropski sud diskriminaciju utvrđivao
uporednom metodom, što podrazumijeva upoređivanje različitog postupanja prema
pojedincima ili grupi u istoj ili sličnoj situaciji, utvrđujući na takav način da li je grupa ili
pojedinac stavljen u povoljniji ili drugačiji položaj od druge grupe ili pojedinca. U
konkretnom slučaju Federacija Bosne i Hercegovine donošenjem novog Zakona o penzijskom
i invalidskom osiguranju, de facto i de iure je svjesno napravila razliku u istoj ciljnoj grupi,
pripadnicima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, što se može detaljine vidjeti u naprijed
opisanom obrazloženju i uporednom pregledu.
Na osnovu naprijed navedenog, može se formirati zaključak da je podnosilac zahtjeva
očigledno zamijenio teze u vezi diskriminacije, te da nije u adekvatno sagledao predmetnu
problematiku, iz kojih razloga ili animoziteta nije poznato, jer je očigledno da je jedna
populacija pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – profesionalnih vojnih lica koji
su ostvarili pravo na penziju i onih kojima to pravo predstoji i to sa punim penzijskim stažom,
stavljena u nepovoljniji i neravnopravan položaj u usporedivoj pravnoj situaciji, kako u
pravima tako i u postupanju.
Stoga je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine cijenio opravdanim osigurati jednako
postupanje, eliminaciju diskriminacije koja je formalna i stvarna, u ovom slučaju ublažavanje,
uz uvažavanje posebnosti određenih skupina koje su penzionisane pod povoljnim uslovima,
međutim, tim pravom ta skupina nije stavljena u položaj koji omogućava “zaštićeno
svojstvo” da i nakon penzionisanja imaju veća prava, obzirom da tako nešto nije utemeljeno
na propisima za grupu penzionera koja ima isplatni koeficijent 1,816.
Podnosilac zahtjeva se neosnovano poziva i na Opće principe za rješavanje sukoba pravnih
propisa kada navodi da, primjenom Zakona o vanrednom usklađivanja penzija ostvarenih po
Zakonu o službi u OS BiH dolazi do sukoba pravnih propisa, jer je odredbom člana 54.
Zakona o službi u OS BiH koji je, prema tvrdnji podnosioca, propis višeg ranga propisano da
se na „Na sva pitanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja nisu uređena ovim zakonom
primjenjuju odredbe entitetskih zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju“, te navodi da
to nije predmetni osporavani zakon, nego Zakon o PIO/MIO Federacije BiH.
Podnosilac zahtjeva očigledno zanemaruje, već naprijed pomenute pravne postulate koji su
korišteni u pripremi i predlaganju predmetnog Zakona. Jedan od pravnih postulata je lex
posterior derogat legi priori (zadnji doneseni zakon ukida onaj prijašnji) i lex specialis derogat

legi generali (posebni zakon ukida opći). Navedena dva pravna postulata su korištena u
pripremi i predlaganju navedenog Zakona, te u tom smislu pozivanje Premijera Vlade FBiH
isključivo na primjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 13/18) nemaju nikakvog uticaja.
Dakle, pozivanjem isključivo na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije
BiH od strane Federacije BiH su u potpunosti i potvrđene navedene odredbe Zakona o službi
u Oružanim snagama BiH kao lex specialis, za pitanje ostvarivanja prava na penziju
profesionalnih vojnih lica na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine sa
prebivalištem na teritoriji Federacije.
Navedenim članom 54. Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, za
koji podnosilac zahtjeva smatra da nije u skladu sa predloženim tekstom Zakona o
vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i
Hercegovine, upravo se daje pravni osnov za regulisanje svih onih pitanja koji nisu
eksplicitno navedeni u poglavlju V predmetnog Zakona za profesionalna vojna lica sa
prebivalištem u Federaciji BiH. Iz navedenog proističe, ne samo pravo, nego i obaveza
Federacije BiH da svojim propisima iz oblasti penzijskog-inavlidskog osiguranja za sva
profesionalna vojna lica sa prebivalištem u Federaciji pobliže reguliše sva ona pitanja
koja nisu navedena u Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
U skladu sa svim naprijed navedenim, apsolutno su neosnovani navodi podnosioca zahtjeva,
te smatramo da se ovim zakonom ublažava diskriminacija izvršena reformskim zakonom o
penzijskom i invalidskom osiguranju, na koji način se osigurava pravna sigurnost i ustavom
zagarantovano pravo jednakosti pred zakonom.
Ovom prilikom osporavamo zahtjev za izdavanje privremene mjere uz obrazloženje da nisu
istaknuti razlozi niti dokazi koji bi ukazivali na kršenje Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
Osim toga predložena je privremena obustava primjene zakona do donošenja konačne odluke
o ustavnosti nije osnovana iz razloga što će razlozi koji su istaknuti biti tek ispitivani u
meritumu o postupanju tako da ne mogu biti osnov za izdavanje privremene mjere. U zahtjevu
za donošenje privremene mjere podnositelj zahtjeva kao stranka u postupku nije priložio
relevantne dokaze iz kojih bi proizilazilo da je došlo do kršenja Ustava Federacije BiH, kao ni
dokaze da bi u slučaju nedonošenja privremene mjere mogle nastupiti neotklonjive posljedice
za proračun Federacije Bosne i Hercegovine ili ugroženosti vladavinu prava ili posljedice po
sigurnost ranije stečenih prava. Zapravo, sve što je navedeno u domenu je pretpostavke i
prejudiciranja odluke u meritumu, od strane podnositelja zahtjeva kao stranke u postupku.
Kada se već apelant poziva na propise višeg ranga, onda bi trebalo da se ispoštuje član 53
Zakon o službi, kojim je propisano da se vojne mirovine isplaćuju na osnovu uplata vojnih
osiguranika i budžeta. Može se postaviti pitanje po kom pravnom osnovu Federacija prvo
samo u isplati izvrši podjelu na tri grupe (tri različita koeficijenta jednima da 81,6% veću
penziju, drugima 48,6% u odnosu na treću grupu), ako je propisano od kojih novaca se
isplaćuju njihove mirovine. Da li je Federacija ovakvim djelovanjem intervenirala na državni

Ovakvim postupkom Federacije Bosne i Hercegovine povrijeđene su odredbe člana 14.
Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i član 1. Protokola 1 uz
Konvenciju bez posebnog obrazloženja i opravdanja za donošenje takvog zakona kojim se
znatno umanjuju prava pripadnika oružanih snaga Bosne i Hercegovine koji u istoj kategoriji,
činu i platnom razredu sa dužim radnim stažom imaju drastično manje penzije u odnosu na
one koji su penzionisani do donošenja istog.
Ovakav navod diskriminirajućeg odnosa proizilazi i iz sudske prakse Evropskog suda za
ljudska prava, koji je izreke svojih presuda zasnovao upravo na „različitom postupanju u istoj
ili sličnoj situaciji, a posebno sudska praksa gdje je Evropski sud diskriminaciju utvrđivao
uporednom metodom, što podrazumijeva upoređivanje različitog postupanja prema
pojedincima ili grupi u istoj ili sličnoj situaciji, utvrđujući na takav način da li je grupa ili
pojedinac stavljen u povoljniji ili drugačiji položaj od druge grupe ili pojedinca. U
konkretnom slučaju Federacija Bosne i Hercegovine donošenjem novog Zakona o penzijskom
i invalidskom osiguranju, de facto i de iure je svjesno napravila razliku u istoj ciljnoj grupi,
pripadnicima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, što se može detaljine vidjeti u naprijed
opisanom obrazloženju i uporednom pregledu.
Na osnovu naprijed navedenog, može se formirati zaključak da je podnosilac zahtjeva
očigledno zamijenio teze u vezi diskriminacije, te da nije u adekvatno sagledao predmetnu
problematiku, iz kojih razloga ili animoziteta nije poznato, jer je očigledno da je jedna
populacija pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – profesionalnih vojnih lica koji
su ostvarili pravo na penziju i onih kojima to pravo predstoji i to sa punim penzijskim stažom,
stavljena u nepovoljniji i neravnopravan položaj u usporedivoj pravnoj situaciji, kako u
pravima tako i u postupanju.
Stoga je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine cijenio opravdanim osigurati jednako
postupanje, eliminaciju diskriminacije koja je formalna i stvarna, u ovom slučaju ublažavanje,
uz uvažavanje posebnosti određenih skupina koje su penzionisane pod povoljnim uslovima,
međutim, tim pravom ta skupina nije stavljena u položaj koji omogućava “zaštićeno
svojstvo” da i nakon penzionisanja imaju veća prava, obzirom da tako nešto nije utemeljeno
na propisima za grupu penzionera koja ima isplatni koeficijent 1,816.
Podnosilac zahtjeva se neosnovano poziva i na Opće principe za rješavanje sukoba pravnih
propisa kada navodi da, primjenom Zakona o vanrednom usklađivanja penzija ostvarenih po
Zakonu o službi u OS BiH dolazi do sukoba pravnih propisa, jer je odredbom člana 54.
Zakona o službi u OS BiH koji je, prema tvrdnji podnosioca, propis višeg ranga propisano da
se na „Na sva pitanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja nisu uređena ovim zakonom
primjenjuju odredbe entitetskih zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju“, te navodi da
to nije predmetni osporavani zakon, nego Zakon o PIO/MIO Federacije BiH.
Podnosilac zahtjeva očigledno zanemaruje, već naprijed pomenute pravne postulate koji su
korišteni u pripremi i predlaganju predmetnog Zakona. Jedan od pravnih postulata je lex
posterior derogat legi priori (zadnji doneseni zakon ukida onaj prijašnji) i lex specialis derogat

legi generali (posebni zakon ukida opći). Navedena dva pravna postulata su korištena u
pripremi i predlaganju navedenog Zakona, te u tom smislu pozivanje Premijera Vlade FBiH
isključivo na primjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 13/18) nemaju nikakvog uticaja.
Dakle, pozivanjem isključivo na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije
BiH od strane Federacije BiH su u potpunosti i potvrđene navedene odredbe Zakona o službi
u Oružanim snagama BiH kao lex specialis, za pitanje ostvarivanja prava na penziju
profesionalnih vojnih lica na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine sa
prebivalištem na teritoriji Federacije.
Navedenim članom 54. Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, za
koji podnosilac zahtjeva smatra da nije u skladu sa predloženim tekstom Zakona o
vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i
Hercegovine, upravo se daje pravni osnov za regulisanje svih onih pitanja koji nisu
eksplicitno navedeni u poglavlju V predmetnog Zakona za profesionalna vojna lica sa
prebivalištem u Federaciji BiH. Iz navedenog proističe, ne samo pravo, nego i obaveza
Federacije BiH da svojim propisima iz oblasti penzijskog-inavlidskog osiguranja za sva
profesionalna vojna lica sa prebivalištem u Federaciji pobliže reguliše sva ona pitanja
koja nisu navedena u Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
U skladu sa svim naprijed navedenim, apsolutno su neosnovani navodi podnosioca zahtjeva,
te smatramo da se ovim zakonom ublažava diskriminacija izvršena reformskim zakonom o
penzijskom i invalidskom osiguranju, na koji način se osigurava pravna sigurnost i ustavom
zagarantovano pravo jednakosti pred zakonom.
Ovom prilikom osporavamo zahtjev za izdavanje privremene mjere uz obrazloženje da nisu
istaknuti razlozi niti dokazi koji bi ukazivali na kršenje Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
Osim toga predložena je privremena obustava primjene zakona do donošenja konačne odluke
o ustavnosti nije osnovana iz razloga što će razlozi koji su istaknuti biti tek ispitivani u
meritumu o postupanju tako da ne mogu biti osnov za izdavanje privremene mjere. U zahtjevu
za donošenje privremene mjere podnositelj zahtjeva kao stranka u postupku nije priložio
relevantne dokaze iz kojih bi proizilazilo da je došlo do kršenja Ustava Federacije BiH, kao ni
dokaze da bi u slučaju nedonošenja privremene mjere mogle nastupiti neotklonjive posljedice
za proračun Federacije Bosne i Hercegovine ili ugroženosti vladavinu prava ili posljedice po
sigurnost ranije stečenih prava. Zapravo, sve što je navedeno u domenu je pretpostavke i
prejudiciranja odluke u meritumu, od strane podnositelja zahtjeva kao stranke u postupku.
Kada se već apelant poziva na propise višeg ranga, onda bi trebalo da se ispoštuje član 53
Zakon o službi, kojim je propisano da se vojne mirovine isplaćuju na osnovu uplata vojnih
osiguranika i budžeta. Može se postaviti pitanje po kom pravnom osnovu Federacija prvo
samo u isplati izvrši podjelu na tri grupe (tri različita koeficijenta jednima da 81,6% veću
penziju, drugima 48,6% u odnosu na treću grupu), ako je propisano od kojih novaca se
isplaćuju njihove mirovine. Da li je Federacija ovakvim djelovanjem intervenirala na državni

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
PARLAMENT FEDERACIJE
ZASTUPNIČKI/PREDSTAVNIČKI DOM
Odbor za boračka/braniteljska i invalidska

pitanja

ƂOCHA И XEPЦEГOBИHA
ФEДEPAЦИJA ƂOCHE И XEPЦEГOBИHE
ПAPЛAMEHT ФEДEPAЦИJE
ПРEДСTAВНИЧКИ ДOM
Одбор за борачка/бранитељска и инвалидска

питанја

BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
PARLIAMENT OF THE FEDERATION
HOUSE OF REPRESENTATIVES

Broj : 01/21-02-627-3/22
Datum : 06.04.2022.godine

Z A P I S N I K

s 8. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta

Federacije BiH, održane 06.04.2022. godine

Sjednica Odbora za boračka i invalidska pitanja počela je u 11:00 h u zgradi Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine, u ulici Hamdije Kreševljakovića br.3, Sarajevo.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora Adžem Dževad.
Prisutni članovi: Mustafa Hrvić, Boro Krišto, Rahim Gadžić, Zijat Mušić, Tašo Dacić,
Šemsudin Kavazović, Hasan Muratović, Matea Cakalin.
Opravdao odsustvo: Mujo Hasić, Marijan Klaić

Gosti: Mirza Terzo, Federalno ministarstvo za pitanje branitelja i invalida odbrambeno-
oslobodilačkog rata.

Prisutnošću dovoljnog broja članova na sjednici Odbora ispunjeni su uvijeti za valjani rad u
pogledu kvoruma i odlučivanja.
Odbor za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH (u
daljem tekstu: Odbor), na 8. sjednici, održanoj 06.04.2022. godine, razmatrao je sljedeći:

DNEVNI RED

1. Usvajanje zapisnika sa 7. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja;
2. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih
porodica – skraćeni postupak;
3. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobilisanih boraca i
članova njihovih porodica – skraćeni postupak;
4. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih
priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica – skraćeni postupak;

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba

5. Očitovanje Odbora na zahtjev Ustavnog suda za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za
donošenje privremene mjere;
6. Tekuća pitanja.

Z A P I S N I K

1. Usvajanje Zapisnika sa 7. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja
Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH
Članovi Odbora su jednoglasno usvojili Zapisnik sa 7. sjednice Odbora za boračka i invalidska
pitanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, održane 02.02.2022. godine.

2. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova
njihovih porodica – skraćeni postupak;
Predsjednik Odbora je dao riječ Mirzi Terzi kao predlagaču Zakona. Mirza Terzo je istakao da
je set Zakona urađen u koordinaciji sa boračkim udruženjima. Predviđeno je povećanje naknada
5%, dakle predviđeno je 12,5 miliona. Zakon predviđa povećanje naknada suprugama šehida i
poginulih boraca koje nisu imale djece kao i roditelja šehida i poginulih boraca. Također, Mirza
Terzo je istakao da je omogućeno djeci bez oba roditelja koja se nalaze na evidenciji zavoda za
zapošljavanje primanje naknade te je pomjerena dobna granica za uživanje ovog prava sa 25 na
35 godina. Regulisan je uslov ostvarivanja prava na porodidnu invalidninu iza umrlog branioca,
te je brisan rok u pogledu dokazivanja bračne ili vanbračne zajednice nakon smrti branioca.
Istaknuto je da je propisano da djeca šehida i poginulih boraca, rođena u braku ili u vanbračnoj
zajednici i nakon prestanka prava na porodičnu invalidninu imaju status člana porodice
poginulog borca i ostvaruju sva druga prava propisana zakonima o dopunskim pravima boraca
i članova njihovih porodica. Propisana je prednost u oblasti zapošljavanja, samozapošljavanja,
obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije kao i dodjele sredstava za investicije u poljoprivredna
domaćinstva (gazdinstva) i obrtnu djelatnost. Te je istakao da je 18,5 miliona povećanje budžeta
za ovu kategoriju u odnosu na izvršenje budžeta prošle godine.
Odbor je donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Nakon uvodog izlaganja predstavnika Ministarstva za pitanja boraca i invalida
odbrambeno-oslobodilačkog rata, Mirze Terze, Odbor za boračka i invalidska pitanja
Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je podržao
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih
porodica te se upućuje na dalju parlamentarnu proceduru i predlaže njegovo usvajanje.

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
PARLAMENT FEDERACIJE
ZASTUPNIČKI/PREDSTAVNIČKI DOM
Odbor za boračka/braniteljska i invalidska

pitanja

ƂOCHA И XEPЦEГOBИHA
ФEДEPAЦИJA ƂOCHE И XEPЦEГOBИHE
ПAPЛAMEHT ФEДEPAЦИJE
ПРEДСTAВНИЧКИ ДOM
Одбор за борачка/бранитељска и инвалидска

питанја

BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
PARLIAMENT OF THE FEDERATION
HOUSE OF REPRESENTATIVES

Broj : 01/21-02-627-3/22
Datum : 06.04.2022.godine

Z A P I S N I K

s 8. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta

Federacije BiH, održane 06.04.2022. godine

Sjednica Odbora za boračka i invalidska pitanja počela je u 11:00 h u zgradi Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine, u ulici Hamdije Kreševljakovića br.3, Sarajevo.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora Adžem Dževad.
Prisutni članovi: Mustafa Hrvić, Boro Krišto, Rahim Gadžić, Zijat Mušić, Tašo Dacić,
Šemsudin Kavazović, Hasan Muratović, Matea Cakalin.
Opravdao odsustvo: Mujo Hasić, Marijan Klaić

Gosti: Mirza Terzo, Federalno ministarstvo za pitanje branitelja i invalida odbrambeno-
oslobodilačkog rata.

Prisutnošću dovoljnog broja članova na sjednici Odbora ispunjeni su uvijeti za valjani rad u
pogledu kvoruma i odlučivanja.
Odbor za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH (u
daljem tekstu: Odbor), na 8. sjednici, održanoj 06.04.2022. godine, razmatrao je sljedeći:

DNEVNI RED

1. Usvajanje zapisnika sa 7. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja;
2. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih
porodica – skraćeni postupak;
3. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobilisanih boraca i
članova njihovih porodica – skraćeni postupak;
4. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih
priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica – skraćeni postupak;

Adresa: Hamdije Kreševljakovića br. 3, 71000 Sarajevo, BiH; Tel : + 387 33 215 622,

hanka.omanovic@parlamentfbih.gov.ba
www.parlamentfbih.gov.ba

5. Očitovanje Odbora na zahtjev Ustavnog suda za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za
donošenje privremene mjere;
6. Tekuća pitanja.

Z A P I S N I K

1. Usvajanje Zapisnika sa 7. sjednice Odbora za boračka i invalidska pitanja
Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH
Članovi Odbora su jednoglasno usvojili Zapisnik sa 7. sjednice Odbora za boračka i invalidska
pitanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, održane 02.02.2022. godine.

2. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova
njihovih porodica – skraćeni postupak;
Predsjednik Odbora je dao riječ Mirzi Terzi kao predlagaču Zakona. Mirza Terzo je istakao da
je set Zakona urađen u koordinaciji sa boračkim udruženjima. Predviđeno je povećanje naknada
5%, dakle predviđeno je 12,5 miliona. Zakon predviđa povećanje naknada suprugama šehida i
poginulih boraca koje nisu imale djece kao i roditelja šehida i poginulih boraca. Također, Mirza
Terzo je istakao da je omogućeno djeci bez oba roditelja koja se nalaze na evidenciji zavoda za
zapošljavanje primanje naknade te je pomjerena dobna granica za uživanje ovog prava sa 25 na
35 godina. Regulisan je uslov ostvarivanja prava na porodidnu invalidninu iza umrlog branioca,
te je brisan rok u pogledu dokazivanja bračne ili vanbračne zajednice nakon smrti branioca.
Istaknuto je da je propisano da djeca šehida i poginulih boraca, rođena u braku ili u vanbračnoj
zajednici i nakon prestanka prava na porodičnu invalidninu imaju status člana porodice
poginulog borca i ostvaruju sva druga prava propisana zakonima o dopunskim pravima boraca
i članova njihovih porodica. Propisana je prednost u oblasti zapošljavanja, samozapošljavanja,
obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije kao i dodjele sredstava za investicije u poljoprivredna
domaćinstva (gazdinstva) i obrtnu djelatnost. Te je istakao da je 18,5 miliona povećanje budžeta
za ovu kategoriju u odnosu na izvršenje budžeta prošle godine.
Odbor je donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Nakon uvodog izlaganja predstavnika Ministarstva za pitanja boraca i invalida
odbrambeno-oslobodilačkog rata, Mirze Terze, Odbor za boračka i invalidska pitanja
Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je podržao
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova njihovih
porodica te se upućuje na dalju parlamentarnu proceduru i predlaže njegovo usvajanje.

3. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobilisanih boraca
i članova njihovih porodica – skraćeni postupak;
Predsjednik Odbora je dao riječ Mirzi Terzi, predlagaču. Terzo je pojasnio izmjene i dopune
ovog zakona. Istakao je da je brisana je dobna granica za dijecu koja žive u zajedničkom
domaćinstvu sa demobiliziranim borcem i definisano je ko se smatra djetetom demobiliziranog
branioca.Takošer, regulisan je način naknade za troškove dženaze/sahrane u slučaju smrti
demobilisnog borca kao njena visina, te da pravo na pomoć za troškove dženaze/sahrane u
slučaju smrti demobilisanog borca ima lice koje je iste platilo, pod uslovom da umrli nema živih
članova porodice. Obuhvaćene su kategorije demobilisanih boraca povratnika u entitet
Republiku Srpsku i Brčko Distrikt BiH, kao i supruge umrlog demobilisanog borca povratnika
u entitet Republiku Srpsku i Brčko Distrikt BiH. Takoder je propisano da pravo na novčanu
egzistencijalnu naknadu može ostvariti isupruga umrlog demobilisanog borca ukoliko na dan
podnošenja zahtjeva ima navršenih 57 godina života ukoliko ne ostvaruje mjesećne prihode u
iznosu većem od 50% minimalne penzije isplaćene u Federaciji BiH za mjesec decembar 2018.
godine i ako je umrli bio pripadnik Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci.
Mustafa Hrvić, kao podnosilac amandmana na ovaj zakon je istakao kako je neprihvatljivo da
se umanjuje iznos naknade za troškove dženaze/sahrane. U važećem zakonu je predviđena
naknada u iznosu od prosjećne neto plate iz prethodne godine a da se ovim predloženim
izmjenama i dopunama troškovi smajuju za 1/3. Ostali članovi Odbora su se složili sa
mišljenjem Mustafe Hrvića.
Odbor za braniteljska i invalidska pitanja je donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Nakon uvodog izlaganja predstavnika Ministarstva za pitanja boraca i invalida
odbrambeno-oslobodilačkog rata, Mirze Terze, Odbor za boračka i invalidska pitanja
Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je podržao
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobilisanih boraca i
članova njihovih porodica uz amandman podnesen od strane Mustafe Hrvića na Prijedlog
Zakona.

4. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika
ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica – skraćeni postupak;
Mirza Terzo je obrazložio predložene izmjene i ovog zakona. Istakao je da je ovim izmjenama
i dopunama ograničen je rok za ostvarivanje prava po ovom Zakonu za dobitnike ratnih
priznanja i odlikovanja kojima su ista dodijeljena do februara 2000.godine, te utvrđeno da
visina osnovice mjesečnog novčanog dodatka usklađivat će se u visini zbira 50% porasta
potrošačkih cijena i 50% procenta porasta realnog BDP u Federaciji Bosne i Hercegovine u
prethodnoj godini.

Odbor je po ovoj tački donio sljedeći:

ZAKLJUČAK

Nakon uvodog izlaganja predstavnika Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-
oslobodilačkog rata, Mirze Terze, Odbor za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma

Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je podržao Prijedlog Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i
članova njihovih porodica te se upućuje na dalju parlamentarnu proceduru i predlaže njegovo
usvajanje.
5. Očitovanje Odbora na zahtjev Ustavnog suda za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za
donošenje privremene mjere;
Predsjednik Odbora gosp. Adžem je upoznao članove Odbora sa zahtjevom Ustavnog suda za
ocjenu ustavnosti i zahtjeva za donošenje privremene mjere. Članovi Odbora su raspravljali o
Zahtjevu, te je Matea Cakalin istakla da su odluke Ustavnog suda FBiH konačne i obvezujuće.
Odbor je jednoglasno donio:

ZAKLJUČAK

Odbor za boračka i invalidska pitanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i

Hercegovine postupajući po zahtjevu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-
13/22 u ostavljenom roku očitujući se po Zahtjevu za ocjenu ustavnosti broj: 03-01-1-65-1/22

i Zahtjevu za privremenu mjeru 03-01-1-65-2/22 pozvao je na poštivanje ustavnih odredbi,
tačnije člana IV. C. 12, kojim je propisano da su odluke Ustavnog suda Federacije BiH konačne
i obvezujuće, kao i na poštivanje Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine,
tačnije člana 61, kojim je propisano da su odluke Ustavnog suda Federacije BiH konačne i
obvezujuće i da su tijela vlasti u Federaciji BiH a u okviru svojih nadležnosti utvrđenih
Ustavom i zakonom, dužni provoditi odluke Suda.

6. Tekuća pitanja
Po ovoj tački dnevnog reda nije bilo rasprave.

U skladu sa članom 53. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH za
za izvjestitelja je određen Adžem Dževad, Predsjednik Odbora.

***

Sjednica Odbora završila je s radom u 12:00 sati.

PREDSJEDNIK ODBORA
Adžem Dževad, s.r.